U Kraljevoj Sutjesci otvoren trodnevni simpozij o osmanskim dokumentima franjevačkih samostana

U Franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci danas je zvanično započeo naučni dio međunarodnog simpozija historičara, koji se održava od 8. do 10. maja, a posvećen je osmanskim dokumentima iz samostanske arhive.

Domaćin trodnevnog skupa je Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci, na čijem je čelu gvardijan fra Bono Tomić, dok simpozij predvodi prof. dr. Mihael Ursinus, osmanolog, emeritus historije i orijentalnih jezika. Medijski pokrovitelj događaja je Franjevački medijski centar Svjetlo riječi.

Organizator navodi da se okupljeni učesnici – turkolozi, islamolozi i osmanolozi – bave analizom i valorizacijom dugogodišnje sačuvanih osmanskih dokumenata koji se nalaze u arhivi ovog samostana. Među prisutnima su: prof. Elias Kolovos (Atina), prof. Claudia Roemer (Beč), prof. Rhoads Murphey (New York / Birmingham), prof. Rossitsa Gradeva (Sofija), prof. Timo Blocksdorf (Tübingen), prof. Fazileta Hafizović (Sarajevo) i akademik Nenad Moačanin (Zagreb).

U središtu njihovog interesovanja su osmanske fetve koje se čuvaju u samostanu i koje predstavljaju važan, ali nedovoljno proučen izvor za razumijevanje katoličkog i franjevačkog života u osmanskom periodu.

– Imamo namjeru predstaviti prijevode dijela ovih dokumenata i pokazati dokle smo stigli s istraživanjem, i to u obliku priručnika koji će čitateljima dati priliku da sa sigurnošću znaju tačne datume i sadržaj svakog dokumenta. To će biti prva monografija posvećena jednom samostanu, u potpunosti zasnovana na osmanskim spisima koji se u njemu čuvaju – rekao je prof. Ursinus.

Završni događaj simpozija bit će predstavljanje knjige „Osmanske isprave sutješkog samostana“, autora prof. dr. Michaela Ursinusa i magistre Ane Papić, koje će se održati u subotu, 10. maja u 18 sati, u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci. Događaj je otvoren za javnost i bit će prilika za razgovor o temi simpozija u autentičnom prostoru samostana, čiji zidovi nisu samo čuvari dokumenata, nego i svjedoci njihove historije.

Simpozij predstavlja intenzivan proces istraživanja za učesnike, ali i značajan trenutak za širu javnost Bosne i Hercegovine, otvarajući put novim naučnim pristupima i razumijevanju vlastitog kulturno-historijskog identiteta.

Govoreći o značaju događaja, gvardijan fra Bono Tomić istakao je:
– Gostujući znanstvenici će istražiti jedan dio iz bogate biblioteke osmanskih dokumenata koje mi posjedujemo u samostanu. Osvijetlit će malo tu povijest što je od velike važnosti jer vidimo da je sve podložno zaboravu, a oni će nas na taj način podsjetiti tko smo, što smo, odakle dolazimo i zašto je važno čuvati svoje korijene. Franjevački samostani su to činili u prošlosti, a mi ovime samo nastavljamo u tom pravcu.

(Preporod.info)