Sarajevo: Održan okrugli sto o značaju obnove manifestacije "Šejhova korija"

U organizaciji Muftijstva sarajevskog i Tarikatskog centra Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu organiziran okrugli sto pod nazivom "Smisao i značaj obnove manifestacije 'Šejhova korija' u okviru Gazi Isa-begovog vakufa".

Muftija sarajevski prof. dr. Nedžad-ef. Grabus podsjetio je ovom prilikom da je prošle godine, na zahtjev šejha Hadži Sinanove tekije u Sarajevu, prvi put nakon 100 godina organizirana posjeta i dova na lokalitetu Šejhova korija na području sarajevske općine Stari Grad.

Cilj Muftijstva, kako je pojasnio muftija Grabus, jeste da se vakuf Gazi Isa-bega Ishakovića vrati na svoje osnove, zasnovane na vakufnami.

– Puno je nepravde učinjeno prema Isa-begu i njegovom vakufu. To je naša obaveza da uradimo i grijeh je ako to ne uradimo. Jedan od razloga što je ovaj grad, ne samo politički nego i duhovno obezglavljen, je to što mu fali glava. Zbog toga bi ekspertni tim trebao izraditi elaborat o mezarima, njihovim lokalitetima te mogućnost obnove tekije i prvog vakufa – kazao je muftija.

Dodaje da su taj prvi vakuf čuveni putopisci upoređivali sa Sultan Ejup džamijom u Istanbulu.

– Kako je onda moguće da smo tako nemarni prema svom kulturnom i vjerskom nasljeđu – upitao je muftija Grabus.

Muftija je podsjetio i da je, zahvaljujući duhovnom korijenu Sarajeva, ono kapija svim vjernicima svijeta i to je trajno i nepromjenjivo. Također, naglasio je i da je Vijeće muftija usvojilo inicijativu da sve porušene džamije dobiju svoje obilježje. 

– Gledam koliko ljudi iz ove zemlje dođe i fotografiše se pred Vječnom vatrom, a ne znaju da se samo par metara od nje nalazi lokalitet džamije koja je porušena. I mnogo ih je takvih, kako u Sarajevu tako i u Bosni i Hercegovini – naglasio je muftija Grabus. 

Šejh Sead Halilagić opisao je prošlogodišnji prvi posjet i dovu na Šejhovoj koriji, nakon 100 godina od smrti posljednjeg mevlevijskog šejha Ruhi-efendije Šehovića. Kako je kazao, ni obilna kiše nije omela vjernike u njihovoj nakani.

– Tu kišu smatram Allahovim rahmetom. Dova koju smo organizirali je naša zahvalnica za dolazak islama na naše prostore. Taj dolazak mi dugujemo dervišima, jer su oni bili prvi misionari ovog lijepog učenja i svega onog što on sa sobom donosi. Oni su patarenima ponudili islam, što su oni prihvatili i kao prvi objekti su, upravo, nicale tekije, odnosno zavije. Često su, kao hrabri vojnici, svojom odlučnošću bili praktični primjer življenja muslimana – dodao je šejh Halilagić.

Oni su bili čuvari Bosne, od gradskih sredina do sela, i do današnjih dana sačuvali karakteristiku domovine kojoj mi pripadamo.

Temelj razvoja Sarajeva

– Prvi objekat od kojeg je počelo da se razvija Sarajevo jeste mevlevijska tekija, koja je bila na mikrolokaciji Brodac iznad Vijećnice, a uz nju je sagrađena i musafirhana. Prema vakufnami iz 1462. godine, musafirhana i zavija su prve građevine na ovom tlu od kojih se počinje razvijati grad. Sigurno je da je tekija osnovni znak našeg grada i ona je odrednica našeg postojanja, pokazatelj našeg stanja u kojem se nalazimo, jer je naše znanje o graditeljskim cjelinama Isa-beg Ishakovića malo, pa i nedovoljno, i trebalo bi, pogotovo mlađim generacijama, približiti zadužbinu osnivača Sarajeva – kazao je Halilagić.

Šejh Halilagić kazao je kako je tekija hram zaljubljenih u koju se dolazi s ciljem približavanja Allahu i bivanja dobrim čovjekom. U njoj se vrše propisi u skladu s islamskim propisima, a akcent je na zikru.

– To je i mjesto okupljanja i drugih ljudi koje je vrlo važno u prijenosu kulture, pravde i tolerancije te poštivanja svih ljudi kao Allahovih robova – potcrtao je Halilagić.

Rušenje okruženja zavije počelo je tokom Drugog svjetskog rata, kada je tekija i zapaljena,  a 18. augusta 1958. godine konačno je srušena, i pored javnog negodovanja.

Tekija je srušena, a njeni temelji su zatrpani, a radi se o temelju Sarajeva, čime se, kako je kazao šejh Halilagić, zatire osobenost grada i našeg identiteta.

Profesor Enver Imamović kazao je da je Sarajevo jedini glavni grad u Evropi s islamskom tradicijom. Značaj vakufa Isa-bega nije samo u tekiji nego u onom što je on učinio i što se nalazi u vakufnami.

Bitno je, kaže profesor Filozofskog fakulteta, da se postavi pitanje šta je tome prethodilo.

– Pitanje određivanja datuma osnivanja Sarajeva posljednjih godina je postalo, ustvari, političko pitanje, a, nažalost, struka nam je zapostavljena. Svugdje u svijetu političar treba znati historiju, kako nam se ne bi desilo to  što nam se dešava da nas Dodik poziva da se vratimo svojoj vjeri, a to je opasno – upozorio je profesor Imamović.

Kerima Filan, profesorica s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kazala je da se sarajevska čaršija zasnivala na esnafu, po čemu su ulice i dobivale imena.

–  Na čelu se nalazio ćehaja koji je rješavao probleme među pripadnicima esnafa te pazio na kvalitet rada unutar esnafa. Esnaf su činili majstori, mustajbaše, pomoćnici kalfabaše, šegrti i pomoćnici –  navela je profesorica Filan.

Uništavanje tekije trajalo desetljećima

Mirzah Fočo, izvršni direktor Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, kazao je da je ovakav okrugli sto vrlo važan za očuvanje vakufa osnivača Sarajeva, a najvažnije je za generacije koje dolaze da se edukuju i obrazuju o vrlo važnom vakufu.

– Tekija je prvi objekat u vakufu Gazi Isa-bega, napravljena na Bentbaši 1462. godine. On je pored nje sagradio i džamiju, most na Miljacki, čaršiju te tako omogućio povezivanje najstarijeg dijela s novim privrednim dijelom –  objasnio je Fočo.

Tekiju je u svojim putopisima opisivao i Evlija Čelebija. Također je i Mula Mustafa Bašeskija naveo da se 1762. godine vršila obnova tekije.

– Također, 1878. godine vlasti Austro-Ugarske Monarhije zabranile su djelovanje tekije. Svi kasniji zahvati na ovom prostoru doveli su do toga da se cjelina tekije razlikovala od originalne. Interesantno je da su otvori ovog objekta bili usmjereni prema Kibli. Njen temelj je bio od zidanog kamena, a zidana je ćerpićem, s konstukcijom od drvenih hrastovih hatula. U dvorištu se nalazila manja grupa od šest nišana, koji su, uglavnom, pripadali šejhovima tekije –  objasnio je Fočo.

Sama destrukcija tekije kreće od vladavine Austro-Ugarske Monarhije, zabranom djelovanja tekije.

–  Radi preusmjerivanja saobraćaja, 1941. godine je Gradsko poglavarstvo donijelo odluku o rušenju tekije, ali je to, zbog rata, zaustavljeno. Tu su se pojavili i eksperti koji su dali kontraprijedlog, da se ne usjeca rijeka Miljacka. Dana 23. juna 1950. godine započeto je izuzimanje zgrade i okolnog zemljišta. Konačno je 1958. godine tekija srušena, a njeni temelji zasuti su zemljištem –  kazao je Fočo. 

Adnan Muftarević kazao je kako je izvor Sarajeva upravo bio na lokalitetu Šejhove korije.

– Izvor vode Abu Hayat upravo izvire na Šejhovoj koriji. To mjesto je i prije dolaska islama bilo sveto na našim prostorima. Sarajevska čaršija je, ustvari, građena na levantskom principu – kazao je Muftarević, upoređujući raspored Sarajeva s ljudskim tijelom, kazavši kako je uništavanjem Šejhove korije odsječena glava glavnog grada.

Mjesto Šejhove korije bilo je mjesto s kojeg su kretali svi putnici namjernici, ali i mjesto okupljanja, a Bašeskija je zabilježio da je 1768. godine na ovom lokalitetu stiglo i do 700 deva.  

– Na tom su lokalitetu dočekivane i visoke delegacije. I baš zbog toga je bitno da se govori o osnivanju Sarajeva, jer ono zaslužuje ne jedan datum osnivanja, nego više njih. Naš glavni grad se nalazi na Putu svile, pa su i naše hadžije upravo iz Vekil-Harčove džamije, koja je nazvana Hadžijska, a koja se nalazi u blizini Šejhove korije, kretale put Mekke – opisao je Muftarević.

Okrugli sto održan je pod pokoviteljstvom Općine Stari Grad Sarajevo, a prisustvovao mu je i načelnik ove općine Irfan Čengić.

– Cilj nam je da očuvamo i zaštitimo historijske objekte na području naše općine, jer je to važno naslijeđe koje svjedoči identitetu grada – kazao je načelnik Čengić.

Dova zahvalnosti "Šejhova korija" ,na lokalitetu Šejhove korije, odnosno vakufa Isa-bega Ishakovića, bit će održana u nedjelju, 25. maja, a program počinje ikindija-namazom.

(Omer Kavazović/ Preporod.info)