U petak u Mostaru svečano otvorenje manifestacija „Dani vakufa u BiH“ i „Dani mevluda i zikra“

Programi ovogodišnje manifestacije „Dani vakufa u Bosni i Hercegovini“ i programi 50. jubilarne vjersko-kulturne manifestacije „Dani mevluda i zikra“ predstavljeni su danas su na pres-konferenciji održanoj u prostorijama Mostarskog muftijstva.

Programe su najavili  Kenan-ef. Ovčina, pomoćnik glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Mostar i Amela Trako-Mahmutović iz Vakufske direkcije. Obje ove manifestacije svečano će biti otvorene u petak navečer u Centru za kulturu Grada Mostara, a otvorit će ih reisul-ulema IZ-e u BiH dr. Husein-ef. Kavazović.

Uz brojne druge zvaničnike iz vjerskog, društvenog, političkog i javnog života u našoj zemlji, svečanostima će prisustvovati i visoka delegacija Republike Turske predvođena generalnim direktorom Generalne direkcije za vakufe Sinanom Aksuom. Istu večer bit će dodijeljene plakete najistaknutijim vakifima s područja Bosne i Hercegovine i prikazan dokumentarni film „Zlatna slova izgubljenih vakufnama“.

Svečana otvorenja obnovljene Opijačeve tekije i Hadži Baline džamije planirana su u subotu, 26. aprila, u periodu od 12.00 do 15.00 sati. Istog dana bit će promovirana i knjiga „Pravno nasilje nad vakufskom imovinom u Mostaru od 1945. do 1965“.   

– Nakon toga, Manifestacija seli u Sarajevu gdje će biti organiziran trodnevni forum o vakufima za zemlje Balkana od 28. do 30. aprila, koji Vakufska direkcija organizira u saradnji s Islamskom bankom iz Džede. Svečano otvorenje obnovljene Behram-begove džamije u Tuzli biti će organizirano 5. maja, potom će biti upriličena i promocija monografije „Vakufi na području Medžlisa IZ-e Čelić“. Manifestaciju zatvaramo panel-diskusijom o Aliji Izetbegoviću kao vakifu i dobrotvoru, 7. maja – navela je Trako-Mahmutović.

U jednomjesečnim programima manifestacije „Dani mevluda i zikra“ najavljeno je nekoliko promocija knjiga i izložbi o raskošnoj nučnoj misli Mostara u minulim historijskim epohama, kao i promocija monografije s dragocjenim podacima o kulturno-vjerskim programima organiziranim u proteklih nekoliko decenija.

– Jedan od sadržaja koji posebno želimo istaknuti je izložba „Od Hasana Zijajie Mostarca do Alekse Šantića – perzijska klasika u Hercegovini“, autora Munira Drkića i Ahmeda Zildžića, planirana 28. aprila. Na izložbi ćemo moći vidjeti koliko su domaći autori bili znalci perzijske književnosti, među njima Hasan Zijaji Mostaraca i Derviš-paša Bajezidagić koji je uveo praksu tumačenja "Mesnevije", kapitalnog djela Mevlane Dželaludin Rumija u Mostaru, čime je naš grad zauvijek povezao s centrima duhovnosti gdje se provodi ova praksa. Na izložbi će biti predočeno i to kako je Aleksa Šantić približio Hafiza Širazija mostarskim čitateljima – istakao je pomoćnik glavnog imama MIZ Mostar Kenan-ef. Ovčina. 

U sklopu programa manifestacije „Dani mevluda i zikra“ bit će organizirano: Večer Kur'ana u Sultan Sulejmanovoj džamiji u Blagaju; promocija knjige „Arebički epitafi na bosanskom jeziku na nišanima XX vijeka u Mostaru i široj okolini“, Jasmina Hodžića i Enisa Alađuza; promocija knjige „Bosanske biblioteke osmanskog doba“, Osmana Lavića; dova šehidima na centralnim mostarskim šehitlucima, razgovor o knjizi Mirnesa Kovača „Kraljevi i predsjednici: Saudijsko-američka diplomatija i spašavanje Bosne i Hercegovine“ i predstavljanje mostarskog mushafa nakon restauracije koju je uradio šejh prof. dr. Ćazim Hadžimejlić.

Mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović je na pres-konferenciji pojasnio vjerski i kulturološki značaj planiranih programa. Obje ove manifestacije na sebi svojstven način naglašeno su svjedočanstvo opredijeljenosti muslimana-Bošnjaka u Hercegovini da čuvaju i jačaju svoje vjerski, nacionalni identiteta i civilizacijskog ponosa.

Govoreći o tradiciji dovišta na Vrelu Bune, muftija je podsjetio da se radi o utemeljenoj vjerskoj praksi odnosa prema čistim mjestima, izvorima čistih, pitkih voda, planinskim proplancima, turbetima i šehitlucima gdje se nalaze kaburovi odabranih ljudi, bogougodnika iz duhovnog, intelektualnog, vojnog i političkog svijeta koji su svojim djelima ostavili neizbrisiv trag u historiji naše domovine i bitisanja islama i muslimana na prostoru Bosne i Hercegovine.

– Na taj način se dovom, odnosno, organiziranim dovištem ostvaruje prisna veza s vlastitom zemljom, rodnom grudom, njenom burnom prošlošću i znamenitim ličnostima koje su svojim inspirativnim djelima putokaz i današnjim generacijama Bošnjaka kako se živi, radi i žrtvuje za odbranu muslimanskih života, vjere, časti, dostojanstva i materijalnog naslijeđa – kazao je muftija.

Uz zahvalnost Svevišnjem Gospodaru da pripada generaciji ovovremenih muslimana koja je radila na tome da se Mostaru vrati duhovni, kulturni, odgojno-obrazovni i historijski važan kompleks – Opijačeva tekija na Opijačevini ili Šehovini i Hadži Balina džamija u Brankovcu, akcentirao je kako su minuli vladajući režimi, posebno u periodu Socijalističke vlasti, sistemski radili na njihovom njihovom zatiranju i uništavanju.

– Valja napomenuti da je upravo grad Mostar u tom periodu pretrpio strašan urbicid i kulurocid kada je riječ o islamskoj baštini i nasljeđu; devet džamija, tri mesdžida i sve zgrade mostarskih medresā, osim Karađoz-begove, bestijalno su porušeni – kazao je muftija.

Uz obnove Hadži Baline džamije, akcentirao je činjenicu, da je uz stručnu asistenciju Muftijstva današnja porodica Karabeg obnovila mezar s nišanima glasovitog učenjaka Mustafe Sidkija Karabega, koji je bio na položaju mostarskog muftije od 1857. do 1878. godine, kada je svirepo ubijen od strane sugrađana i sunarodnika jer se protivio bilo kakvom pružanju otpora Austro-Ugarskoj koja je na Berlinskom kongresu dobila mandat da okupira Bosnu i Hercegovinu.

– Obnovom hadži Baline džamije, u kojoj su stoljećima vršili imamsku dužnost ālimi – učeni ljudi iz porodice Karabeg, pa tako i muftija Mustafa Sidki i njegovi sinovi kasnije, uz obnovu mezara s nišanima, vraća se dio zagubljene i zatrpane, a vrlo važne i poučne muslimanske učenosti i kulturne historije te liderstva kod Bošnjaka – naglasio je muftija Dedović.

Na kraju je pozvao muslimane i muslimanke iz svih dijelova Bosne i Hercegovine i regiona da budu dragi gosti na centralnom programu Dana mevluda i zikra na Vrelu Bune ispred Blagajske tekije, u petak navečer, 9. maja ,i u subotu prije podne-namaza, 10. maja, a da prilikom posjete Mostaru neizostavno posjete i obnovljenu Hadži Balinu džamiju i Opijačevu tekiju.

(Preporod.info)