Alkalaj: Dodik i njegovi poslušnici rade protiv interesa vlastitog naroda

U intervjuu za IIN Preporod dr. Sven Alkalaj, ambasador Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama upozorava da je u ovoj zemlji potrebno profesionalno lobiranje koje mora pokrenuti naša država.

Razgovarao: Mirnes Kovač

PREPOROD: Poštovani ambasadore Alkalaj, Vi ste prvi imenovani ambasador Bosne i Hercegovine u Washingtonu D.C. Naša ambasada je startovala u junu 1993. godine, u najtežem vrijemenu za našu državu. Kako to vrijeme i tu svoju misiju uspoređujete s ovom današnjom?

Ambasador Alkalaj: Tada smo branili goli opstanak zemlje i njenog naroda i kretali, bukvalno, od nule. Većina u svijetu, ne samo u Americi, nije znala pokazati na mapi svijeta gdje se nalazi Bosna i Hercegovina. Srećom, imali smo za šefa diplomatije, a kasnije i premijera Republike Bosne i Hercegovine, dr. Harisa Silajdžića koji je poznavao međunarodne odnose i imao tačnu viziju šta treba da radimo. Znao je da su Sjedinjene Američke Države (SAD) najvažnija svjetska politička adresa i moj zadatak je bio da ostvarujem kontakte, širim istinu o dešavanjima u našoj domovini i provodim našu vanjsku politiku, kako bi dobili što veću podršku SAD-a. Bilo je naporno, neizvjesno, ali nismo posustali i na kraju smo uspjeli. Bez direktnog angažmana SAD-a, pitanje je kako bi se okončala agresija na BiH. Danas je situacija mnogo lakša, s tim što imamo ozbiljne nasrtaje na suverenitet i integritet BiH od strane odbjeglog Dodika i njegovih sljedbenika. Pobjedit ćemo i ovaj put, ali moramo vrijedno raditi, planski i koordinirano.

Nastavak podrške Dejtonskom sporazumu

PREPOROD: Evidentne su promjene, kako u unutrašnjoj tako i u vanjskoj politici nakon ponovnog dolaska na vlast predsjednika Trumpa. Kako će se te promjene odraziti na naš region? Konkretno, na Bosnu i Hercegovinu?

Alkalaj: Nova administracija predsjednika Trumpa donosi velike promjene u američkom vanjskopolitičkom establišmentu. Već su vidljive značajne promjene u načinu na koji SAD pristupaju međunarodnim odnosima. Ključna pitanja u vanjskoj politici ove administracije su: odnosi s Kinom u regiji Indo-Pacifika, stav prema Iranu, stav prema ratovima na Bliskom istoku i Ukrajini te odnosi s Rusijom. S obzirom na Trumpov fokus na domaće prioritete, on zasigurno neće željeti da ratovi budu goruće pitanje na njegovom stolu na početku njegovog mandata. Stoga se očekuje okončanje oružanih sukoba širom svijeta. Njegov pristup “Amerika na prvom mjestu” nagovještava politiku izolacionizama na vanjskopolitičkom planu. To je uzrokovalo zabrinutost kod američkih saveznika, prvenstveno u Evropi, koji se plaše da bi moglo doći do slabljenja multilateralizma i saveza u kojima SAD ima vodeću ulogu, kao što je NATO. Bosna i Hercegovina i region Zapadnog Balkana zasigurno neće biti na listi prioriteta nove administracije, te stoga ne treba očekivati značajniju promjenu u odnosima prema našoj zemlji i regionu. Smatram da će politika SAD-a prema BiH ostati stabilna, ali to ne znači da treba da sjedimo i ništa ne radimo. Pored Ambasade BiH u Washingtonu, Stalne misije BiH pri UN-u u New Yorku i napora naše dijaspore, potrebno je i profesionalno lobiranje koje mora pokrenuti država. Ako bismo radili na sva tri fronta, ojačali bismo odnose sa SAD i s novom administracijom. Predsjednik Trump ima politiku “Učinimo Ameriku ponovo velikom” i mi se trebamo uklapati u tu viziju. Svaka politika, koju bude provodila ova administracija, mora biti opravdana odgovorom na tri jednostavna pitanja: Da li to čini Ameriku sigurnijom? Da li to čini Ameriku snažnijom? Da li to čini Ameriku prosperitetnijom? U svjetlu toga, Bosna i Hercegovina mora artikulisati svoj pristup, djelovanje i poruke, što mora biti usklađeno s prioritetima nove američke administracije.

