Na području Federacije BiH 8.000 klizišta, aktivnih oko 2.000, glavni uzrok pojave ljudski faktor

Na području Federacije Bosne i Hercegovine trenutno postoji oko 8.000 klizišta, od kojih je oko 2.000 aktivnih, dok su ostala pasivna. Samo na području Kantona Sarajevo registrovano je 1.141 klizište. Prema mišljenju stručnjaka, glavni uzročnik njihove pojave je – čovjek.

Klizišta koja su prioritetna za sanaciju, prema informacijama Federalne uprave civilne zaštite, nalaze se na području općina Stari Grad Sarajevo, Maglaj i Jablanica, te na lokalitetima u Konjicu, Kreševu i Fojnici.

Profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Adis Skejić navodi da se prilikom gradnje na kosinama često zanemaruju pravila struke, što povećava rizik od klizišta.

– Kada se sve to spoji s obilnim padavinama ili naglim topljenjem snijega, pokretanje klizišta gotovo je neminovno. Poseban problem predstavlja i zapuštena komunalna infrastruktura, prvenstveno vodovodna i kanalizaciona mreža, naročito u urbanim padinskim područjima – kaže profesor Skejić.

Na pitanje da li je izvršeno mapiranje svih aktivnih i pasivnih klizišta u Federaciji BiH, Skejić odgovara da nije, iako određene baze podataka postoje, ali ne obuhvataju sve što bi trebalo.

Uglavnom se, kako pojašnjava, radi o mapama stabilnosti terena izrađenim na osnovu subjektivne kvalitativne procjene, ili o konturama kliznog tijela za koje ne postoje dodatne informacije.

Kanton Sarajevo je, ističe on, najdalje otišao u kategorizaciji terena sa aspekta stabilnosti kosina, ali i ta baza zahtijeva ozbiljnu reviziju.

– Bosna i Hercegovina značajno zaostaje za evropskim standardima u upravljanju rizicima od klizišta i digitalizaciji podataka. Tužno je da čak ni za potencijalna klizišta većih razmjera, koja mogu ugroziti živote i ključne infrastrukturne objekte, nemamo kontinuiran monitoring pomjeranja tla. Takvi sistemi ključni su za pravovremeno prepoznavanje i prevenciju opasnosti – naglašava Skejić.

Dodaje da je monitoring pomaka tla i pritiska vode važan i nakon sanacije, jer bez podataka o stabilnosti terena nije moguće potvrditi uspješnost izvedenih mjera.

Problemi se javljaju i u fazi projektovanja i tokom izvođenja radova na sanaciji.

– Glavni problem u projektovanju je nedostatak pouzdanih informacija o ponašanju padine prije i tokom klizanja – da li je padina ranije bila aktivna, kakvo je bilo stanje podzemnih voda itd. Ipak, postoje konzervativne inženjerske pretpostavke koje se mogu primijeniti kako bi rješenja bila sigurna i u nedostatku svih podataka – pojašnjava Skejić.

Tokom izvođenja radova izazov predstavljaju nepristupačni tereni i nepovoljni vremenski uslovi, a često dolazi i do novih saznanja o geološkim uslovima, što zahtijeva izmjene u već projektovanim rješenjima.

– Klizišta su nepredvidiva i teško je jasno odrediti prioritete za sanaciju – potvrđuje i Muris Mujkić, inženjer geologije Zavoda za izgradnju KS.

– Procedure istraživanja, izlazak na teren i sanacija klizišta su mukotrpni i dugotrajni. Komplikovana zakonska regulativa, problemi s imovinsko-pravnim odnosima i obezbjeđenjem finansijskih sredstava dodatno otežavaju hitne intervencije – navodi Mujkić.

Dodaje da monitoring na području Kantona Sarajevo, osim u pojedinačnim slučajevima, praktično i ne postoji, a upravo bi on omogućio preciznije određivanje prioriteta.

– Problem je i nelegalna i nekontrolisana gradnja na padinskim dijelovima Sarajeva. Zbog svega navedenog, hitna sanacija klizišta traje dugo – ističe Mujkić.

Prema javnim pozivima za sufinansiranje, općine delegiraju klizišta koja su im prioritetna, a prema tim kriterijima se raspoređuju i planirana sredstva.

U finansiranje ili sufinansiranje sanacije klizišta u Kantonu Sarajevo uključeni su općine, Kantonalna uprava civilne zaštite KS, Zavod za izgradnju KS, te Federalna uprava civilne zaštite, uglavnom kroz sistem poziva općinama.

(Preporod.info)