Ramazanski kviz 2025: Operacija Vlašić

^{Uprava za vjerska pitanja Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini i ove godine, u saradnji s Media centrom Islamske zajednice, organizira Ramazanski kviz "Vjera i domovina". Kviz će biti realiziran na portalu Preporod.info od 18. do 27. marta 2025. godine.}

^{Svakodnevno, tokom trajanja kviza, na portalu Preporod.info će u 14.00 sati biti objavljivano jedno predavanje, koje će biti podijeljeno i na zvaničnoj Facebook stranici ovog portala. Pravo učešća u ovom kvizu imaju osobe svih uzrasta iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, a finalni test, koji će sadržavati 30 pitanja, bit će održan posljednjeg dana ramazana, odnosno 29. marta, u 14.00 sati. Detaljno uputstvo dostupno je ovdje.}

Operacija Vlašić

Jedinice Sedmog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, pod komandom generala Mehmeda Alagića, 20. marta 1995. u četiri sata ujutro započele su vojnu operaciju, s ciljem oslobađanja šireg platoa Vlašića.

Prvog dana operacije ovladano je većinom dominantnih objekata na tom pravcu napada. Navečer istog dana, poslije sumiranja ostvarenih rezultata, general Alagić donio je odluku o nastavku borbenih dejstava.

Cilj je bio jasan – oslobađanje cjelokupnog platoa Vlašića.

Do 24. marta oslobođena je teritorija površine 100 kilometara kvadratnih, pri čemu je najznačajnije bilo oslobađanje platoa Galice na kojem se nalazi televizijski relej. U ovoj operaciji, agresoru je iz stroja izbačeno oko 750 vojnika (oko 200 poginulih).

Jedinice Armije RBiH imale su 510 izbačenih iz stroja (70 poginulih). Nerijetko su vojni zvaničnici UNPROFOR-a izjavljivali da Armija RBiH može oslobađati tek neke sitne i beznačajne kote.

Bio je ovo odličan demanti. „Armija BiH je bitno ojačala“, sa zabrinutošću je izjavio hrvatski predsjednik Franjo Tuđman – navedenim rečenicama na ovaj bitan datum iz moderne historije Bosne i Hercegovine podsjeća portal Historija.

Borci Sedmog korpusa, u kontraofanzivi, oslobodili su najviši vrh Vlašica – radiorelejno čvorište na Opaljeniku. Prema izvorima iz tadašnjeg Oslobođenja, na releju se vihorila zastava s ljiljanima, dimenzije 30x20 metara.

Na godišnjicu osnivanja, pripadnici ovog najmlađeg korpusa, zajedno s dijelovima ostalih pridodatih jedinica Armije RBiH, uspjeli su ovladati planinom Vlašić, oslobodivši stotinu novih kvadratnih kilometara, javila je Refija Kulašin s Radija BiH. Naglašavajući važnost uspjeha Armije RBiH na Vlašiću, komandant Generalštaba, armijski general Rasim Delić poručio je: „U ovom momentu, prije svega, pokušat ćemo da se vezama spojimo s Krajinom. Da medijski pokrijemo Krajinu. Onda, ako Bog da, i nogom. Zato, čuvajte ovo.“

Upućujući iskrene čestitke borcima Sedmog korpusa i ostalim združenim jedinicama Armije RBiH koji su učestvovali u operacijama oslobađanja Vlašića, komandant Sedmog korpusa, brigadni general Mehmed Alagić je rekao: „Mislim da je ovo jedna od najvećih pobjeda do sada. Odavde, s ovoga mjesta, nude se mogućnosti za naše napredovanje u više pravaca. Nadam se da će to jedinice Armije RBiH ubrzo iskoristiti. Samo borbom možemo doći do pobjede i cjelovite BiH.“ Prva žrtva na Vlašiću 1992. godine bio je radnik Televizije Bajram Zenuni, koji je posljednji proslijedio vijesti s Vlašića.