PREPOROD: Svjedočimo najbrutalnijem napadu na Dejtonski mirovni sporazum do sada. Upratili smo reakcije iz Trumpove administracije, a, također, tu je bilo i nekoliko senatora i kongresmena koji su snažno upozorili na rušilačke poteze Dodika i njegove grupe. Kakva su Vaša očekivanja u vezi s konkretnim potezima SAD-a jer se radi o izravnom rušenju američkog mirovnog i sigurnosnog projekta?

Alkalaj: Mislim da će, bez obzira na sve, SAD nastaviti davati podršku Bosni i Hercegovini. To podrazumijeva nastavak podrške Dejtonskom mirovnom sporazumu, stabilnosti i sigurnosti, suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine. Također, smatram da će nova administracija nastaviti podržavati ekonomske i finansijske sankcije prema svima koji podrivaju Dejtonski sporazum, kao i mir i stabilnost u regionu, s ciljem unapređenja američkih interesa u regionu. Na višem nivou, na Bosnu i Hercegovinu kao i na naš region će se reflektovati i ukupni odnosi između SAD-a i EU-a. Neće doći do prekida sigurnosnih aranžmana Amerike i Evrope, kako neki misle, ali može doći do određenih prilagođavanja novonastalim prilikama u svijetu.

PREPOROD: Oni koji ruše ustavni poredak BiH upravo su svoju propagandu oslonili na promijene u vanjskoj politici SAD-a koje su se desile dolaskom Trumpa. Da li su te pretpostavke tačne?

Alkalaj: Ti koji ruše ustavni poredak očigledno da ne razumiju međunarodne odnose, a posebno kako funkcionišu Sjedinjene Američke Države. Oni će na kraju postati samo žrtve svoje bahatosti pa i naivnosti. Dodik je potrošio energiju i vrijeme svog naroda na lično bogaćenje i, kako god se ovo završi, on ima sklonjen novac u drugim državama. Na drugoj strani, u opustošenom

dijelu BiH, u njenom manjem i slabijem entitetu gdje je bio autoritet, ostaju prevareni, osiromašeni i opljačkani obični ljudi. Amerika sigurno neće prilagođavati svoju politiku primitivcima poput Dodika, Stevandića, Viškovića i sličnih.

PREPOROD: Da li su moguća neka nova preslagivanja na Balkanu u kontekstu involviranosti Trumpove administracije u rješavanja krize u Ukrajini?

Alkalaj: Tu se, prije svega, radi o željama Beograda i Banje Luke, a ne o američkoj promjeni politike. Još nijednim potezom nove administracije to nismo vidjeli, nego gledamo i slušamo lokalne, palanačke političare, opijene mitologijom i iluzijama, kako pokušavaju ubaciti nove narative u politički diskurs. Međutim, kada govorimo o odnosima Rusije i Amerike, to već prevazilazi naše kapacitete, pa i kapacitete Evropske unije. Prije se radio o tome da Rusija koristi političare u Srbiji i naivne bosanske Srbe poput Dodika i njegove pobunjeničke hunte, kako bi destabilizovala Balkan i izvukla korist u pregovorima s Amerikom oko Ukrajine. Ta nastojanja su providna, tako da i Washington i Brisel vrlo dobro znaju o čemu se radi i to neće proći na taj način. Dokaz tome i je i reteriranje Vučića i Dodika nakon Vučićevog sastanka s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom.

Važnost lobiranja

PREPOROD: Koliko kod naših ljudi, posebno političkih elita u BiH, postoji svijest o važnosti strateških odnosa sa SAD-om?

Alkalaj: Ne bih to dijelio na političare i one koji to nisu, ali ću vam reći da u Bosni i Hercegovini itekako postoje osobe koje su duboko svjesne kako funkcionišu međunarodni odnosi i da je Amerika najvažnija politička adresa za čitav svijet, a posebno za BiH. Pored toga što sam ambasador BiH u Washingtonu, šef sam Diplomatskog kluba Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES) unutar kojeg razmjenjujemo znanja i nastojimo u svijetu ukazati na važnost podrške suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine. Naša zemlja je ključna za stabilnost na Balkanu, nije to ni Srbija niti Hrvatska, nego Bosna i Hercegovina. U nastojanju da se što više osoba upozna sa svijetom realne poltike, IGES je pokrenuo i Geopolitičku akademiju koja počinje s radom u aprilu ove godine. Mi moramo približiti svijet realne politike našim ljudima koji nerijetko stavljaju emociju ispred racija. To moramo mijenjati da bismo shvatili i važnost lobiranja u svijetu, posebno u Washingtonu. Na tom polju IGES radi odličan posao.

