Održana tribina o moralnim aspektima vještačke inteligencije: Humanosti i kreativnost pripadaju čovjeku

Danas je na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu održana tribina o temi Moralni aspekti vještačke inteligencije. O tome su govorili profesor na Fakulteta dr. Nedžad Grabus (muftija sarajevski) i mr. Adnan Mehremić, inžinjer vještačke inteligencije.

Izlaganjima i razgovorom o spomenutoj temi Fakultet je nastavio aktivnosti redovnih tribina iz različitih oblasti. 

Ubrzani razvoj vještačke inteligencije kontinuirano potiče pitanja o etičkim i moralnim aspektima njenog daljnjeg razvoja i korištenja. S tim u vezi, izražena je potreba za religijskim, teološkim i humanističkim uvidima, što je inicijalni motiv za organizaciju ove tribine.

– Uvijek su filozofija i teologija raspravljale o temama koje su bile središnje u određenoj civilizaciji. Budući da sada prolazimo transformaciju – da prolazimo kroz digitalnu revoluciju – onda je nužno razgovarati o određenim aspektima na kojima su utemeljeni ljudski život i ljudsko društvo – istakao je prof. dr. Grabus.

Naglasio je važnim otvaranje pitanja, pored ostalog, o kreativnosti i ljudskom znanju. Shodno tome, profesor je posebno skrenuo pažnju na pitanje zaštite kreativnosti i autorskih prava, odnosno na načine regulisanja umjetne inteligencije u tom pogledu.

– Nas zanima razgovor i o teorijskom i o empirijskom znanju, te da vidimo šta uopće predstavlja savremena tehnologija koja nam omogućava neke načine razmišljanja i djelovanja. Je li izvor onoga što imamo u tehnici autonoman ili se, također, mora barem djelimično oslanjati na teonomni izvor. Kada govorimo o autonomnom, onda on sam odlučuje - gdje je u tome čovjek – kazao je profesor Grabus.

U svome izlaganju, između ostalog, ukazao je da se razvoj ovakvih tehologija odvija u društvima u kojima je prisutna sloboda djelovanja, što je fenomen koji upoređuje i s razvojem žive teologije.  U tom pogledu, naglasio je važnim da i u našoj zemlji redovno pratimo razvoj umjetne inteligencije, odnosno da budemo dio tih tokova.

Također, istakao je da su i same etičke implikacije različite s obzirom na različite oblasti primjene vještačke inteligencije te su, shodno tome, i etičke rasprave razgranate. 

Naglašavajući razliku između čovjeka i mašine, profesor Grabus je posebno potcrtao ograničenost računara u odnosu na humanost, kreativnost i intuitivnost koji pripadaju čovjeku. Na tom tragu, podsjetio je na visoki značaj ljudske odgovornosti u razvoju vještačke inteligencije i tehnologije.

Mr. Mehremić je tretirao inžinjerski aspekt vještačke inteligencije, a značajnim je dijelom govorio o aktuelnim moralnim dilemama koje se pojavljuju u razvoju i korištenju vještačke inteligencije. 

– Meni je drago što je Fakultet islamskih nauka organizovao ovu tribinu, jer ko će, ako nećemo mi, govoriti na mjestu gdje se izučavaju najuzvišeniji moralni principi?! Vještačka inteligencija je ušla u sve pore života, i jednostavno moramo razmotriti da li u određenim situacijama postoje moralne dileme – naglasio je Mehremić.

U svome izlaganju je upoznao prisutne s procesom i načinima na koje modeli vještačke inteligencije bivaju podučavani i trenirani te kako funkcionišu, donose odluke i prepoznavaju obrasce. Posebnim je naglasio da računari, zapravo, vide brojeve, odnosno da je i u slučaju vještačke inteligencije riječ isključivo o matematici i statistici. 

Manipulacija i utjecaj na mišljenje, gubitak privatnosti, erozija autonomije korisnika, pristrasnost u algoritmima – dio je izazova i moralnih dilema o kojima je i mr. Mehremić govorio.

Tribina je zaključena pitanjima publike i dodjelom zahvalnica predavačima. Moderatorica je bila Umihana Šošić, asistentica na Fakultetu.

(Hasan Hasić/ Preporod.info)