Ramazanski kviz 2025: Propisi o klanjanju bajram-namaza

^{Uprava za vjerska pitanja Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini i ove godine, u saradnji s Media centrom Islamske zajednice, organizira Ramazanski kviz "Vjera i domovina". Kviz će biti realiziran na portalu Preporod.info od 18. do 27. marta 2025. godine.}

^{Svakodnevno, tokom trajanja kviza, na portalu Preporod.info će u 14.00 sati biti objavljivano jedno predavanje, koje će biti podijeljeno i na zvaničnoj Facebook stranici ovog portala. Pravo učešća u ovom kvizu imaju osobe svih uzrasta iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, a finalni test, koji će sadržavati 30 pitanja, bit će održan posljednjeg dana ramazana, odnosno 29. marta, u 14.00 sati. Detaljno uputstvo dostupno je ovdje.}

Propisi o klanjanju bajram-namaza

Bajramski blagdani su ustanovljeni 1. god. po Hidžri, o čemu govori hadis koji prenosi Enes, r. a.: “Došao je Allahov Poslanik, s. a. v. s., u Medinu, čiji su stanovnici imali dva dana koja su praznovali, pa ih je on upitao: ‘Kakvi su ovo dani?’ Oni su odgovorili: ‘Njih smo praznovali i u džahilijjetu.’ Allahov Poslanik im je kazao: ‘Allah vam ih je zamijenio boljim od njih, Kurbanskim i Ramazanskim bajramom.’” Klanjanje bajram-namaza ima svoje uporište u Kur’anu, sunnetu i idžmau.

Kur’anski ajet: Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, prema tumačenju mnogih komentatora, odnosi se na bajram-namaz. Vjerodostojnim sunnetom je utvrđeno da je Poslanik, s. a.  v.s., klanjao bajram-namaz te su muslimani postigli saglasnost o njegovoj šerijatskopravnoj utemeljenosti. 

Klanjanje bajram-namaza je obaveza (vadžib) onim licima koja su dužna obavljati džuma-namaz, prema tumačenju hanefijske pravne škole. Drukčija gledišta su prisutna u hanbelijskoj pravnoj školi koja bajram-namaz svrstava u kategoriju kolektivne obaveze (fard kifaje) koja sljeduje zajednicu vjernika, odnosno, malikijskih i šafijskih pravnika koji ga tretiraju kao pritvrđeni sunnet (sunne mu’ekkede), sa statusom koji korespondira statusu vitr-namaza. Bez obzira na spomenuta pravnička razilaženja, istog su mišljenja u vezi s tim  da je Poslanik, s. a. v. s., bio ustrajan u obavljanju ovog namaza u spomenutim danima.

Vrijeme i mjesto klanjanja bajram-namaza

Praksa Allahovog Poslanika, s. a. v. s., bila je da bajram-namaz klanja na otvorenom prostoru zvanom musalla, posebno namijenjenom za te svrhe. Na bajramski skup su dolazili ne samo muškarci nego i žene i djeca, s tim što su se žene u menstrualnom ciklusu (hajd) udaljavale od samog mjesta klanjanja namaza. Poslanik, a. s., na bajram-namazu držao je predavanja i muškarcima i ženama, o čemu govori predaja koju prenosi Džabir ibn ‘Abdullah: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na dan Ramazanskog bajrama ustao je i klanjao; počeo je klanjanjem namaza, a potom održao hutbu. Kad je završio hutbu, sišao je (s minbera), otišao do žena i, naslonivši se na Bilalovu ruku, održao im predavanje.”

Većina muslimanskih pravnih teoretičara, uključujući i hanefijske, smatra da je bolje obaviti bajram-namaz na musalli, a po potrebi u džamiji. Pritom se oslanjaju na predaju od Ebu Hurejre, r. a., koji je rekao: “Zadesila nas je kiša na dan Bajrama, pa nam je Poslanik, s. a. v. s., klanjao u džamiji.” Također se prenosi da su halife Omer i Osman, r. a., klanjali bajram-namaz u džamiji po kišnom vremenu. 

Bajram-namaz se klanja prvog dana Bajrama, četrdeset pet minuta nakon izlaska sunca pa do pred podne-namaz. Međutim, u opravdanim slučajevima je dopušteno odgoditi klanjanje bajram-namaza za drugi dan Ramazanskog bajrama, odnosno, drugi ili treći dan Kurban-bajrama. Ukoliko osoba propusti klanjati bajram-namaz za imamom, neće ga naklanjavati, shodno tumačenju hanefijskih i malikijskih pravnika.

