Kobilica: Važnost otvorenog pristupa i ulaganja u (mlade) ljude

U vremenu kada se muslimani suočavaju s ozbiljnim izazovima – a što traje već četvrtinu stoljeća – ključno je jačati institucionalne kapacitete i zajedništvo.

Ističe to u razgovoru za Preporod.info Senaid-efendija Kobilica, savjetnik reisul-uleme za Zapadnu Evropu.

Efendija Kobilica je, između ostalog, govorio o organiziranju naših džemata i općenito vjerničkog života u Zapadnoj Evropi, načinima međugeneracijskog prenošenja ovog važnog emaneta, ulozi mladih te perspektivama koje su pred nama.

Razgovarao: Adnan Muminović

Preporod.info: Ovog ramazana, možda više nego ikada, svjedočimo punim džamijama u dijaspori, ali ono što posebno ohrabruje jeste prisustvo velikog broja mladih. Šta nam to govori o ulozi Islamske zajednice u očuvanju vjerskog i kulturnog identiteta Bošnjaka koji žive izvan domovine?

Kobilica: U okruženju i ambijentu u kojem živimo, interes i prisustvo mladih u većem broju ne smijemo nipošto olahko uzimati. Kao prvo, ova činjenica treba da nas raduje, posebno nas koji imamo djecu i omladinu. Mi najbolje znamo kako se stvari drastično mijenjaju i pokušavamo da to razumijemo, ali je upitno u kojoj mjeri uspijevamo u tome, jer mi neminovno pribjegavamo našem vremenu kada smo bili djeca i omladina i onda pravimo poređenja. To zna biti ozbiljan hendikep u pokušaju ispravnog razumijevanja novog vremena i novih izazova.

Međutim, da se veliki broj omladine ipak odaziva na naše aktivnosti daje nadu, jer koliko god izgledalo da smo dva svijeta različita, naša omladina ipak, prije ili poslije, osjeti i nalazi inspiraciju u našoj brizi i ljubavi prema njima, prema našoj vjeri i domovini. To se dešava posebno u kombinaciji s društvenim kretanjima i političkim diskursom na lokalnom, nacionalnom i globalnom nivou. Potrebno je imati na umu da ne samo našoj omladini nego i našoj maloljetnoj djeci, iz minute u minutu, biva servirana današnja zbunjujuća i zabrinjavajuća stvarnost.

Društvene mreže su njihov životni prostor i tu oni bivaju testirani, neki oblikovani i instruirani kako na određene pojave gledati.

Pošto je velika ponuda u tom njihovom životnom prostoru – često toksična ponuda puna konfuzije i nesigurnosti, solidan broj naše omladine pokazuje budnost i traži alternativu toj toksičnosti.

To je upravo momenat kada im treba ponuditi drugi prostor i drugi ambijent. Po mom mišljenju, ovdje, između ostaloga, leži odgovor na sve ljepšu sliku unutrašnjosti naših džamija prisustvom većeg broja omladine.

Integracija bez asimilacije: Dvostruka uloga Islamske zajednice

Preporod.info: Mladi u dijaspori sve više se uključuju u vjerski život, ali istovremeno odrastaju u društvima u kojima izazovi integracije, pa i asimilacije, postaju sve prisutniji. Kako Islamska zajednica može djelovati kao oslonac u tom procesu, pomažući im da izgrade dugoročno stabilan identitet koji ih neće udaljavati ni od domovine, ni od društva u kojem žive? 

Kobilica: Upravo Islamska zajednica i vodeći ljudi u njoj prepoznaju kompleksnost vremena i okruženja u kojem živi današnji mladi čovjek, podređujući svoje ljudske i finansijske resurse u radu s mladima kroz prilično otvoren i fleksibilan pristup. Moje iskustvo govori da postoji krajnja ozbiljnost kod imama glede rapidnih promjena i sve agresivnijih trendova, koji najviše prijete mladim ljudima. Česte su analize na našim internim sastancima o promjenama koje osjetimo na našoj djeci i omladini.

Organiziramo susrete i aktivnosti s njima i tu pokušavamo adresirati različita pitanja i scenarije razgovarajući otvoreno, ali od svega najviše, slušajući šta oni imaju da kažu. Njihov input je zapravo polazna osnova za naše djelovanje. Prošlo je vrijeme monologa, isključivosti i nametanja pravila. Vrijeme je za dijalog i dvosmjernu komunikaciju. Tako radimo danas i tako uspijevamo mladima omiliti naš prostor. Siguran sam da je to način kako osigurati stabilnost u njihovoj identifikaciji s vjerom, domovinom i okruženjem u kojem žive. Ne postoje “quick-fix” rješenja, ali je presudno osigurati im zdrav i siguran prostor – “safe space”.

Preporod.info: S obzirom na Vaše iskustvo i sadašnju poziciju savjetnika reisul-uleme za Zapadnu Evropu, kako biste ocijenili trenutno stanje organizacije naših islamskih zajednica u dijaspori u poređenju s ranijim godinama, pa i u kontekstu sve izraženijeg trenda iseljavanja iz BiH? Šta bi trebalo uraditi kako bi se institucionalna povezanost s Islamskom zajednicom u domovini dodatno ojačala?

