Zajimović: Vakufi danas - postignuća koja nas obavezuju na odgovornost, ulaganje i dalji razvoj

Manifestacija "Dani vakufa" tokom proteklih 13 postala je jedan od najznačajnijih projekata Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ovom manifestacijom, koja se održava u različitim gradovima širom Bosne i Hercegovine, ostvarena je snažna promocija vakufa, afirmacija njegove višedimenzionalne uloge u društvu i podizanje svijesti o značaju očuvanja i razvoja vakufske imovine.

O značaju same manifestacije, realizovanim projektima koji su ključni za Zajednicu ali i društvo, u intervjuu za Preporod.info govorio je dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije u BiH. On je u oživljavanju vakufa posebno ukazao na pomoć Islamske zajednice i podršku koja je dolazila od organa Zajednice, što je uveliko pomoglo da su danas mnogi objekti koji su bili u ruševnom stanju dobili novi sjaj, a time i mogućnost da ponovo koriste društvu.

Zajimović je podsjetio da 25. aprila počinje 13. po redu manifestacija „Dani vakufa“, koja će trajati do 7. maja, a u sklopu nje će biti otvorena tri objekta: Opijačeva tekija u Mostaru, Hadži Balina džamija u Mostaru i Behram-begova džamija u Tuzli, za čiju su obnovu i restauraciju  izdvojeni višemilionski iznosi.

Razgovarala: Amina Nuhanović

Preporod.info: Šta manifestaciju "Dani vakufa" izdvaja u odnosu na druge kulturne i vjerske manifestacije u Bosni i Hercegovini i na koji način ona doprinosi savremenom razumijevanju i afirmaciji vakufa?

Zajimović: "Dani vakufa" su jedinstveni po tome što nude konkretne projekte, predstavljaju rezultate, okupljaju stručnjake i investitore, podstiču osnivanje novih vakufa, otvaraju obnovljene objekte i direktno učestvuju u oblikovanju društvenog prostora. Za razliku od mnogih drugih manifestacija koje se iscrpljuju u protokolarnim govorima, folkloru i zabavnom programu, bez stvarnog učinka, "Dani vakufa" su praktični, sadržajni i obećavajući. Upravo ta kombinacija – duhovne poruke, historijske dubine, konkretnih rezultata i okrenutosti budućnosti – čini ovu manifestaciju, ne samo vrijednom pažnje već i neophodnom za razvoj savremenog bosanskohercegovačkog društva.

Ova je manifestacija potvrda "da je vakuf i dalje živa institucija, sposobna da bude most između tradicije i modernog doba", a ono što dodatno potvrđuje njen značaj jeste činjenica da pod bosanskohercegovačkim nebom nema slične manifestacije.

Ono što ovu manifestaciju izdvaja i čini posebno vrijednom jeste njena mobilnost. Programi se realiziraju širom Bosne i Hercegovine, u različitim gradovima koji su, historijski gledano, u velikoj mjeri izrasli upravo zahvaljujući vakufima. Time se vakufi vraćaju narodu, na mjesta gdje su nastali, gdje su oblikovali zajednički život i gdje i danas mogu biti pokretač razvoja. Ta prisutnost na terenu daje manifestaciji posebnu dubinu, ne radi se o zatvorenim akademskim skupovima, već o događajima koji žive među ljudima – navodi Zajimović.

Manifestacija "Dani vakufa" predstavlja jedinstven primjer promišljene i sadržajno bogate inicijative koja ima za cilj afirmaciju, promociju i zaštitu vakufske tradicije u savremenom kontekstu.

Vakufi kao motor zajedničkog napretka: Projekti koji mijenjaju društvo

Preporod.info: Kažete da je realizovan veliki broj projekata. Koje biste izdvojili kao najznačajnije? Koliko su oni doprinijeli Islamskoj zajednici i kakav je njihov značaj za širu društvenu zajednicu?

Zajimović: Vakufska direkcija realizovala je veliki broj značajnih projekata koji su ostavili dubok i dugotrajan trag, ne samo unutar Islamske zajednice već i u široj društvenoj zajednici Bosne i Hercegovine. Ovi projekti obuhvatili su obnovu i izgradnju vjerskih objekata, razvoj ekonomskih vakufa, obrazovne i humanitarne inicijative, kao i sistemsku evidenciju i zaštitu vakufske imovine. Vakufi su tokom ovog perioda postali ključan instrument duhovnog, kulturnog, obrazovnog i ekonomskog razvoja, omogućivši zapošljavanje nekoliko stotina radnika i pružajući konkretne koristi lokalnim zajednicama.

