Ankara: Otvoren panel i izložba "Genocid u Srebrenici: Jedanaest lekcija za budućnost"

U okviru međunarodnog projekta "Svijet pamti Srebrenicu", danas je u glavnom gradu Turske otvoren panel i izložba pod nazivom "Genocid u Srebrenici: Jedanaest lekcija za budućnost", autora dr. Hikmeta Karčića.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Husein-ef. Kavazović poručio je u svom obraćanju na ovom panelu da je pamćenje istine o genocidu temelj moralne odgovornosti i ključ očuvanja dostojanstva žrtava.

Prema njegovim riječima, danas, kada svijet srlja u nove sukobe i kada svjedočimo nezapamćenoj brutalnosti u Gazi, lekcije iz Srebrenice su potrebnije nego ikada prije.

– Genocid u Srebrenici je pokazatelj kuda vodi sistematsko proizvođenje mržnje, dehumanizacija, nesuprotstavljanje neodgovornim politikama nacionalne i vjerske supremacije i nepoštivanje međunarodnog prava. Svemu tome svjedočimo ovih dana u svijetu ali i ponovnoj eskalaciji separatizma u Bosni i Hercegovini. Naša poruka svijetu je jednostavna: naučimo lekcije iz Srebrenice i zaustavimo zlo koje je inspirisalo, osmislilo, počinilo, a onda pokušalo sakriti i relativizirati zločin genocida – rekao je reisul-ulema u Predsjedničkoj nacionalnoj biblioteci u turskoj prijestolnici.

Reisul-ulema je podsjetio i na pravosnažne presude međunarodnih sudova, ali i na potrebu da se moralna odgovornost prepozna i javno prihvati.

– Na tako velikom ispitu moralne odgovornosti nije moguće proći ako se s njihove strane ne očituje priznanje i osuda genocida koji su institucije i pojedinci, svojim planom i svojom rukom, izvršili u Srebrenici, a koji je dokazan i presuđen na najvišim pravnim instancama međunarodne zajednice. Stoga bi takvo priznanje, osuda i kajanje, bar djelimično, ublažili bol porodicama stradalih u genocidu, a tako bi se moglo i značajno doprinijeti jačanju istine i pravde, kao i popravljanju odnosa među ljudima i narodima u Bosni i Hercegovini i regiji – poručio je reisul-ulema Kavazović.

Panel u Ankari je moderirao Mehmet Gormez, direktor Instituta za islamsku misao iz Ankare, s kojim je ovaj događaj i organizovan.

U emotivnom obraćanju prisutnima, svjedok genocida Hajrudin Mešić podijelio je svoje lično iskustvo iz jula 1995. godine, naglašavajući važnost svjedočenja i borbe protiv zaborava.

– Čovjek je ono čega se sjeća – kazao je Mešić, ističući da će preživjeli uvijek nositi sjećanje na žrtve i krv bosanske zemlje.

Srpska vojska i policija imala je plan da uništi cijeli jedan narod, rekao je, i u toj borbi njegova porodica je samo jedna od brojnih bošnjačkih porodica koje su pripadnost islamu, domovini i težnju za slobodom platile visokom cijenom. U toku agresije ubijena su 24 člana njegove porodice.

Govoreći o poratnim okolnostima, istakao je gorčinu činjenice da je Srebrenica, Mirovnim sporazumom iz Dejtona, pripala onima koji su počinili genocid, čime su, prema njegovim riječima, agresori nagrađeni, a žrtve ponovo kažnjene.

Iskustvo genocida, dodao je, naučilo ih je da budu osjetljivi na nepravdu te da dignu glas gdje god se žrtve ponovo pojavljuju.

– Nakon Srebrenice, svijet je rekao "nikad više". Nažalost, kao i toliko puta, to "nikad više" se zaboravilo, danas živimo u svijetu koji srlja ka moralnoj propasti zatvarajući oba oka na genocid u Gazi, stradanja u Sudanu i mnogim drugim mjestima – rekao je Mešić.

Ipak, Mešić je zaključio da su preživjeli iz Srebrenice iz tog bola izgradili snagu, školovali se, postali uspješni ljekari, sportisti, profesori i ostali povezani, bez obzira gdje danas živjeli.

O genezi i posljedicama genocida na panelu govorio je i prof. dr. Admir Mulaosmanović, ističući značaj obrazovanja mladih o genocidu u Srebrenici.

Prisutnim se ovom prilikom obratila i ambasadorica Bosne i Hercegovine u Turskoj Mirsada Čolaković. 

Izložba i tribina u Ankari održane su u Predsjedničkoj nacionalnoj biblioteci, u saradnji Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, uz partnerstvo s Institutom za islamsku misao iz Ankare.

Projekat "Svijet pamti Srebrenicu" (www.remember.ba), realizira se s ciljem širenja svijesti o genocidu i promicanja kulture sjećanja širom svijeta.

(Preporod.info)