Otvaranje obnovljenog Isa-begovog hamama i Careve (Sultan Fatihove) džamije

Hamam i džamiju će otvoriti Reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović te predsjednik Republike Turske Redžep Tajib Erdogan i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Manifestacija „Dani vakufa u BiH“ će trajati kraja maja, završavajući sa trodnevnim, Sedmim međunarodnim forumom o vakufima.

Hamam zasjao u punom sjaju

U prvom i jedinom hamamu u regiji moći će uživati kako domaći tako i strani turisti. Ponovo je zasjao u punom sjaju. Urađen je u Austrougarskom stilu, a obnova je koštala oko 2,6 miliona konvertibilnih maraka.

Sagradio ga je Isa-beg Ishaković, turski plemić, vojni zapovjednik, upravitelj i osnivač grada Sarajeva, odmah na početku svoje vladavine koja je trajala od 1454. do 1463., odnosno na početku osmanlijskog prisustva u BiH.

Direktor vakufske direkcije dr. Senaid Zaimović u ranijem razgovoru za Anadoliju je kazao da prvi hamam, udaljen od BiH, nalazi se u Budimpešti, a nakon toga u Istanbulu i drugim mjestima.

Bilo je predviđeno da ukupan broj radnih dana za izvođenje radova na obnovi odnosno rekonstrukciji Isa-begovog hamama bude 500. Obnova je počela u aprilu 2013. godine.

Investitor projekta je Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH, a finansijer projekta je Direkcija vakufa Republike Turske koja je sa iznosom od 2,6 miliona maraka učestvovala u rekonstrukciji ovog projekta.

Značaj hamama se vidi iz interesovanja medija i javnosti u Sarajevu.

"Čini mi se da nakon Vijećnice nije postojao objekt u Sarajevu za koji su Sarajlije i šira javnost zainteresovane kao što je hamam. Isa-begov hamam je po meni i značajniji od Vijećnice i mislim da u tome ne pretjerujem. Zato što se radi o objektu i vakufu osnivača grada Sarajeva i samim tim on dobija na važnosti ali i zato što je stariji od Vijećnice ili bilo kojeg drugog objekta u ovom gradu", ispričao je Zaimović.

Sagrađen je 1462. godine i sama ta godina osnivanja i gradnje prvog hamama govori nam o njegovoj važnosti.

"Što se tiče njegove važnosti u današnjem smislu, mislimo da je atrakcija imati hamam u gradu Sarajevu u kojem nemate više nijednog hamama, a nekada ih je bilo sedam. I gdje je prvi hamam, udaljen odavde, hamam u Budimpešti, a nakon toga u Istanbulu i drugim mjestima. Samim tim, mislim da će hamam biti nezaobilazna turistička atrakcija za sve turiste koji posjećuju ovaj grad", istakao je Zaimović.

Prema njegovim riječima, to interesovanje se vidi svaki dan jer, iako je bio nedovršen, turisti su dolazili i slikali ga ali i tražili dozvolu da uđu u njega.

"Ovo je prvi i jedini hamam u regiji. Imamo mi i Gazi Husrev-begov hamam ali on nije obnovljen u izvornom smislu. On je pretvoren u Bošnjački institut i koristi se za promociju knjiga i razne druge kulturne aktivnosti. Međutim, Isa-begov hamam će biti korišten kao hamam", naglasio je Zaimović.

Prvobitno izdanje ovog hamama niko ne pamti, ne postoje čak ni historijski dokazi kako je izgledao. Zna se da je to, u to vrijeme, 1462. godine, bila također atrakcija. Da je bio objekt koji je bio prepoznatljiv po svom stilu i da je bio takve kategorije. No, od tada pa do danas, Sarajevo je nekoliko puta gorjelo, rušeno, pljačkano. Ova verzija obnovljenog hamama jeste ustvari pseudomaorski stil iz doba Austrougarske.

Projekt hamama je urađen na osnovu prvobitnog izgleda ali je dodano i nekoliko detalja koji su prepoznatljivi.

"Odlučili smo se za ovu verziju jer ne znamo prvobitnu. Odlučili smo se za verziju koja spaja staroosmanlijski izgled hamama i Austrougarski", dodao je Zaimović.

Hamam Isa-bega Ishakovića će biti otvoren za sve koji budu željeli da koriste usluge hamama. U desnom i lijevom dijelu hamama se nalazi i hotelski smještaj za one koji žele duže boraviti u samom hamamu.