Zahvaljujući svim projektima, vakufi su ponovo postali snažan stub Islamske zajednice i društva u cjelini.

Godišnji prihodi vakufa povećani su sa skromnih iznosa u prethodnim decenijama na višestruko veće brojke, čime je osigurana dugoročna stabilnost i mogućnost ulaganja u nove, društveno korisne projekte. Vakufi su danas, ne samo duhovno i kulturno naslijeđe već i aktivni pokretači obrazovanja, ekonomskog razvoja, humanitarne pomoći i društvene integracije.

Preporod.info: Kada je riječ o obnovi i izgradnji vjerskih objekata, možete li izdvojiti neke?

Zajimović: U prvom redu izdvojio bih Aladža džamiju u Foči, Arnaudiju džamiju u Banjoj Luci, Sinan-begovu u Čajniču, Kizlar-aginu u Mrkonjić Gradu, Šarenu džamiju u Travniku, Bajazitovu i Dugalića džamije u Nevesinju, Islamski centar i džamiju u Mostaru, Hadži Balinu džamiju u Mostaru, Kuvajtsku džamiju u Zavidovićima, Malkoč-begovu džamiju u Glamoču, Omer ibn El-Hattab džamiju na Stupu u Sarajevu i mnoge druge širom zemlje. Ovi objekti nisu samo prostori za ibadet – oni su kulturni centri, simboli identiteta, mjesta okupljanja i duhovne stabilnosti Zajednice. Ono što je sigurno jeste da su vakufski projekti u proteklim decenijama direktno uticali na poboljšanje kvalitete života u Bosni i Hercegovini, kako za Bošnjake tako i za sve druge građane. Bez ovih projekata, mnogi aspekti vjerskog, obrazovnog, ekonomskog i humanitarnog razvoja danas ne bi bili na ovom nivou. Vakufi su se još jednom pokazali, ne samo kao čuvari vjere i tradicije već i kao pokretači napretka, solidarnosti i općeg društvenog prosperiteta.

Preporod.info: Koliko je sredstava ukupno obezbijeđeno za vakufske projekte?

Zajimović: Na osnovu dostupnih informacija, Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, zajedno sa svojim partnerima, realizovala je stotine projekata širom zemlje, pri čemu su gotovo sva obezbijeđena sredstva dolazila iz inostranstva. Time je u Bosnu i Hercegovinu unesen značajan svježi kapital, čija ukupna vrijednost – kada se sve sabere – doseže impozantne razmjere. Ova sredstva omogućila su realizaciju širokog spektra projekata koji su direktno doprinijeli vjerskom, obrazovnom, ekonomskom i socijalnom razvoju.

Vrijednost pojedinačnih projekata kretala se u rasponu od nekoliko miliona maraka, a njihova obnova nije bila samo pitanje očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa već i čin jačanja identiteta, prisustva i zajedništva muslimana u Bosni i Hercegovini.

Također, značajna sredstva uložena su u izgradnju i modernizaciju vakufskih ekonomskih i društvenih centara, stambeno-poslovnih objekata, poslovnih prostora i drugih infrastrukturnih projekata, čija je ukupna vrijednost u mnogim slučajevima iznosila više miliona maraka po projektu.

Ovi projekti osigurali su dugoročnu finansijsku stabilnost određenih medžlisa, otvorili nova radna mjesta i značajno doprinijeli lokalnoj privredi.

Važno je naglasiti da su, pored direktne finansijske koristi, ovi projekti omogućili angažman velikog broja domaćih firmi i radnika, čime se konkretno doprinijelo ekonomskom rastu i egzistencijalnoj stabilnosti mnogih porodica. Dodatno, kroz njihovu realizaciju uplaćen je i značajan iznos poreza u budžet države, čime su vakufi indirektno ojačali i širi ekonomski sistem.

Vizija za budućnost: Ekonomizacija, digitalizacija i zakonska zaštita vakufa

Preporod.info: Koji su planovi Vakufske direkcije za 2025. godinu?

Zajimović: U ovoj godini planiramo niz važnih projekata, kako u pogledu obnove tako i u pogledu izgradnje novih objekata. Među najznačajnijima su otvorenje Dugalića džamije sa sahat-kulom u Nevesinju, Hadži Baline džamije u Mostaru, Opijačeve tekije u Mostaru te vakufskog višenamjenskog objekta u Ravnama na području Medžlisa Islamske zajednice Vareš. Također, planiramo započeti ponovnu izgradnju Sahat-kule u Banjoj Luci, temeljnu restauraciju Ali-pašine džamije u Sarajevu, kao i ponovnu izgradnju Galčića mesdžida u Mostaru.

Mnogo je i drugih projekata koje planiramo započeti ili realizovati u ovoj 2025. godini jer naša je radna parola da svake godine započinjemo realizaciju novih objekata i otvaramo one koje smo započeli u prethodnom periodu, čime osiguravamo kontinuitet u razvoju, kako infrastrukturnom tako i duhovnom, kulturnom i društvenom.

Pored toga, posebnu pažnju posvetit ćemo razvoju ekonomski isplativih vakufskih projekata, koji imaju potencijal da generiraju stabilne prihode, osiguraju dugoročnu samoodrživost medžlisa Islamske zajednice te doprinesu otvaranju novih radnih mjesta i jačanju lokalnih zajednica. Takvi projekti predstavljaju ne samo investiciju u imovinu već i u stabilnost Zajednice.

Preporod.info: Kako vidite budućnost vakufa u Bosni i Hercegovini i kakav je njihov potencijal za razvoj društva?

Zajimović: Vakufi u Bosni i Hercegovini imaju potencijal da postanu jedan od najvažnijih stubova ukupnog društvenog razvoja. Njihova snaga ne ogleda se samo u historiji već i u mogućnostima koje nude u sadašnjem i budućem vremenu. Vakufi nisu puki ostatak prošlosti – oni su živo tkivo jednog naroda i zajednice, koje u sebi sadrži duhovni, ekonomski, kulturni i socijalni kapital. Ako se njima strateški upravlja, ako se pravilno razvijaju i ako ostanu unutar vizije služenja čovjeku i zajednici, njihova uloga može postati presudna za stabilnost i napredak, ne samo Islamske zajednice već i društva u cjelini.

Vjerujem da će budućnost vakufa u Bosni i Hercegovini zavisiti od toga koliko budemo spremni ulagati znanje, vrijeme i institucionalnu podršku u njihovo dalje jačanje.

Budućnost vakufa mora biti u vezi s njihovom ekonomizacijom, odnosno s osnaživanjem onih projekata koji generišu prihode i time omogućavaju samoodrživost Islamske zajednice. Nema stabilne Zajednice bez ekonomskog temelja, a vakufi su upravo to – alat kroz koji možemo graditi finansijsku neovisnost, otvoriti radna mjesta, ulagati u obrazovanje, pomagati siromašne, razvijati infrastrukturu, jačati naše institucije.

Bez snažnog pravnog okvira, međutim, ništa od toga nije moguće realizirati u punoj mjeri. Budućnost vakufa ovisit će i o tome da li ćemo imati snage i mudrosti da izborimo donošenje zakona o restituciji. Vakufska imovina mora biti zakonski zaštićena. Svaki pedalj zemljišta, svaka nekretnina koja pripada vakufu, nije privatna imovina, već kolektivno naslijeđe koje mora imati zaštitu države i institucija. Bez toga, dugoročni razvoj vakufa ostat će sputan, a njihova misija sužena. Upravljanje vakufima u budućnosti mora ići ukorak s tehnologijama i savremenim menadžmentom. Digitalizacija, baza podataka, transparentnost, online-platforme – sve su to alati koje treba koristiti da bi se vakufima upravljalo efikasno i odgovorno. Istovremeno, edukacija kadrova, jačanje svijesti unutar Zajednice i uključivanje mladih u rad na vakufima, moraju postati prioritet.