PREPOROD: Nedavno ste upozorili na nedovoljnu svijest o potrebi snažnijeg, organiziranijeg i plaćenog lobiranja u Washingtonu, D.C., posebno zbog promjena pozicije i prisustva ove globalne sile u svijetu?

Alkalaj: U Americi postoje aktivne naše organizacije i pojedinci koji sada, kao Amerikanci, komuniciraju sa svojom vladom u Washingtonu te skreću pažnju koliko je sigurnost Balkana i BiH važna za američke vanjske interese. Posebno bih istakao tu Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA), koji radi odličan posao. Također bih istakao i Vijeće za saradnju između američke savezne države Maryland i BiH koje veoma aktivno i posvećeno radi na jačanju saradnje u okviru Programa državnog partnerstva između Marylanda i BiH, koje je uspostavljeno još 2003. godine. Povodom Dana nezavisnosti naše domovine, guverner savezne države Maryland je ove godine proglasio 1. mart Bosansko-američkim danom. Kada je u pitanju profesionalno lobiranje, o tome sam govorio još 1995. godine u našim medijima, dok sam tada bio ambasador u SAD-u. Profesionalim lobiranjem se bave američke kompanije koje su registrovane za tu djelatnost i predstavljaju vas u Washingtonu. To ne može biti na ograničeni vremenski rok, nego trajni način borbe za interese BiH. To košta i za to treba ozbiljan novac. Vrijeme je da to konačno shvatimo i napravimo korake u tom pravcu, jer BiH nikada nije uspostavila organiziran sistem lobiranja za afirmaciju svojih interesa u SAD-u, što većina drugih zemalja prakticira. Lobiranje u SAD-u je ozbiljna aktivnost koja je zakonski uređena i, kao što rekoh, iziskuje značajna finansijska sredstva. Za ozbiljno lobiranje potrebno je angažovati lobističku firmu/advokatsku kancelariju ili registrovati Odbor za političku akciju, odnosno, Political Action Committee – PAC, što iziskuje značajno veće finansijske resurse. Npr. u SAD-u postoji PAC SAVA (Serbian American Voters Alliance) koji lobira za interese Republike Srbije, odnosno, srbijansko-američke zajednice. Istovremeno bilježi se rast lobiranja protiv interesa BiH, predvođen akterima iz entiteta RS te diplomatskim mrežama susjednih zemalja. Iz BiH, samo entitet RS već godinama plaća lobističke/advokatske firme da zastupaju interese tog entiteta. Dakle, diplomatija treba da radi svoj posao, kao i naša dijaspora koja, zajedno s onima koji se ozbiljno bave geopolitikom u BiH, predstavlja drugi važan kanal komunikacije s vanjskim centrima moći. Treći način koji nam fali jeste profesionalno lobiranje. Sve tri spomenute “saobraćajne trake” su neohodne – do sada funkcionišu dvije, ali fali nam i treća.

PREPOROD: Gotovo posljednje dvije decenije vladajući politički krugovi iz RS-a su radili na blokiranju napretka u Bosni i Hercegovini i blokiraju njenog EU i NATO puta. U tu svrhu su koristili i našu DKP mrežu i diplomate koji su imenovani od strane člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Nedavno se pojavila i instrukcija tim diplomatama u kojoj se otvoreno pozivaju na subverzivne djelatnosti protiv države BiH. Kako, kao diplomata, gledate na takve poteze, koliko će oni štete nanijeti državi BiH i njenom ugledu?

Alkalaj: To je refleksija sistema u kojem živimo. Prije svega, tu je riječ o iracionalnoj politici koju vodi trenutna zvanična vlast iz Banje Luke, uz podršku Beograda, vjerujući da će na taj način lakše doći do krajnjeg cilja, a to je otcjepljenje od BiH. Tu se radi o samoubilačkoj politici koja je apsolutno iščašena iz stvarnosti i postulata međunarodnog poretka i prava. Oni nanose određenu štetu Bosni i Hercegovini, ali ne stratešku prevagu na osnovu koje mogu postići svoj cilj. U konačnici, Dodik i njegovi poslušnici rade direktno protiv interesa vlastitog naroda koji plaća cijenu njihovih avantura. Onog trenutka kada shvate, ako ikada shvate, da je struktura BiH na međunarodnoj sceni čvršća i jača od njihovih sagovornika, onda će doći i do relaksacije odnosa unutar BiH i ubrzanog napretka ka članstvu u NATO-u i EU-u.

