Ramazanski kviz 2025: 31 godina džamije na Igmanu

^{Uprava za vjerska pitanja Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini i ove godine, u saradnji s Media centrom Islamske zajednice, organizira Ramazanski kviz "Vjera i domovina". Kviz će biti realiziran na portalu Preporod.info od 18. do 27. marta 2025. godine.}

^{Svakodnevno, tokom trajanja kviza, na portalu Preporod.info će u 14.00 sati biti objavljivano jedno predavanje, koje će biti podijeljeno i na zvaničnoj Facebook stranici ovog portala. Pravo učešća u ovom kvizu imaju osobe svih uzrasta iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, a finalni test, koji će sadržavati 30 pitanja, bit će održan posljednjeg dana ramazana, odnosno 29. marta, u 14.00 sati. Detaljno uputstvo dostupno je ovdje.}

31 godina džamije na Igmanu: "Bez sjećanja na časnu prošlost, nema ni bolje budućnosti"

U vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, u srijedu prijepodne, 17. novembra 1993. godine, na raskrsnici puteva Kabalovo – Lasički stan i Hrasnički stan, borci Armije Republike Bosne i Hercegovine su počeli graditi džamiju.

Odlučili su, od materijala koji im je bio dostupan, sagraditi duhovno utočište u dubokoj igmanskoj šumi.

Do tada su vojnici namaze obavljali u prilagođenim prostorima za mesdžide, a džemat su organizirali i predvodili imami koji su bili u sastavu jedinica. Rukovodstvo Islamske zajednice je podržalo njihovu inicijativu, s početka 1993. godine, da se na prostoru Igmana organizira rad organa Islamske zajednice koji će brinuti o vjerskom životu muslimana u sastavu vojnih jedinica na Igmanu i Bjelašnici, kao i džematima Odbora islamske zajednice koji su bili izvan okruženog Sarajeva.

Padom Igmana u ruke neprijatelja, 1993. godine, svi prostori za obavljanje namaza su spaljeni. Vojnici su vjerske obaveze obavljali na otvorenom, pa je s prvim snjegovima inicijativu za izgradnju džamije iznio Omer-ef. Krupalija, a izgradnju je vodila Komanda operativne grupe s Prvom bošnjačkom brigadom i ostalim jedinicama raspoređenim na tom području.

Neumorno radeći u teškim zimskim uslovima, i to u pauzama između redovnih odbrambenih zadataka, uspjeli su džamiju završiti za nepuna tri mjeseca.

Igmanska džamija otvorena je 5. februara 1994. godine.

Otvorenje džamije ozvaničio je dr. Mustafa-ef. Cerić, tadašnji reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Herecgovini, u prisustvu brojnih muslimana iz sastava jedinica koje su u to vrijeme osiguravale koridor preko Igmana za Sarajevo. Džamiju su od tada opsluživali imami iz sastava jedinica, sve do potpisivanja primirja i prestanka ratnih operacija, kada su vojne jedinice napustile prostor Igmana.

Od 1996. do 2000. godine džamija nije korištena i bila je prilično zapuštena. Komanda Prvog korpusa tada je obnovila džamiju pa je započeto obavljanje džuma-namaza svakog prvog petka u mjesecu. Redovno obavljanje džuma-namaza, svakog petka, počelo je 2012. godine, a hatib je do 2022. godine bio Harun-ef. Hodžić.

Danas je džamija u nadležnosti Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo koji osigurava redovno održavanje džuma-namaza i vjerskih svečanosti.

Nurko Čaušević je od 2019. godine koordinator rada džamije i predsjednik Džamijskog odbora Igmanske džamije.

–Imenovanje i preuzete obaveze mi predstavljaju izuzetnu čast i odgovornost, posebno imajući u vidu ulogu i značaj koji Igmanska džamija ima u novijoj historiji Bosne i Hercegovine – kazao je Čaušević u razgovoru za Preporod.info.

Njegov zadatak je da se održi džemat u Igmanskoj džamiji, bez obzira na vremenske prilike, pa i neprilike koje su prilično izvjesne, kada se uzme u obzir planinsko okruženje u kojem je džamija izgrađena.

–Svaki dolazak na džumu ovdje je svojevrstan historijski čas jer naša igmanska ljepotica uvijek i iznova podsjeća na herojsku borbu naših gazija. A kazivanje o znamenitoj planini Igman i igmanskoj džamiji najbolje je započeti riječima našeg poštovanog reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, koji je jednom prilikom rekao: “Danas, kada se prisjećamo borbe za Igman, valja nam sebi posvijestiti da je ona bila mnogo veća od ove planine! To je bila borba za očuvanje emaneta vjere u Boga, borba za život, za svakog od nas i za naše dostojanstvo.” Ove riječi našeg uvaženog reisul-uleme shvatili smo kao naš emanet, da sjećanja na časnu borbu očuvamo i prenesemo na generacije koje dolaze – ističe Čaušević.

