Ljubljana: Memorijalni program "8.372 živa sjećanja" – Svaki, pa i najmanji pokušaj relativizacije genocida je neprihvatljiv

Organizatori memorijalnog programa "8.372 živa sjećanja" u velikoj sali Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana otvorili su izložbu koja u fokus stavlja svjedočanstva ljudi koji su preživjeli genocid u Srebrenici, a danas žive u Sloveniji.

Govornici iz Slovenije i Bosne i Hercegovine istakli su važnost ovakvih događaja koji čuvaju sjećanje na tragične trenutke iz prošlosti.

– Izložba je nastala i zbog toga što u društvu, naročito među mladima, primjećujemo sve veće nepoznavanje onoga što se prije tri decenije dogodilo svega nekoliko stotina kilometara od nas. To je za nas alarm, ali i obaveza: da moramo više govoriti, više učiti, više objašnjavati. Da Srebrenica ne postane samo zaboravljeno, udaljeno mjesto – već jasan simbol koji svjedoči o tome kamo vode mržnja, ravnodušnost i šutnja – istako je muftija Porić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji.

Slovenija je, prema njegovim riječima, bila i ostaje na strani istine.

– Na strani žrtava. I na strani onih koji se trude da sjećanje ostane živo. Čak i u vremenima kada sve glasniji postaju oni koji žele negirati istinu, iskriviti je ili potisnuti u zaborav. Naša je dužnost da se tim pokušajima suprotstavimo – znanjem, saosjećanjem i poštovanjem prema dostojanstvu žrtava – kazao je muftija.

Prema njegovim riječima, izložba je izuzetno aktuelna i otvara pitanje kakav svijet želimo ostaviti budućim generacijama: "Da li je to svijet koji uči iz prošlosti ili svijet koji ponavlja iste greške?"

– Izložba, koja je prvobitno bila planirana u Muzeju savremene i novije historije Slovenije, izazvala je veliko interesovanje šire javnosti. Jedini razlog za njeno premještanje bio je konačni prijedlog muzeja da se izostavi prvi dio uvodnog panoa. Izostavljanje uvodnog konteksta ni na koji način ne može biti dio priznatih muzeoloških načela i stručnih procedura. Premještanje izložbe u prostorije Muslimanskog kulturnog centra, prema riječima organizatora, bilo je neophodno, jer predstavljanje genocida ne smije biti podložno kompromisima niti pokušajima ublažavanja pojedinih zločina – kazao je Porić.

Direktor Znanstveno-istraživačkog centra Slovenske akademije nauka i umjetnosti, dr. Oto Luthar, upozorio je da historija, nažalost, bilježi mnogo sličnih zločina, ali i sve fleksibilnijih interpretacija onoga što se zaista dogodilo.

– Historija obiluje primjerima prikrivanja, negiranja ili iskrivljavanja istine. Ne radi se uvijek o potpunom negiranju i falsifikovanju, već o tzv. bijelim lažima – kazao je Luthar.

Reinterpretacija događaja u Srebrenici i okolini, prema njegovim riječima, predstavlja kombinaciju svega navedenog, "a, u najboljem slučaju, svjedočimo svojevrsnoj 'sanitaciji genocida'".

– Sanitaciji koja se zasniva na pokušaju raspodjele krivice – kao da su na obje strane bili i počinioci i žrtve, pri čemu su među žrtvama, nažalost, najčešće civili. Iako su u ratnim vremenima obje strane sposobne za zločine, ostaje nepobitna činjenica ko je napao, a ko se branio – i ko je, kao u slučaju Srebrenice, naivno povjerovao Međunarodnoj zajednici na čelu s Ujedinjenim narodima. I tu naivnost platio životom – kazao je.

Kako je dodao, upravo to bi trebali znati i u Muzeju novije i savremene historije Slovenije. Prije svega, morali bi znati da je svaki, pa i najmanji pokušaj relativizacije genocida – neprihvatljiv. Od bilo koga, a najmanje od profesionalnih historičara.

– Od onih koji razlikuju političku manipulaciju prošlošću od historiografije i koji bi se, upravo zbog toga, morali kloniti svake forme parahistorijskog kiča, koji već deceniju proizvode neetični političari i njihovi istomišljenici. Ljudi koji se zalažu za radikalno prepravljanje historije i zbog kojih su stvarne žrtve osuđene na dvostruku smrt – najprije kao žrtve počinilaca, u ovom slučaju JNA i srpskih paravojnih snaga, a zatim i kao žrtve revizionističkog falsifikovanja prošlosti – kazao je.

Posebno je naglasio potrebu za oprezom kada se dopuštanjem iskrivljavanja traumatične prošlosti ne falsifikuje samo lokalna historija već se kroz nametanje "ispravne" interpretacije historijskih činjenica zadire i u prošlost drugih naroda.