Najjači udar na našu domovinu

PREPOROD: Koliko je u Sarajevu i generalno među bosanskim političarima prisutna svijest o važnosti nekih diplomatskih destinacija, poput npr. Washingtonu D.C., te općenito o ulaganju u diplomatiju i adekvatnije uslove za rad i djelovanje naše diplomatije?

Alkalaj: Mislim da se tu budi svijest, ali treba još raditi kako bi se to pretočilo u konkretnu podršku, prvenstveno u materijalnom i kadrovskom smislu, koja sada nije ni približno na adekvatnom nivou. U vrijeme kada sam bio ministar vanjskih poslova BiH, od 2007. do 2012. godine, kada je član Predsjedništva BiH bio dr. Haris Silajdžić, imenovani su mladi i perspektivni ambasadori, kao i druge diplomate, na više svjetskih destinacija. Vizija je bila stvoriti jaku okosnicu buduće bh. diplomatije. Trenutno imamo odličnih ambasadora i diplomata i moramo nastaviti dalje jačati tu mrežu. Volio bih da imamo još ljudi, npr. u Ambasadi u Washingtonu jer je Ambasada potkapacitirana, a ljudi koji rade sa mnom su preopterećeni. Posebno bih istakao ogroman doprinos našim naporima mog prvog saradnika Ensara Eminovića, bivšeg ambasadora BiH u Maleziji, koji ima veliko diplomatsko iskustvo i odličan je poznavalac međunarodnih odnosa. S obzirom na ukupne okolnosti i na to kako funkcioniše naš sistem, slobodan sam reći da je urađen dobar posao u posljednje dvije godine. Protiv sebe imamo puno jaču mašineriju, ali stojimo na nogama i uz velike napore, ipak, dobijamo bitke. Trenutno se vodi diplomatska borba o kojoj će se tek pričati. Oni koji znaju čitati shvatit će tek kasnije šta se dešavalo i kako smo vukli konce od Sarajeva, preko Washingtona, Rijada, New Yorka, Berlina, Londona, Delhija itd. da bismo odbranili Bosnu i Hercegovinu. Ovo je bio najjači udar na našu domovinu od potpisivanja Dejtona do danas.

PREPOROD: Na kraju ćemo o odnosu s našom golemom dijasporalnom zajednicom u SAD-u. Kakav je nivo saradnje s našim udruženjima i zajednicama u SAD-u? Koliko one pomažu u tom nedostajućem, sistemskom, državnom pristupu lobiranju i jačanju veza s najvažnijim političkim akterima u SAD-u?

Alkalaj: Njihov doprinos je ogroman. Naša dijaspora u Americi je stasala i imamo odličnu saradnju. Već sam spomenuo KBSA koji je vrlo aktivan i ima odličnu koordinaciju i s nama i sa Sarajevom. Ovdje je potrebno naglasiti da je KBSA nevladina i neprofitna organizacija koja se bavi zagovaranjem (advocacy), što je ipak različito od lobiranja (lobbying) i regulisano je drugim zakonima. Naravno, tu su i mnoge druge organizacije i pojedinci. Izvanredan posao rade naši ljudi iz St. Louisa, Atlante, Phoenixa, Bostona, New Yorka, Chicaga, zatim iz Floride, Iowe, Kentuckyja, itd. Ne mogu ih sve nabrojati, međutim, znam da će se prepoznati. Postoji i nekoliko think tankova i akademskih instucija kroz koje naši ugledni naučnoistraživački radnici, uglavnom mladi ljudi, utječu na javno mnijenje i formiranje ispravne slike o BiH i Zapadnom Balkanu kod najvažnijih donosilaca odluka u Washingtonu. Šteta je što cijela dijaspora, koja je porijeklom iz BiH, ne doživljava je kao svoju matičnu zemlju, nego čak rade protiv nje, a samim tim i protiv svojih porodica, prijatelja i komšija. Nasuprot njima su oni koji vole svoju domovinu i rade za dobrobit svakog njenog čovjeka, bez obzira na naciju i vjeru. Kad bi nam se i ovi drugi pridružili, mada je to sada utopija, gdje bi nam kraj bio? Trebaju prestati sanjati snove da će Bosna nestati. Naprotiv, Bosna nije samo država, ona je je paradigma i ideja, a ideje su besmrtne. Bosna je prvenstveno jedna plemenita ideja i svjedočanstvo da ljudi različitih vjera, etniciteta i tradicija mogu i moraju živjeti zajedno u miru i slozi. Zato će Bosna opstati i trajati, a njeni neprijatelji će kasno shvatiti da su traćili svoje vrijeme, energiju i resurse da bi je srušili. Šteta, najviše za te destruktivne snage!

(IIN Preporod)