Ramazanski kviz 2025: Teravih namaz i učenje mukabele

^{Uprava za vjerska pitanja Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini i ove godine, u saradnji s Media centrom Islamske zajednice, organizira Ramazanski kviz "Vjera i domovina". Kviz će biti realiziran na portalu Preporod.info od 18. do 27. marta 2025. godine.}

^{Svakodnevno, tokom trajanja kviza, na portalu Preporod.info će u 14.00 sati biti objavljivano jedno predavanje, koje će biti podijeljeno i na zvaničnoj Facebook stranici ovog portala. Pravo učešća u ovom kvizu imaju osobe svih uzrasta iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, a finalni test, koji će sadržavati 30 pitanja, bit će održan posljednjeg dana ramazana, odnosno 29. marta, u 14.00 sati. Detaljno uputstvo dostupno je ovdje.}

Teravih namaz i učenje mukabele

Teravih namaz je namaz koji se klanja samo u mjesecu ramazanu. Teravih namaz je pritvrđeni sunnet (sunneti-muekkede), zbog riječi Poslanika, a. s.: „Ko u ramazanu klanja noćni namaz, vjerujući u Allaha i očekujući Njegovu nagradu, bit će mu oprošteni raniji grijesi.”

Teravih namaz se klanja nakon jacijskih sunsuneta, a prije vitr-namaza. Praksa prvih generacija muslimana koju i mi danas slijedimo jeste da se teravija klanja 20 rekata, predajući selam nakon svaka četiri. Muhammed, a. s.,  klanjao je teravih-namaz u džematu svega nekoliko puta. Onda je prestao iz bojazni da teravija ne postane obavezna njegovom ummetu. Tako je bilo i u vrijeme hilafeta h. Ebu Bekra. Kada je h. Omer izabran za halifu, on je uveo da se teravija klanja u džematu dvadeset rekata, s čime su se složili svi ashabi, a to je stav i većine mezheba: hanefijskog, šafijskog, hanbelijskog i dijela malikijskog.

Abdurrahman ibn Abd el-Kari prenosi: „Išao sam s Omerom ibn el-Hattabom, r. a., jedne noći u ramazanu u džamiju. Kad, ljudi su bili u grupama raštrkani: jedan čovjek klanja sam, drugi čovjek klanja i za njim klanja manja grupa od deset ljudi. Stoga je Omer kazao: 'Doista smatram da, kad bih ove ljude objedinio oko jednog učača, bilo bi primjerenije'. Onda je donio odluku, te ih objedinio oko Ubejja ibn Ka'ba. Potom sam izašao s njim drugu noć, a ljudi su klanjali za jednim učačem. Omer je kazao: 'Kako je lijepa ova novotarija!...'“ (Predaju bilježe Malik, Bejheki, Begavi i dr.)

Tridesetak predaja potvrđuje da teravija ima dvadeset rekata. Među njima je i sljedeća: „Malik ibn Enes prenosi da je Jezid ibn Ruman kazao: 'Ljudi su klanjali u vrijeme Omera ibn el-Hattaba u ramazanu dvadeset i tri rekata.'“ (Predaju bilježe Malik, Bejheki i dr.)

Teravih-namaz  se obavlja u džematu i lijepo je ustrajati u odlasku na ovaj namaz, s obzirom da se klanja samo u toku mjeseca ramazana, te da se vrijeme ramazanskih noći provodi u ovom ibadetu.

S obzirom da je ramazan mjesec Kur’ana, treba nastojati da se u njemu prouči ili nauči što više Kur’ana. U svakom danu treba odrediti vrijeme koje ćemo provesti učeći kur’anske sure i ajete i usvajajući njegove poruke. Kod nas je ustanovljena i praksa mukabele, koja podrazumijeva zajedničko učenje i slušanje Kur’ana, a organuzuje se u gotovo svim džematima Islamske zajednice u BiH.

Mukabela je zajedničko, glasno učenje Kur’ana tokom ramazana, prije ili poslije namaza. Svakodnevno se uči po jedan džuz, kako bi se do Bajrama proučio cijeli Kur’an. 

Mukabelu uče imami, hafizi i oni koji znaju pravilno i tačno učiti Allahovu knjigu. Tradicija učenja mukabele izvedena je iz tradicije Poslanikovog, a. s., učenja Kur’ana pred Džibrilom, a. s., u vrijeme mjeseca ramazana. Mukabela, u svom primarnom obliku, podrazumijevala je učenje cijelog Kur’ana od strane hafiza u vrijeme ramazana, prije sabah-namaza, podne-namaza ili ikindija-namaza, čije učenje su slušali prisutni prateći ga  u Mushafu.

Takvo značenje naslućuje i sama riječ mukabela, koja u arapskom jeziku ima značenje: uspoređivanje dvije stvari ili sravnjivanje jedne stvari s drugom. Mukabelom se, dakle, uspoređivalo učenje Kur’ana od strane hafiza s tekstom Kur’ana u Mushafu. Otuda Abdullah Škaljić mukabelu definira kao glasno učenje Kur’ana od strane više hafiza koje se uči, uglavnom, za vrijeme ramazana.

Iako je običaj učenja mukabele u Bosni i Hercegovini vremenom evoluirao i poprimio nove dimenzije, tradicija učenja hafiskih mukabela i danas se među Bošnjacima izuzetno vrednuje i naširoko prakticira, a od prije petnaest godina u sarajevskoj Hadžijskoj džamiji pokrenuta je i izuzetno cijenjena i čuvena hafiska mukabela koju uče samo žene hafize.

Pored učenja Kur’ana na arapskom jeziku, treba čitati i prijevod značenja Kur’ana, posebno za one koji ne poznaju arapski jezik. Kur’an je uputa od Gospodara, pa je ramazan idealna prilika da se upoznamo ili podsjetimo na Božije riječi upute i onoga što nam je objavio. Oni koji ne znaju čitati u Kur’anu, trebaju sebi postaviti cilj da u ramazanu nauče harfove i da ramazan bude period kada će početi učiti Allahov sveti govor, te ustrajati na tome nakon ramazana.

(Preporod.info)