Novi vrijedni rukopisi u zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke
Istaknuti intelektualac i naučni radnik, prof. dr. Izet Mašić, sin uglednog alima Muhameda Seida Mašića, danas je Gazi Husrev-begovoj biblioteci darovao tri vrijedna rukopisa iz ostavštine svoga oca, te mu je tim povodom uručena zahvalnica, kao i prigodan dar.
Ovaj ugledni akademik i stručnjak u oblasti medicinske informatike i socijalne medicine, rođen 1952. godine u Gračanici.
Svoju akademsku karijeru započeo je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je stekao zvanje doktora nauka i postao profesor emeritus. Autor je i koautor više od 80 knjiga i monografija te preko 1.000 naučnih radova, a njegovo istraživanje i pedagoški rad ostavili su značajan trag u medicinskim naukama.
Na najbolji način, ostajući vjeran intelektualnoj i duhovnoj tradiciji svoje porodice, naročito oca Muhameda Seida Mašića, u prethodnih nekoliko desetljeća dao je značajan doprinos obogaćivanju fondova Gazi Husrev-begove biblioteke, darujući joj brojna autorska i druga monografska izdanja, kao i serijske publikacije, što i dalje čini.
Među darovima dr. Mašića posebno mjesto zauzimaju tri rukopisa. Prvi je lijepo ispisana i ukrašena zbirka dova (Enam) iz 1119/1707–1708. godine, prepisivača Seida Muhammeda Šećerovića.
Drugo djelo je komentar Sadijevog "Đulistana", autora Mustafe Šemullaha Šem'ija Bosnevija iz 1808. godine. Posebno je zanimljiv rukopisni mushaf u dva toma, ispisan krupnim vokaliziranim nash pismom, nažalost, bez podataka o prepisivaču, datumu i mjestu prijepisa. Ova tri rukopisa dodatno će obogatiti rukopisnu zbirku Gazi Husrev-begove biblioteke, upisane na UNESCO listu „Pamćenje svijeta“.
Rukopisi predstavljaju iznimno vrijedan dio našeg pisanog naslijeđa. Njihova naučna obrada, čuvanje u adekvatnim uvjetima i prezentiranje naučnoj i široj javnosti je uža specijalnost Gazi Husrev-begove biblioteke.
– Bili bismo sretni kada bi velikodušni čin profesora Mašića potaknuo i druge vlasnike rukopisa u privatnim i porodičnim zbirkama da ih na čuvanje i naučnu obradu povjere upravo Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Njena tradicija i iskustvo, kao i kadrovski i prostorno-tehnički uvjeti, osiguravaju da će pisano naslijeđe, pohranjeno u rukopisnoj zbirci, biti trajno sačuvano i učinjeno dostupnim istraživačima, kako u Bosni i Hercegovini tako i u međunarodnim naučnim krugovima. Hiljade rukopisa koje čuvamo već skoro pet stotina godina to na najbolji način potvrđuju – ističe direktor Biblioteke Dženan Handžić.
(Preporod.info)