Dvije od 15 osoba čija su svjedočanstva predstavljena na izložbi govore o zločinima počinjenim u Prijedoru i okolini, gotovo tri godine prije genocida u Srebrenici. Njihove priče potvrđuju da su događaji iz jula 1995. predstavljali vrhunac genocidne politike koja je započela mnogo ranije.

Na to je podsjetio i počasni gost otvaranja Amor Mašović, dugogodišnji istraživač zločina nad Bošnjacima te bivši predsjednik Komisije za traženje nestalih osoba u Bosni i Hercegovini.

– Izložba je usmjerena na svjedočanstva preživjelih genocida u Srebrenici i genocida u Prijedoru. I ako neko od vas misli da sam se pogrešno izrazio govoreći o genocidu u Prijedoru, uvjeravam vas da nisam. Sudske presude Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije jasno potvrđuju da je genocid u Srebrenici, jula 1995, bio planiran, organiziran i izvršen od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu – naglasio je Mašović.

Podsjetio je na brojne presude koje dokazuju najteže zločine protiv čovječnosti počinjene u Prijedoru, njegovoj okolini i drugim dijelovima BiH.

– Ova izložba predstavlja veliki doprinos prijateljske Slovenije jačanju kulture sjećanja na našu nedavnu, ali u mnogim aspektima i zajedničku prošlost. Očuvajmo tu zajedničku obavezu i istovremeno razotkrivajmo kulturu nekažnjivosti, minimiziranja, poricanja, pa čak i veličanja genocida i drugih zločina protiv čovječnosti – rekao je Mašović.

Prema njegovim riječima, i Rezolucija Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici, usvojena prošle godine na inicijativu Slovenije, poziva na očuvanje kulture sjećanja i borbu protiv svih vrsta minimiziranja i poricanja genocida.

– Na to nas poziva i naša savjest – zaključio je Mašović, završivši govor riječima jednog od preživjelih holokausta: "Moj strah od zaborava mnogo je veći od straha od svega onoga čega sam se prisiljen sjećati".

Amra Begić Fazlić, zamjenica direktora Memorijalnog centra Srebrenica, ocijenila je izložbu u Ljubljani kao "mali, ali snažan korak u izgradnji kolektivne svijesti o genocidu u Srebrenici".

– Ona nas motiviše da se sjećamo prošlosti i da se borimo za svijet bez nasilja i mržnje – kazala je.

Govoreći o razvoju Centra, naglasila je da je Memorijalni centar u posljednjih pet godina doživio temeljnu transformaciju i postao prepoznatljivo središte u oblasti muzeologije i historijskih nauka.

– Sarađujemo s brojnim relevantnim institucijama iz cijelog svijeta i zahvaljujući tim partnerstvima postali smo ustanova koja po kvalitetu i pristupu ne zaostaje za najvećim memorijalnim centrima u razvijenim zemljama – kazala je te najavila i pripremu tri velike izložbe koje će obilježiti tri decenije od genocida u Srebrenici.

Dodala je kako Rezolucija Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici posebno ističe ulogu obrazovnih institucija u borbi protiv poricanja genocida.

– Zbog toga Memorijalni centar razvija alate koji će nastavnicima i drugim obrazovnim radnicima pomoći da mlade, ne samo u BiH već i širom svijeta, upoznaju s ovom temom i njenim širim značenjem – rekla je Begić Fazlić.

Svi govornici su izrazili duboku zahvalnost svjedocima koji su imali hrabrosti i odlučnosti da s javnošću podijele svoje najteže uspomene. Kako je naglasio muftija Porić, prisjećanje na takve trenutke boli.

– To je čin koji zahtijeva hrabrost i veliko srce. Hvala vam što ste nas pustili u svoju bol – rekao je muftija Porić.

U okviru izložbe bit će organizirana tri javna stručna vođenja: 13. aprila, 18. maja i 15. juna, svako s početkom u 11.00 sati.

Također će biti održane dvije tematske večeri. Prva, 23. aprila u 18 sati, bit će posvećena suočavanju s poricanjem genocida – a o toj temi će s dr. Jasminkom Dedić i dr. Darjom Zaviršek razgovarati novinar Uroš Škerl Kramberger. Druga tematska večer, zakazana za 13. maj u 18 sati, bavit će se stanjem u Bosni i Hercegovini 30 godina nakon genocida, a gošća će biti Anuša Gaši koja će razgovarati s pravnim stručnjakom dr. Matjažem Nahtigalom.

Memorijalni program "8.372 živa sjećanja" započeo je još u januaru i obuhvata niz izložbi, razgovora i drugih događaja. Završava se 9. jula memorijalnom svečanošću na platou ispred Ljubljanske džamije. Svečana govornica bit će predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar.

(Preporod.info)