Način klanjanja bajram-namaza

Bajram-namaz se sastoji od dva rekata i hutbe. Njegovo klanjanje se ne oglašava učenjem ezana i ikameta. Naime, od Ibn ‘Abbasa, r. a., prenosi se da je rekao: “Prisustvovao sam bajram-namazu kod Allahovog Poslanika, s. a. v. s., Ebu Bekra, Omera i Osmana, r. a., i svi su oni klanjali bajram-namaz prije hutbe, bez ezana i ikameta.” Sunnet je da mujezin najavi klanjanje bajram-namaza riječima: Es-salatu džami‘a. Nakon toga, imam i muktedije će zanijetiti klanjanje bajram-namaza. Nakon izgovaranja nijeta, izgovorit će početni tekbir te svezati ruke ispod pupka. Proučit će subhaneke, a zatim će muktedije slijediti imama u donošenju tri dodatna tekbira (tekbiratuz-zeva’id). Nakon donošenja tekbira, klanjač će ponovo svezati ruke ispod pupka. Imam će u sebi proučiti e‘uzu i bismillu, a naglas Fatihu i suru.

Na drugom rekatu, imam će proučiti u sebi bismillu, a potom naglas Fatihu i suru. Sunnet je da na prvom rekatu imam prouči suru El-E‘la, a na drugom El-Gašije. Zatim će muktedije slijediti imama u donošenju tri dodatna tekbira, da bi nakon toga uslijedilo obavljanje ruku‘a, sedždi i sjedenja. Prilikom donošenja dodatnih tekbira, imam i muktedije će dizati ruke u visini resica ušiju, a potom ih spuštati, ne vezujući ih poslije prvog i drugog tekbira. Nije ispravan bajram-namaz koji se klanja bez propisnog obavljanja sedždi koje su sastavni dio namaza (rukn), što je praksa nekih vjernika pri obavljanju bajram-namaza. Može se dogoditi da imam zaboravi proučiti dodatne tekbire na prvom rekatu i počne učiti Fatihu ili suru.

Ukoliko se sjeti tekbira prije dovršetka učenja (kira’et), proučit će ih, a zatim ponoviti učenje. Međutim, ako se tekbira sjeti tek nakon završetka učenja, nastavit će s namazom. Ukoliko imam, pak, zaboravi donijeti tekbire na drugom rekatu, vratit će se sa ruku‘a i proučiti ih, a zatim ponoviti ruku‘. Ukoliko muktedija prispije u džemat nakon što je imam proučito dodatne tekbire, proučit će ih samostalno prije odlaska na ruku‘. Ako muktedija zakasni u cjelini na prvi rekat, proučiti će dodatne tekbire prilikom njegovog naklanjavanja. 

U slučaju kada prvi dan Bajrama pada u petak, klanjanje bajram-namaza ne može zamijeniti klanjanje džuma-namaza, jer je stepen obaveznosti džume veći od stepena obaveznosti bajram-namaza. Naime, džuma-namaz je prvostepena obaveza (fard), a bajram-namaz drugostepena obaveza (vadžib). Hadiska predaja koja govori o tome da je Allahov Poslanik, a. s., oslobodio ljude obaveze klanjanja džume na Bajram, prema tumačenju Alije, r. a., odnosila se na stanovnike pustinja i one kojima džuma nije obavezna.

Sunneti i pohvalne radnje u danima Bajrama

Na osnovu prakse Allahovog Poslanika, a. s., muslimanski pravni teoretičari su determinirali sljedeće pohvalne radnje i postupke u danima Bajrama:

1. a) oživiti noći uoči Bajrama ibadetom i zikrom: klanjanjem nafila, učenjem Kur’ana, traženjem oprosta, učenjem tesbiha itd.;
2. b) prije odlaska na namaz Ramazanskog bajrama lijepo je nešto pojesti, po mogućnosti neparan broj hurmi. Kod Kurban-bajrama je, pak, sunnet da se ništa ne jede prije povratka s namaza i klanja kurbana;
3. c) okupati se, namirisati i obući najljepšu odjeću u danima Bajrama, pokazujući time Allahove blagodati i zahvalnost na njima;
4. d) otići, po mogućnosti, pješice do mjesta klanjanja bajram-namaza;
5. e) otići na bajram-namaz jednim putem, a vratiti se drugim;
6. f) udjeljivati mnogo sadake;
7. g) pokazivati radost i osmjeh na licu u susretu s vjernicima,posjetiti svoju rodbinu i prijatelje, jačajući bratske veze i međusobnu ljubav i naklonost.

(Preporod.info)