Dani mevluda i zikra: Promovirana knjiga „Bosanske biblioteke osmanskog doba“, autora Osmana Lavića
U okviru manifestacije "Dani mevluda i zikra" u Mostaru je sinoć promovirana knjiga „Bosanske biblioteke osmanskog doba“, autora Osmana Lavića. Uz autora, knjigu je promovirao i direktor Orijentalnog instituta u Sarajevu dr. Aladin Husić. Vrijednost knjige i značaj naučnog valoriziranja ove teme pred prisutnom publikom akcentirao je u pozdravnom obraćanju i mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović.
Knjiga je ujedno i rezultat Lavićevog cjeloživotnog rada s rukopisnim blagom Gazi Husrev-begove biblioteke i drugim arhivskim zbirkama na orijentalnim jezicima, kao što su zbirke Nacionalne biblioteke i Historijskog arhiva Sarajeva. Taj rad krunisao je izradom magistarskog rada uz mentorstvo prof. dr. Ismeta Bušatlića obzirom da je historijat bosanskohercegovačkog bibliotekarstva od dolaska Austrougarske uprave do današnjih dana dosljedno bio obrađen i tematizirana kroz stručne naučne obrade, a da su o toj temi iz perioda osmanske uprave sporadično obalavljivani radovi glavnom u islamskoj periodici.
– Jedan od glavnih izvora na kojima je temeljena knjiga su rukopisi i vakufname u kojima su same biblioteke kao dio vakufskog kompleksa egzistirale i postojale – naglasio je Lavić.
Knjiga je prije svega namijenjena svim zaljubljenicima u knjigu, u kulturnu prošlost, historiju naroda na prostorima Balkana, učenicima, studentima i svim drugim znatiželjnicima. Autor u njoj obrađuje 25 biblioteka koje su djelovale kao gradske, džamijske, medresanske, kao biblioteke institucija ili kao samostalne.
– Kao tema ovo je bio vrlo kompleksan projekat. Radi se o veoma dugom vremenskom periodu, četiri stotine i više godina u kojem su radile biblioteke. Također, geografski prostor BiH bio je značajno veći, pa smo se metodološki opredijelili da pratimo samo današnje njene granice i razvoj bibliotekarstva tokom cijelog perioda osmanske vladavine. Naravno, to je bio institutski projekat i bilo je nerealno očekivati da pratimo sve biblioteke i njihov rad – pojasnio je Lavić.
Knjiga o bosanskim bibliotekama, kako je to primijetio dr. Husić, je prijeko potrebna jer je snažno svjedočanstvo da prostor Bosne i Hercegovine nije bio tamni vilajet niti crna rupa na kulturnoj mapi svijeta i meritorno govori da je prostor Bosne i Hercegovine najnormalnije intelektualno komunicirao sa svim drugim krajevima islamskog kulturno-civilizacijskog kruga.
– Tradiciju bibliotekarstva možemo pratiti intenzivno od početka 17. stoljeća. Kroz knjigu autor nas upoznaje sa svim načinima na koji su biblioteke djelovale na našim prostorima. Obradio je i mapirao sve centre koji su imali biblioteke, kao što su Sarajevo, Banja Luka, Travnik, Mostar, Foča, Varcar-Vakuf i sve ono što je bilo moguće naći kroz izvore različite provenijencije i različitih namjena – kazao je Husić.
Knjiga Osmana Lavića, prema procjeni dr. Husića, predstavlja značajan iskorak u sferi bibliotekarstva i zasigurno će naći svoje mjesto na studiju bibliotekarstva, ne samo u BiH već i na širim prostorima.
(Preporod.info)
