Ankara: Konferencija "Svijet pamti Srebrenicu" povodom 30. godišnjice genocida

U okviru međunarodnog projekta "Svijet pamti Srebrenicu", u Ankari je održana konferencija posvećena obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici.

Događaj je upriličen u sali "Muzaffer Goker" na Filološkom fakultetu Univerziteta u Ankari (AU), u saradnji AU-a, Filološkog fakulteta, Historijskog udruženja i Udruženja bošnjačkih žena "Zambak".

Konferencija je okupila akademsku i širu javnost s ciljem dubljeg razumijevanja historijskog, političkog i društvenog konteksta koji je prethodio genocidu nad Bošnjacima te važnosti kontinuiranog očuvanja kulture sjećanja.

Profesor dr. Admir Mulaosmanović, s Univerziteta u Balikesiru, govorio je o temi "Slojevito oblikovanje svijesti o genocidu", ističući višestoljetne procese koji su uticali na izgradnju ideološkog okvira unutar kojeg je genocid postao moguć.

Posebno se osvrnuo na način na koji su u srpskom nacionalnom narativu historijske teme korištene za mitologizaciju vlastite prošlosti, ali i za demonizaciju "drugih".

– Srbi su koristili širok spektar historijskih tema kako bi mitologizirali, a time i idealizirali vlastitu prošlost. Uz to, stereotipno prikazivanje drugih – prvenstveno Bošnjaka i Albanaca – pomoglo je u stvaranju i učvršćivanju historijskih mitova. U srpskom slučaju, temeljni mit ostaje kosovski mit, predstavljen kao mitološka bitka u kojoj su Srbi branili evropsku kršćansku civilizaciju od "barbarske, nevjerničke najezde s Istoka" – naglasio je Mulaosmanović.

Dodao je kako je taj ideološki okvir kroz stoljeća generisao strah i nesigurnost među muslimanima, što se posebno ogledalo u sjećanjima na masakre i razaranja u Srbiji početkom 19. stoljeća.

– Sjećanje na masakre u Sjenici (1809), spaljivanje Užica, Šapca i drugih mjesta, izazvalo je dubok strah među bosanskim muslimanima da bi se isto moglo dogoditi i njima – pojasnio je Mulaosmanović, uvodeći ovim historijskim kontekstom publiku u period osamdesetih i devedesetih godina, koji je kulminirao agresijom na BiH 1992–1995. i genocidom nad Bošnjacima 1995. godine.

Naglasio je da, uprkos svemu, Bosna i Hercegovina nije nestala, a multireligijski karakter je preživio.

Međutim, kako je naveo, uvredljiva retorika prema žrtvama i dalje je prisutna na određenim političkim i javnim forumima, posebno u sredinama gdje su snažno prisutne srpske društveno-političke strukture.

Poricanje genocida, minimiziranje razmjera zločina, relativizacija sudskih presuda međunarodnih tribunala, kao i glorifikacija osuđenih ratnih zločinaca, nisu ograničeni samo na Bosnu i Hercegovinu već se sistematski šire i kroz obrazovne, medijske i političke kanale širom regiona.

Ovakvi narativi ne samo da vrijeđaju žrtve i preživjele već i ozbiljno ugrožavaju procese pomirenja i izgradnje trajnog mira u postratnim društvima.

Skup je otvorila predsjednica Udruženja bošnjačkih žena "Zambak" Dženita Ozguner, istakavši važnost suočavanja sa zločinom i očuvanja pamćenja.

– Nositi težinu genocida je ogroman teret. I nakon toliko godina, nije ga lako prebroditi. Rane su duboke, a pitanje savjesti "zašto oni, a ne mi" ne napušta vas, nikada ne prolazi – poručila je Ozguner.

Konferencija u Ankari dio je šireg projekta "Svijet pamti Srebrenicu" (www.remember.ba), koji realizuju Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica.

Projekat je pokrenut kao odgovor na sistemsko poricanje i glorifikaciju ratnih zločina i genocida, s ciljem da informiše i educira međunarodnu javnost o historijskim činjenicama i važnosti prihvatanja presuda međunarodnih sudova.

(Preporod.info)