MKC Ljubljana: Razgovor o ulozi socijalnog rada u suočavanju s negiranjem genocida
U maloj dvorani Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana, u okviru memorijalnog programa "8372 živih sjećanja" koji se realizira povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u srijedu, 23. aprila, održan je razgovor o temi "Uloga socijalnog rada u suočavanju s negiranjem genocida".
Razgovor prati izložbu "30 godina od genocida u Srebrenici: sjećanja svjedoka koji danas žive među nama" koja posjetioce podsjeća da genocid nije samo pitanje prošlosti već živa i bolna stvarnost današnjeg vremena.
U fokusu večeri bila su pitanja kako socijalni rad, kao struka i praksa, doprinosi očuvanju historijskog sjećanja te kako se može efikasno suočavati s različitim oblicima negiranja, relativizacije i revizionizma.
Razgovor su vodile prof. dr. Darja Zaviršek, redovna profesorica na Fakultetu za socijalni rad Univerziteta u Ljubljani i dr. Jasminka Dedić, naučnica u oblasti studija genocida.
Između ostalog, dr. Zaviršek je naglasila da je za mnoge ljude koji su preživjeli traume rata i čak genocid – kao najteži oblik uništenja zajednice – prisjećanje često uslov opstanka.
Oni koji su preživjeli genocid rekli su da su htjeli preživjeti kako bi mogli pričati. Željeli su da se kroz njihove priče neko sjeća, da njihova patnja ne ostane bez svjedoka, ali ni bez smisla.
Zato, kako kaže dr. Zaviršek, prisjećanje je važno i za pojedince i za zajednicu. Kroz prisjećanje pojedinci, također, mogu graditi zajednicu. U tom kontekstu istakla je i otvaranje izložbe "30 godina od genocida u Srebrenici: sjećanja svjedoka koji danas žive među nama", na kojem se okupio veliki broj posjetilaca.
Dr. Jasminka Dedić je govorila o tome kako smo u jezičkom smislu došli do riječi “genocid”, te naglasila da je 1948. godine pravno priznat kao međunarodni zločin. U razgovoru se dotakla i deset faza genocida, a najviše se zadržala na posljednjoj – negiranju genocida – te upozorila na opasnosti koje nosi narativ samoviktimizacije, kroz koji idejni tvorci i izvršioci genocida sebi pripisuju ulogu žrtve kako bi opravdali nasilje nad drugima.
Negiranje genocida, kako je navela dr. Dedić, ima dugoročne posljedice: briše istinu i sjećanje te dodatno traumatizira preživjele i njihove zajednice.
Razgovor je moderirao novinar Uroš Škerl Kramberger, a događaj je podstakao na razmišljanje o društvenoj odgovornosti, etičkom pamćenju i ulozi stručnjaka u sprječavanju historijskog brisanja.
Izložba, koja je otvorena svaki dan od 10.00 do 19.00 sati, ostaje ključni dio šireg programa čiji je cilj očuvanje sjećanja na genocid, podsticanje dijaloga, razumijevanja i solidarnosti.
(Preporod.info)
