Sto godina od rođenja Alije Izetbegovića

Sto godina od rođenja Alije Izetbegovića

Uprava za vjerska pitanja Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini i ove godine, u saradnji s Media centrom Islamske zajednice, organizira Ramazanski kviz "Vjera i domovina". Kviz će biti realiziran na portalu Preporod.info od 18. do 27. marta 2025. godine.

Svakodnevno, tokom trajanja kviza, na portalu Preporod.info će u 14.00 sati biti objavljivano jedno predavanje, koje će biti podijeljeno i na zvaničnoj Facebook stranici ovog portala. Pravo učešća u ovom kvizu imaju osobe svih uzrasta iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, a finalni test, koji će sadržavati 30 pitanja, bit će održan posljednjeg dana ramazana, odnosno 29. marta, u 14.00 sati. Detaljno uputstvo dostupno je ovdje.

Sto godina od rođenja Alije Izetbegovića

U augustu ove godine navršit će se sto godina od rođenja prvog demokratski izabranog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.

Bio je prvi predsjednik Predsjedništva međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH 1992–1995.

Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a na bolji svijet preselio je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu.

Ukopan je na Šehidskom mezarju "Kovači" u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, za vrijeme bivše SFR Jugoslavije dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora 1983. godine.

Alija Izetbegović je utemeljitelj Stranke demokratske akcije (SDA) i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao je prvi predsjednik Stranke.

Nakon pobjede Stranke demokratske akcije na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

U uvjetima raspada bivše SFR Jugoslavije, proglašenja nezavisnosti njenih republika, gomilanja oružja i ljudstva nekadašnje JNA u Bosni i Hercegovini, Izetbegović je bio jedan od pobornika referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Na referendum, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, izašlo je oko 64 posto građana BiH s pravom glasa, među kojima se 99 posto izjasnilo za nezavisnost Bosne i Hercegovine, nakon čega je u Skupštini RBiH usvojena Deklaracija o nezavisnosti i uslijedilo međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine.

U turbulentnom vremenu, početkom 1990-ih godina, Izetbegović je učestvovao u svim aktivnostima i razgovorima s ciljem očuvanja mira u Bosni i Hercegovini.

U najtežim vremenima agresije na Bosnu i Hercegovinu od bivše JNA i paravojnih srpskih jedinica, opsade glavnog grada Sarajeva, Izetbegović je ostao u zemlji, zajedno sa svojim narodom, a vrlo često se i sam nalazio u životnoj opasnosti.

Bio je učesnik mirovnih pregovora u američkom Dejtonu 1995. godine, koji su rezultirali potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je zaustavljena četverogodišnja agresija na BiH.

– Ovo nije pravedan mir. Ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jeste, u svijetu kakav jeste, bolji mir se nije mogao postići – izjavio je Alija Izetbegović netom nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine je podnio ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Alija Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga, koje su prevedene na više svjetskih jezika, a islam i stanje islamskih naroda bili su u fokusu njegove pažnje. Najpoznatija djela su "Islamska deklaracija", "Islam između Istoka i Zapada", "Moj bijeg u slobodu" i druga.

Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada za rad na promicanju demokratije, mira i islama.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti