Muftija Senaid-ef. Kobilica: Islamska zajednica u dijaspori mora biti budna, otvorena i prisutna

Sve snažniji val usamljenosti među mladima, nedovoljna prisutnost u političkom životu i opasnost od zaborava jezika i identiteta – to su izazovi s kojima se, prema riječima novoimenovanog muftije Islamske zajednice za Zapadnu Evropu Senaida ef. Kobilice, suočava bošnjačka dijaspora.

U razgovoru za Radio BIR muftija Kobilica je naglasio da je pred Zajednicom ozbiljan zadatak – učiniti bošnjačke džemate u Evropi, ne samo vjerski funkcionalnim već i kulturno, obrazovno i društveno relevantnim centrima života.

Nakon što ga je Sabor Islamske zajednice prije dva dana imenovao za muftiju za Zapadnu Evropu, istakao je da ovu dužnost prihvata s dubokim osjećajem odgovornosti.

– Na Saboru je za mene ovo bilo jedno novo iskustvo, bez obzira što poznajem naše glavne ljude u Zajednici – kazao je Kobilica.

Njegovo iskustvo, kako pojašnjava, ne izvire samo iz funkcija, već iz dugogodišnje neposredne interakcije sa stvarnim životom bošnjačke dijaspore – od Norveške do Švicarske.

On sebe vidi kao most između baze i institucije.

– Iskustvo koje je dugogodišnje, u ovom zapadnoevropskom kontekstu, može biti od pomoći u vremenu koje dolazi – poručio je muftija.

Govoreći o institucionalnom prisustvu Islamske zajednice u Evropi, muftija je upozorio da, iako džemati postoje i djeluju, fali dubinske društvene integracije i strateške vidljivosti.

– Rekao bih da, itekako, manjka naše prisutnosti u toj, generalno gledajući, široj slici u svim ovim zapadnoevropskim zemljama koje sad predstavljam – rekao je muftija.

Jedna od ključnih poruka muftije Kobilice bila je potreba za unutarnjim bošnjačkim dijalogom.

O tome govori s posebnim naglaskom, upozoravajući na opasnosti izolacije, bilo kulturne, vjerske ili društvene.

– Itekako postoji potreba za dijalogom između nas, ali dijalogom koji treba da donese neko zajedničko razumijevanje – dodao je muftija.

Napomenuo je da „trka za dunjalukom“, svakodnevni stres i manjak međuljudske komunikacije dovode do konflikata i otuđenja, čak i u vjerskim okvirima. To, prema njegovim riječima, razara temelje zajedništva.

Muftija Kobilica otvoreno je govorio o i „novoj bolesti Evrope“ – usamljenosti. Ona, kako kaže, posebno pogađa omladinu.

– Najveća zabrinutost i, zapravo, najveća bolest, ako možemo tako reći, jeste usamljenost. Čovjek je usamljen – ocijenio je muftija Kobilica.

Smatra da, uprkos formalnom prisustvu na društvenim mrežama, mladi često ostaju bez stvarne međuljudske povezanosti, što dovodi do depresije, nesigurnosti i udaljavanja od vlastitog identiteta.

Tokom razgovora osvrnuo se i na komunikaciju predstavnika Islamske zajednice s medijima, ističući da se zalaže za potpuno novi, proaktivni pristup u javnom prostoru.

– Apsolutno. Ja, zapravo, ne vidim razlog zašto bismo mi bili zatvoreni i zašto bismo na jedan ograničen način komunicirali s medijima – naveo je muftija.

Upozorio je i na prisustvo toksičnih medija, ali istakao da u medijskom prostoru ima dovoljno mogućnosti za korisnu i korektnu saradnju.

Naglasio je da su u Norveškoj prošli obuke za javne nastupe te da slične inicijative želi pokrenuti i na evropskom nivou.

Kada je riječ o bosanskom jeziku i bošnjačkoj kulturi, muftija Kobilica upozorava na pasivnost i nedostatak sistemskog rada.

– Imamo osjećaj da je to prepušteno stihiji i da nema tu organiziranog rada – kazao je muftija, dodajući da su roditelji ključni u tom procesu, ali i da se mora formirati "alijansa" između institucija, mekteba, udruženja i medija, kako bi se oformila ozbiljna obrazovna strategija.

U razgovoru je jasno istakao da je političko prisustvo Bošnjaka u Evropi gotovo simbolično, iako postoji ogroman intelektualni i profesionalni potencijal.

– Veoma smo malo prisutni u političkom životu. I to treba da nas brine – dodao je.

Smatra da Islamska zajednica mora ohrabrivati svoje članove da se angažiraju u društvenim tokovima, posebno u obrazovanju, kulturi, sportu i politici.

Muftija Kobilica poručio je na kraju da svoj mandat ne vidi kao puku administrativnu funkciju, već kao misiju – da se probudimo i povežemo. Smatra da Islamska zajednica mora biti više od čuvara vjerskih običaja – mora biti pokretačka snaga identiteta, dijaloga, obrazovanja i sigurnosti.

– Moramo sebi otvoriti puteve. Niko nam to neće servirati. Ako nećemo mi – neće niko drugi – zaključio je muftija Kobilica.

(Preporod.info)