Ademović: Dodik se preračunao, niko u BiH nije spreman za sukobe

Kemal Ademović, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, smatra da je rješenje političke krize u Bosni i Hercegovini (BiH) zadatak domaćih institucija i da trenutno niko nema luksuz da može započeti bilo kakve oružane aktivnosti.

– Logistički niko nije spreman na bilo kakvu vrstu rata, barem ja tako mislim – poručio je govoreći o "zveckanju oružja" i prijetnjama ratnim sukobom od vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu RS.

Politička kriza u Bosni i Hercegovini uslijedila je nakon što je Sud BiH krajem februara nepravomoćno osudio predsjednika entiteta RS Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti entitetskog predsjednika, zbog "nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH".

Tužilaštvo BiH je izdalo nalog za privođenje Dodika, kao i premijera RS-a Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, čelnika entitetske skupštine. Osumnjičeni su za krivično djelo "napad na ustavni poredak" nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila, a Dodik potpisao ukaz o objavi zakona kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija u tom bh. entitetu.

Ademović je istakao "da su sada na potezu institucije BiH". Međutim, smatra da to ne može proći bez neke vrste podrške međunarodne zajednice, koja je obavezana Dejtonskim ugovorom kroz EUFOR ili misiju Althea ili kroz funkciju visokog predstavnika, koji moraju u određenim situacijama da sankcionišu antidejtonska djelovanja.

Mišljenja je da međunarodne institucije u BiH nisu adekvatno odgovorile na trenutnu političku krizu u BiH i "da tu uvijek postoje kalkulisanja".

– Ovdje je previše aktera i previše kalkulisanja da se mogući oružani incident može pretvoriti u neki širi incident i da tu neko može poginuti – izjavio je u razgovoru za Agenciju Anadolija.

On smatra da su ipak neke evropske zemlje ozbiljno shvatile situaciju u BiH i prvi put se tako i očitovale, podsjećajući na to da su Njemačka i Austrija uvele sankcije predsjedniku bh. entiteta RS.

– Mislim da prvi put imamo tu neku situaciju koja ukazuje na to da Evropa ipak postiže neko evropsko jedinstvo, da nije ostala po strani. Svakako, težište zadatka i razrješenja krize je na bosanskim institucijama – poručio je Ademović.

Dodika je opisao kao "incidentnog igrača", koji u jednoj višegodišnjoj partiji sada povlači određene poteze.

– Mislim da se preračunao i krenuo 'grlom u jagode' – naglasio je.

Prelazak državne granice

Dodik je ponovo prošlog vikenda neometano napustio teritoriju Bosne i Hercegovine, uprkos tome što je za njim od prošlog mjeseca raspisana centralna potjernica. Boravio je u Beogradu gdje je učestvovao na skupu "Ne damo Srbiju", organiziranom kao podrška predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

– U proteklih i više od deceniju, permanentno je pravljena kriza u graničnoj službi tako da nedostatak više od jedne trećine policijskih službenika dovodi do toga da ne mogu pokriti kompletnu granicu. Taj dio granice prema Republici Srbiji, na ispomoći pokrivaju pripadnici MUP-a RS-a, njih 460. To znači da većinu graničnih prelaza na neki način oni kontrolišu – rekao je Ademović, navodeći da Dodik u Srbiju prelazi na Graničnom prelazu Rača.

Dodao je da je taj granični prelaz "nestabilan i u potpunosti ga ne kontroliše granična policija". Naveo je da "u kojem god su smjeru krenuli u cilju zatvaranja te granice, da bude funkcionalno kontrolisana, nešto se desilo i ništa nije slučajno".

– Sistemski se radi na slabljenju te granice – poručio je Ademović.

Strani uticaji u BiH

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH smatra da je problem "što Srbija pruža podršku Miloradu Dodiku", u suprotnom, kako kaže, "ništa od ovoga ne bi bilo".

– Jer bi se tada institucije BiH lako iznijele sa svakim problemom. Međutim, onda čujete izjave Aleksandra Vučića (predsjednika Srbije, op.a.) da je hapšenje Dodika njihovo nacionalno pitanje. Dakle, on kaže da je to nacionalno pitanje Srbije i da će oni kao nešto uraditi. Dakle, da se Srbija ne miješa svih ovih godina, situacija bi bila sasvim drugačija – pojasnio je, podsjećajući i na odlaske Dodika u Srbiju i sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

– Sve je to katastrofalan prikaz miješanja u unutrašnje poslove jedne države. Prisutnost ljudi iz institucija Srbije ovdje je permanentna svih ovih decenija, počevši od agresije, što je dokazano presudama Međunarodnog suda u Hagu – poručio je Ademović.

Mišljenja je da strana uplitanja u BiH i prijetnje otcjepljenjima i pripajanjima drugim državama neće prestati i da "nema čarobnog štapića koji to može riješiti preko noći".

– Ovo je proces koji će trajati. Ono što je na bosanskim političarima i onima kojima je stalo do cjelovite BiH i generacija koje dolaze, jeste da se bore da BiH opstane kao takva i da, u konačnici, uđe u Evropsku uniju (EU) i bude dio te šire porodice – dodao je.

Uticaj Turske u BiH i na Zapadnom Balkanu

Podsjetio je kako je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan u nekoliko navrata ponovio da Ankara pridaje posebnu važnost očuvanju stabilnosti na Balkanu, kao i zaštiti teritorijalnog integriteta, suvereniteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

Ademović smatra da Turska može puno uraditi kada je riječ o stabilnosti na Zapadnom Balkanu i u BiH.

– Turska možda najbolje razumije ovaj region i ove odnose. Svi uvažavaju Tursku, jer je i NATO članica i jedna od najjačih NATO članica, jer ima snagu. Da nema snagu, vjerovatno je ne bi ni uvažavali – pojasnio je, posjećajući da je Turska u Upravnom odboru ambasadora Vijeća za provedbu mira (PIC), koji je značajan za donošenje odluka u BiH.

Poručio je da "Turska puno ulaže i doprinosi, ali i da može još više".

– Mislim da je Turska, ne samo regionalni lider nego spada u zemlje svjetske lidere i njena je uloga zaista stabilizirajuća i relaksirajuća, i u političkom i u sigurnosnom smislu za cijeli Balkan i BiH – dodao je prvi zamjenik predsjedavajućeg gornjeg doma Parlamentarne skupštine BiH.

Podsjetio je kako svi vide kakvu ekspanziju je Turska napravila u posljednje dvije decenije u ekonomskom i svakom drugom smislu.

– Turska krupnim koracima grabi u ekonomskom razvoju i turizmu, dok u sigurnosno-odbrambenom smislu ima lidersku poziciju na Balkanu, sigurno, ali i u EU-u – kazao je Ademović.

Bratski odnosi

Turska ulaganja u Bosnu i Hercegovinu su značajno porasla posljednjih godina, ali Ademović smatra da dobri, prijateljski i bratski odnosi dvije zemlje nisu u potpunosti iskorišteni kada je riječ o ekonomskim i drugim oblastima.

– Turska je kroz TIKA-u uradila mnogo projekata na ovom području. Kada je riječ o ekonomiji, tu se može uraditi još mnogo toga. Robna razmjena i ekonomija su start bilo kakve priče. U robnoj razmjeni se ne možemo nositi s Turskom, puno više uvozimo nego što izvozimo – pojasnio je.

U septembru prošle godine, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je tokom zajedničkog obraćanja novinarima s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom rekao da je "ukupna vanjsko-trgovinska razmjena od početnih stotinu i nešto miliona eura, danas dosegla gotovo jednu milijardu".

(Preporod.info)