Preko ove planine iz Krajine je protjeran veliki broj Bošnjaka. Granate s Vlašića oduzele su živote mnogim civilima, pa i djeci i trudnicama. U ovoj kontraofanzivi Armije RbiH, Drugi krajiški korpus je potpuno razbijen, nema više operativne grupe Vlašić niti 22. lake četničke brigade. Više od 200 četnika zauvijek je ostalo na Vlašiću, o kojem je  prije izvjesnog vremena Radovan Karadžić govorio kao  o  „svetoj srpskoj planini“ i njenoj neosvojivosti.

Ko je general Mehmed Alagić?

Brigadni general Mehmed Alagić stavio je zastavu s ljiljanima na vrh Vlašića. Na toj planini Sedmi korpus Armije BiH potvrdio je svoje visoke kvalitete, nadmudrio i razbio neprijatelja. Sve to za samo pet dana, u izvanrednoj ratnoj operaciji, jednoj od najveličanstvenijih u našem oslobodilačkom ratu. Na Vlašiću, baš kao i nešto ranije na Kupresu i drugim bojištima, do punog izražaja su došle velike zapovjedničke sposobnosti generala Alagića. Njegovo je geslo: „Uspješna priprema – pola posla obavljeno“.

General Mehmed Alagić rođen je 8. jula 1947. godine u Fajtovcima, općina Sanski Most, gdje je završio osnovnu i srednju školu.

Iz rodnog mjesta odlazi da se školuje za ono što mu je bio dječiji san – biti vojnik. Vojnu akademiju KOV, rod OMJ, završio je u Banjoj Luci, a KŠA KOV u Beogradu. Dužnost komandanta OG "B Krajina" obavljao je od februara do novembra 1993. godine. Bio je komandant 3. korpusa od novembra 1993. do aprila 1994. godine, da bi potom preuzeo 7. korpus ARBiH i vodio ga do kraja rata u veličanstvenim pobjedama.

Generalova stručnost, istrajnost, odlučnost, krajiška drskost i posvećenost cilju koji je zacrtao, učinile su ga motivatorom i inspiracijom borcima da krenu u oslobađanje Vlašića i najave bosansko proljeće.

U toku 1995. godine, najznačajnije operacije kojima je komandovao general bile su: Vlašićka operacija, oslobađanje Donjeg Vakufa, teritorija općina Jajce i Travnik te Sana 95.

U svojoj ratnoj kancelariji držao je dvije slike. One su vjerno odražavale njegove ideje. Prva je bila slika vodopada rijeke Blihe iz rodnog kraja – koja je simbolizirala želju za oslobađanjem cijele BiH i dolaskom svakog u svoj kraj, pa i Krajšnika iz srednje Bosne u Krajinu. Na drugoj slici bila je prikazana bošnjačka porodica – muž s puškom u ruci i trudna žena koja vodi dijete. To je bilo njegovo shvatanje i odgovor – kako sačuvati od istrebljenja bošnjački narod.

Uvjeren da je časno branio Bosnu i da će se to dokazati na sudu, istovremeno tužan i istinski povrijeđen, kako zbog načina hapšenja tako i krivičnog postupka koji je vođen protiv njega.

Nikog konkretno nije optuživao zbog toga.

Nije mogao shvatiti zašto mu se to čini. Srce ovog velikog čovjeka nije moglo izdržati svu tu veliku nepravdu. Na određeni način, Mehmed Alagić je dijelio usud Bosne. To je konstanta nepravda koja se ponavlja kroz historiju, posebno kada je riječ o Bošnjacima. Nažalost, nepravdu je generalu nanijela vlast koju je svojim djelima zadužio.

Za one koji prave mozaik naše bošnjačke historije, ovo je još jedna činjenica u vremenu i prostoru Bosne i Hercegovine, kada kroz pojedince identifikujemo zajednicu, kada kroz mrtve gledamo žive, kada neprekidno polažemo ispit ili imamo najtežu ovozemaljsku provjeru lojalnosti, ljubavi, časti i spremnosti žrtvovanja za ljudske ideale.

General je 7. marta 2003. preselio na pravedniji svijet, a dženaza namaz je obavljena 9. marta u njegovim Fajtovcima.

(Preporod.info)