Vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini zajedno protiv govora mržnje i za promociju tolerancije
U snažnom duhu međureligijskog zajedništva, predstavnici vjerskih zajednica, akademske zajednice, civilnog društva, medija i međunarodnih organizacija iz cijele Bosne i Hercegovine okupili su se 10. maja u pravoslavnom manastiru Žitomislić kod Mostara, s ciljem zajedničke podrške dijalogu, saradnji i suzbijanju govora mržnje.
Ova dijaloška sesija realizovana je u okviru zajedničke inicijative Vijeća Evrope i Evropske unije i predstavljala je važnu platformu za razmjenu iskustava, jačanje međusobnog povjerenja i afirmaciju vrijednosti poštovanja i razumijevanja u društvu koje je i dalje suočeno s brojnim izazovima prošlosti i sadašnjosti.
Događaj je organizovan u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, uz podršku Evropske unije i Misije OSCE-a u BiH. Posebna zahvalnost upućena je Muzeju manastira Žitomislić na srdačnom gostoprimstvu i doprinosu uspješnoj realizaciji događaja.
Učestvovalo je gotovo 50 predstavnika islamske, pravoslavne, katoličke, evanđeoske i jevrejske zajednice, a kroz niz konstruktivnih sesija naglašena je važnost dijaloga kao temeljnog sredstva za prevenciju govora mržnje i izgradnju pravednijeg i inkluzivnijeg društva.
Dijalog nije izbor, već odgovornost. On pomaže u prevazilaženju predrasuda, ruši barijere i doprinosi stvaranju prostora u kojem se prepoznaju zajedničke vrijednosti svih ljudi – vrijednosti koje su utkane u same osnove vjerskih učenja.
S obzirom na svoj autoritet i prisutnost u svakodnevnom životu ljudi, vjerske zajednice i njihovi lideri imaju ključnu ulogu u oblikovanju društvene svijesti, posebno kada je riječ o promociji mira, suživota i poštovanja ljudskog dostojanstva.
Ova aktivnost se direktno nadovezuje na preporuke Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), koja je u svom posljednjem izvještaju o BiH iz 2024. godine posebno istakla važnost aktivne uloge vjerskih zajednica u prevenciji diskriminacije i govora mržnje.
Također je istaknuto da međureligijski dijalog treba ostati otvoren i živ proces, koji se ne ograničava isključivo na teološke teme, već se širi i na savremena pitanja poput zaštite okoliša, mentalnog zdravlja i borbe protiv nasilja na internetu.
Zaključeno je da, iako suočen s brojnim izazovima, dijalog u Bosni i Hercegovini i dalje živi zahvaljujući ljudima i zajednicama koje njeguju temeljne vrijednosti svojih vjera – a to su dobrota, pravednost i ljubav prema drugome.
(Preporod.info)