Pozvao je rukovodioce mekteba i škola da za učenike organiziraju časove historije na platou ispred Igmanske džamije, jer, kako je rekao, “bez sjećanja na časnu prošlost, nema ni bolje budućnosti”.

– Ova džamija je prvi izgrađeni objekat nakon priznanja nezavisnosti i samostalnosti naše domovine. Kada su naši neprijatelji sve oko nas rušili i satirali svaki materijalni dokaz našeg postojanja, naši borci na Igmanu opredjeljuju se za izgradnju džamije u kojoj će se širiti selam – mir. To je bio dovoljan pokazatelj razlike između nas i njih, između graditelja i rušitelja. Rekao bih da je u simboličkom smislu planina Igman u to vrijeme bila naš kurban za opstojnost i očuvanje Sarajeva, ali i Bosne i Hercegovine, jer bi njenim padom bila ozbiljno ugrožena i opstojnost naše domovine. U svoju zemlju primila je krv 416 šehida koji su na ovom prostoru dali svoje živote za odbranu domovine. Njen prostor je zbog toga poseban i mubarek, te se na njoj se s velikom zahvalnošću Gospodaru svjetova čini sedžda – govori Čaušević.

Posebno je istaknuo ulogu Mreže mladih Medžlisa Sarajevo koji barem jednom mjesečno brinu o čistoći i urednosti ove džamije i njenog harema.

– Ovim aktivnostima želimo kod mladih ljudi razviti osjećaj zajedništva i pripadnosti Zajednici, upoznajući mlade s historijatom ove džamije, jer mnogi od njihovih očeva ili bližnjih bili su graditelji ove džamije – pojasnio je mutevelija Igmanske džamije.

Od Kurban-bajrama 2022. godine, započeli su prinošenje kurbana za domovinu, s namjerom da tu aktivnost pretvore u lijepu tradiciju, jer se svakog petka poslije džume namaza u Igmanskoj džamiji uči Dova za domovinu.

Ova inicijativa je došla od džematlija i Džamijskog odbora ove džamije, a koju su nadležni organi Islamske zajednice prihvatili i podržali.

–Od naših časnih prethodnika, naše čestite uleme i šejhova, naslijedili smo dovu da nam Bosna bude uvijek zelena, da zahvaljujemo Allahu, dž. š., što je tako lijepom učinio, i nimete mnogobrojne po njoj prosuo, i na njoj planine, brda i brjegove uzdigao, šumama, livadama i rijekama je okitio, i što je učinio sigurnim i slobodnim domom za sve plemenite ljude koji u njoj žive – napomenuo je, uz dovu:i: Gospodaru naš, učini da krv šehida, i suze njihovih majki, i uzdah njihove djece, i bol njihovih supruga, budu temelj našeg sjećanja, snage i odlučnosti da budemo odgovorniji i sposobniji u svojim zadacima, aktivniji u svojim džematima i korisniji društvu i domovini.

Od 2022. godine Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je pokrenuo projekat organiziranih hutbi u džamiji na Igmanu “Poruke iz Igmanske džamije – od Dana nezavisnosti do Dana državnosti domovine Bosne i Hercegovine". Pokrovitelj projekta je Odjel za hatabet, vaz i iršad, a provodi ga Uprava za vjerske poslove u saradnji s Muftijstvom sarajevskim, MIZ Sarajevo i Muftijstvom vojnim.

Cilj projekta je da hatibi upute poruku od značaja za domovinu iz Igmanske džamije, od Dana nezavisnosti do Dana državnosti.

Svakog prvog petka u mjesecu augusta održava se i centralni dio tradicionalne manifestacije "Odbrana BiH – Igman 2022". Manifestacija ima za cilj evocirati uspomene na teške godine borbe protiv agresora te upoznati mlade generacije sa značajem herojske borbe od 1992. do 1995. godine.

Centralni događaj Islamske zajednice povodom obilježavanja Lejletul-Bedra održava se svake godine u džamiji na Igmanu.

Džuma-namaz klanja se svakog petka tokom cijele godine, kada često bude popunjena do posljednjeg mjesta. Najčešće “džematlije” su radnici raspoređeni u nekoliko kompanija na Igmanu i Bjelašnici, skijaši i veliki broj turista.

Put do džamije je od Malog polja asfaltiran i redovno se održava, što je neophodno, naročito zimi, i bez čega bi ova džamija postala nedostupna.

(Preporod.info)