Kobilica: Mi smo vrlo dobar i pametan narod. Nekada smo bolji i pravedniji prema drugima, nego prema sebi. Posebno mi koji živimo u Zapadnoj Evropi nerijetko se divimo sistemima i uređenosti zemalja u kojima živimo. Hvalimo to svugdje i dajemo doprinos u unapređenju već uređenog sistema kroz predan i odgovoran rad u našim firmama, kompanijama i ustanovama.

Međutim, kada pređemo prag naših centara, džamija, saveza i udruženja u Zapadnoj Evropi, kao da svu opsesiju i svijest o uređenim sistemima i standardima zemalja u kojima živimo ostavimo na parkingu, a u unutar naših prostora pričamo drugu priču.

Iza nas je 30 do 40 godina od osnivanja džemata u svim zapadnoevropskim zemljama. Iza nas je, također, skoro 25 godina aktivne glavobolje za muslimane u Zapadnom svijetu. Ovdje mislim na period od 11. septembra. Zar i nakon 25 godina treba nekome objašnjavati šta znači biti dobro organizirana, normativno uređena i strukturirana zajednica?

Do unazad nekoliko godina u mnogim zapadnoevropskim zemljama još uvijek govorimo o džematima, a vrlo malo ili skoro nikako o zajednicama kao krovu.

Fragmentiranost i potreba za jedinstvom

U zadnjih 25 godina teškog vremena za muslimane, vladajuće strukture u državama u kojima živimo skoro nikada nisu htjele da razgovaraju s džematima, nego su uvijek tražile predstavnike na nivou države. Dakle, vlade zapadnoevropskih zemalja traže partnere u krovnim organizacijama. Nepotrebno je govoriti koliko smo izgubili zbog ovog lokalizma i fragmentiranosti u vremenu kada se sve ukrupnjava.

Naravno, moram kazati da se osjeti napredak u zadnje dvije do četiri godine. Džemati šalju pozitivne signale i u nekoliko zemalja prave se konkretni koraci u pravcu organiziranja i jačanja krovnih organizacija. Istina, ne dolazi to iz have. Postoje otvoreni kanali i komunikacija od Rijaseta, preko krovnih organizacija do džemata i obratno. Islamska zajednica se ne želi zamoriti u ovom pogledu, posebno kada znamo koliko je važna uvezanost, koja daje sigurnost našim članovima uključujući i one koji u velikom broju dolaze u zapadnoevropske zemlje u zadnje vrijeme. Oni se pridružuju već etabliranim džematima, ali su istovremeno povod za formiranje novih džemata.

Preporod.info: Nažalost, islamofobija je danas realnost s kojom se muslimani, pa i Bošnjaci, suočavaju u domovini, ali i širom Evrope. Brojne su predrasude, restrikcije i negativni medijski narativi. Kako Islamska zajednica i njene institucije mogu doprinijeti borbi protiv islamofobije?

Kobilica: Koliko god je važno da se zalažemo za jačanje krovnih organizacija toliko je važno da se na svim nivoima priključujemo platformama koje okupljaju, kako druge muslimanske zajednice tako i druge vjerske zajednice. To su poligoni gdje mi zajednički i uz pomoć naših partnera pružamo otpor idejama i kampanjama protiv stranaca, posebno muslimana.

Moje iskustvo također govori da, zahvaljujući dijalogu s drugim vjerskim zajednicama i njihovoj podršci, lakše adresiramo predrasude i islamofobične nastupe drugih. Naše zajednice bi mogle biti prisutnije u ovakvim platformama na najvišem nivou, jer nam se tu često ukazuju prilike susreta s najvišim državnim zvaničnicima. Na komunalnom, odnosno, općinskom nivou imamo dobrih primjera otvorene saradnje i dijaloga s vlastima. Međutim, moramo ići prema adresama gdje se odluke i zakoni donose. To je, ipak, na državnom nivou.

Investicije u ljude, ne samo u zidove

Preporod.info: Uprkos svim izazovima, bošnjačke zajednice u dijaspori uspijevaju očuvati vjerski život, ali i jačati svoje institucije. Mnogi džemati ulažu u vakufsku imovinu, razvijaju i unapređuju svoje centre. Šta bi trebali biti prioriteti u narednim godinama? 

Kobilica: Mi možemo biti ponosni na naše Bošnjake glede izdvajanja i investiranja u džamijske centre. U posljednje dvije godine obišao sam veliki broj naših džemata u svim zapadnoevropskim zemljama. Izuzetno impresivni rezultati na polju gradnje centara i razvijanja vakufskih kapaciteta. Međutim, pred nama je ozbiljan izazov. Pošto sam ja preko 15 godina istovremeno i predsjednik krovne organizacije svih muslimana u Norveškoj, svjedok sam još ozbiljnijeg problema kod drugih muslimana.

Naime, riječ je o prenaglašenom angažmanu i ulaganju u zidove, odnosno u centre, a vrlo malo i često kalkulatorski o investiranju u ljudske resurse, odnosno u imame.

Mogao sam primijetiti da vodeći ljudi u našim zajednicama postaju sve svjesniji da se pitanje prioriteta mora preispitati, jer čemu impozantni islamski centri bez kvalificiranog i kvalitetnog imamskog kadra?! Tako da, evo, jasno je, šta bi trebali biti prioriteti u narednim godinama.

Preporod.info: Prve generacije Bošnjaka u dijaspori izgradile su džemate, postavile temelje institucionalnog organiziranja. Danas tu odgovornost polako preuzimaju njihova djeca i unuci. Čini se da je ta tranzicija prilično uspješna i da je prepoznata važnost institucionalnog djelovanja. Uz sve izazove koji su pratili taj proces, gdje vidite perspektivu razvoja tih zajednica?

Kobilica: Kao što sam rekao, mora nas radovati veći broj omladine u našim džamijama, posebno u ovom ramazanu. To je uistinu obećavajuće. Mislim da je prerano govoriti o uspješnoj tranziciji. To bi se moralo mapirati. Nemamo mi pokazatelja da mlađi u većem broju preuzimaju odgovornost za vođenje džemata i zajednica u dijaspori. To je zasigurno jedan od najvećih prioriteta u vremenu koje dolazi. Nemamo uopće puno vremena za to.

Pogrešno bi bilo da uljepšavamo sliku, ali nema potrebe ni da dramatiziramo. Ovaj izazov imaju i druge vjerske zajednice. Dakle, ne samo muslimanske zajednice.

Proaktivna uloga mladih u razvoju džemata

Skoro sam svakodnevno u kontaktu s drugim vjerskim zajednicama i znam da nam postavljaju pitanja kako uspijevamo privući omladinu u džamije. Dakle, jedno je kako ih privoliti da dolaze i borave u džamiji, a onda dolazi izazov kako ih pridobiti da preuzmu neku odgovornost i ulogu. Iz razgovora s drugim muslimanskim i drugim vjerskim zajednicama, ovo pitanje postaje sve veća glavobolja, jer novo vrijeme čini da mladi ljudi potpuno drugačije postavljaju prioritete. Ipak sam mišljenja da dobro osmišljen i mudar pristup u radu s mladima, posebno unutar Mreže mladih, može itekako olakšati u angažiranju mladih u našim organima i centrima u Zapadnom svijetu.

Imamo mi već jedan broj primjera da su mladi ljudi na odgovornim pozicijama u organima Islamske zajednice.

Ti primjeri također mogu poslužiti u daljnjem promoviranju i regrutiranju mladih u naše organe. Stariji i iskusniji članovi i zvaničnici naših zajednica u Zapadnom svijetu imaju posebno veliku odgovornost u otvaranju vrata mlađima, osiguravajući im širinu i sigurnost u radu. Dakle, nije samo do omladine. I jedna i druga generacija ima odgovornost u osiguravanju prosperitetnog, kontinuiranog i nesmetanog rada naših zajednica. S mladima sigurno dolaze nove ideje i novi pristupi, ali je ključno da osiguramo da naši mladi znaju o Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini i kako ona funkcionira. Moraju znati o instituciji reisul-uleme, najvišem vjerskom autoritetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Perspektivno gledajući, naše zajednice umnogome zavise od mlađih generacija i njihovog angažmana, kako u džematima tako u krovnim organizacijama. Od novih generacija očekujem proaktivnu ulogu u pravcu razvijanja naših zajednica kroz manje i veće projekte koji će vremenom osigurati samoodrživost naših zajednica u Zapadnom svijetu.

Preporod.info: Za kraj, koju biste bajramsku poruku uputili Bošnjacima, kako onima u dijaspori tako i u domovini? U vremenu koje donosi brojne izazove, koliko je važno jačati jedinstvo, produbljivati institucionalne veze i čuvati islamske vrijednosti kao temelj našeg identiteta?

Kobilica: Bajram je vrijeme radosti, mira i zajedništva, i kao takav donosi priliku da se okupimo oko zajedničkih vrijednosti i tradicije. U ovom trenutku, važno je imati na umu koliko je jedinstvo ključno za jačanje naše zajednice, bilo da živimo u domovini ili u dijaspori. U izazovnim vremenima, produbljivanje institucionalnih veza i održavanje kontakata među nama, bez obzira na udaljenost, može itekako doprinijeti jačanju našeg identiteta i sigurnosti. Kroz očuvanje islamskih vrijednosti, težimo ka jačanju zajednice, solidarnosti i međusobnog poštovanja.

Svim Bošnjacima, kako u domovini tako i u svijetu, želim čestitati nastupajuće bajramske mubarek dane! Neka nam ovaj bajram donese mir, ljubav i slogu!

Bajram šerif mubarek oslun!

(Preporod.info)