Karte svijeta s različitim projekcijama mogu usmjeravati percepciju društava
Profesor Donald Houston, s Univerziteta u Birminghamu u Ujedinjenom Kraljevstvu, tvrdi da su svjetske karte, nacrtane različitim projekcijama poput Merkatorove i Petersove, kroz historiju utjecale na percepciju ljudi o važnosti pojedinih zemalja i kontinenata.
Evropocentrična karta svijeta, koja se najčešće prikazuje u školama, novinama i televizijskim programima, zasnovana je na tzv. Merkatorovoj projekciji koju je u 16. stoljeću razvio kartograf Gerardus Merkator, primarno za potrebe navigacije.
Ova projekcija, koja čuva oblik kontinenata, umanjuje površine zemalja smještenih blizu ekvatora i u tropskom pojasu, dok uvećava one bliže polovima. Na taj način zemlje poput SAD-a, Rusije i Evropa djeluju znatno veće nego što zaista jesu – što i jeste razlog brojnih političkih debata.
Na primjer, Grenland, iako znatno manji, na Merkatorovoj karti izgleda veći od Afrike, koja je čak 14 puta veća, što stvara lažan dojam o važnosti određenih zemalja.
Profesor Houston, koji predaje na Odsjeku za regionalni ekonomski razvoj, ukazuje da je široka rasprostranjenost upotrebe Merkatorove projekcije širom svijeta uslovljena historijskom navikom, uprkos njenim očitim manjkavostima.
– Zato je karta svijeta koju vidimo na zidovima škola, u medijima i na televiziji potpuno obmanjujuća. Politički je sporna jer zemlje globalnog juga i tropskog pojasa djeluju manje od bogatih zemalja na sjeveru – rekao je Houston.
On objašnjava da je projekcija prvobitno korištena za navigaciju i da je fokus stavljala na očuvanje oblika, a ne na realnu veličinu zemalja. Zbog toga, kako navodi, površine poput Grenlanda moraju biti uvećane kako bi zadržale tačan oblik u blizini polova.
Pored Merkatorove, korištene su i druge projekcije, poput Petersove, koja, za razliku od Merkatorove, prikazuje zemlje u proporcionalnim veličinama, ali iskrivljuje njihove oblike.
Petersova projekcija, koju koriste i Ujedinjeni narodi, naglašava stvarni omjer veličina, ali zbog toga uglovi zemalja djeluju neprirodno, što neke navodi na zaključak da je karta netačna.
– Postoji rasprava o tome da smještanje Evrope u centar karte stvara utisak njene veće važnosti. No, kao što sam rekao, i druge karte mogu pozicionirati različite dijelove svijeta u središte – navodi Houston.
On dodaje da ne postoji naučni razlog zbog kojeg bi sjever bio na vrhu mape ili zapad na njenoj lijevoj strani. Karte se, kako kaže, mogu crtati i s južnim ili istočnim zemljama u centru.
Tako, na primjer, karta geografa Muhammeda al-Idrisija iz 1154. godine, s jugom na vrhu, prikazuje Arapsko poluostrvo u središtu, dok karta koju je 1602. nacrtao italijanski misionar Matteo Ricci, odražavajući kinesku perspektivu, postavlja Kinu u centar svijeta.
– Ne postoji naučni razlog da se karte crtaju na uobičajen način. Karte nacrtane Merkatorovom projekcijom mogle su biti svjesno ili nesvjesno oblikovane kolonijalnim i imperijalističkim pogledima – zaključuje profesor Houston.
(Preporod.info)