U konačnici, vjerujem da vakufi u Bosni i Hercegovini imaju svijetlu budućnost, ako ostanu u rukama ljudi koji ih doživljavaju kao emanet, a ne kao obavezu. Ako budu vođeni strašću, znanjem i vizijom. Ako se nastavi ono što smo započeli, onda će vakufi postati ono što su oduvijek trebali biti: motor razvoja, nosilac identiteta i most između tradicije i savremenog društva. A ako ih vodimo samo formalno, bez vizije i odgovornosti, prokockat ćemo potencijal koji nam je pred očima. Od izbora puta zavisi i budućnost vakufa i nas samih.

Preporod.info: Šta bi, po vašem mišljenju, Islamska zajednica mogla uraditi da dodatno ojača i modernizuje vakufske projekte?

Zajimović: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je u proteklim decenijama napravila važne pomake u oblasti vakufa, ali istinski potencijal ove institucije još nije u potpunosti iskorišten. Da bi vakufi postali stabilniji, efikasniji i moderniji stub Zajednice, neophodno je dodatno ojačati institucionalne kapacitete, profesionalizirati upravljanje, digitalizirati procese, a prije svega osnažiti svijest o strateškoj važnosti vakufa kao trajnog društvenog resursa.

Vakufi ne mogu i ne smiju biti prepušteni improvizaciji niti tretirani kao sekundarna imovina – oni moraju postati jedan od ključnih prioriteta Zajednice, kako na normativnom tako i na operativnom planu. Prvo što bi Islamska zajednica mogla učiniti jeste uspostava snažnijeg institucionalnog mehanizma koji bi centralno upravljao vakufskim projektima – ured ili sektor koji ne bi samo pratio, već i razvijao strategije, okupljao stručnjake i koordinirao aktivnosti na svim nivoima. Trenutno se ovim poslovima bave različite organizacione jedinice unutar Zajednice, što često dovodi do preklapanja nadležnosti i nedostatka usklađene vizije.

Pored toga, potrebno je sistemski ulagati u kadrove.  Digitalizacija je još jedan ključan segment modernizacije vakufa. Kompletna vakufska evidencija mora biti dostupna u jedinstvenoj i sigurnoj digitalnoj bazi.

Ekonomska održivost vakufa mora biti strateški prioritet. Vakufi moraju donositi prihode. To ne znači da se gubi njihova duhovna dimenzija, već da se ona osnažuje kroz samoodrživost.

Islamska zajednica treba više ulagati u poslovne centre, poljoprivredne projekte, stambeno-poslovne komplekse, projekte zelene energije – poput solarnih elektrana – kao i u specijalizirane vakufske fondove. Investicije u vakufe, ako su stručno vođene, vraćaju višestruko. Dobar primjer su medžlisi koji su, uz podršku Vakufske direkcije, u posljednjim godinama ostvarili izvanredne rezultate – to treba postati standard, a ne izuzetak.

Pravna zaštita vakufa mora biti neprekidna borba. Bez zakona o restituciji, bez preciznog i čvrstog normativnog okvira, vakufi će i dalje ostajati izloženi pravnim prazninama i opasnostima. Islamska zajednica mora imati poseban pravni tim koji će se baviti isključivo zaštitom vakufske imovine – ne reaktivno, nego proaktivno, koristeći sve mehanizme koji stoje na raspolaganju, kako unutar države, tako i na međunarodnom planu.

Na kraju, vakufi ne smiju biti izolirani resurs – oni moraju biti integrisani u život zajednice. To znači da pomažu obrazovanje, da pomažu siromašne, da stvaraju šanse mladima, da grade institucije koje služe svima. Vakufi su najkonkretniji izraz islamske solidarnosti. Zato je važno da Islamska zajednica jača i kulturnu i humanitarnu dimenziju vakufa i da kroz njih odgovara na potrebe savremenog čovjeka. Vakufska priča iz Bosne i Hercegovine već je prepoznata na međunarodnom nivou, ali sada je vrijeme da se taj potencijal pretvori u stratešku prednost. Ako Islamska zajednica sistematski razvije institucionalnu podršku, digitalnu transformaciju, pravnu zaštitu, obrazovni sadržaj i međunarodnu saradnju – vakufi mogu postati jedan od najvažnijih stubova, ne samo vjerskog već i društvenog razvoja u našoj zemlji.

(Preporod.info)