Evropski halal hub i centar izvrsnosti za globalnu halal industriju: Zašto je Bosna i Hercegovina idealan izbor?

Piše: Dino Selimović
Bosna i Hercegovina (BiH) je spremna da se pozicionira kao vodeći halal centar u Evropi i centar izvrsnosti za globalnu halal industriju.
Kao raznolika, višereligijska i multikulturalna sekularna država na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji (EU), BiH njeguje različite tradicije, stoljećima stvarajući okruženje za međukulturni dijalog i uspješnu ekonomsku saradnju. Strateški smještena u srcu Evrope, Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu poziciju da poveže halal tržišta između EU-a i muslimanskog svijeta. Svojim geopolitičkim položajem, prirodnim bogatstvima, historijskim značajem i dugom tradicijom halal proizvodnje, BiH je predodređena da postane ključni igrač u evropskoj i globalnoj halal ekonomiji, prenose Poslovne novine.
Bosanskohercegovački halal ekosistem obuhvata razne sektore: finansije, prehrambenu industriju, turizam, trgovinu i logistiku, koji su spremni za širenje i privlačenje novih investicija. Proizvodi s halal certifikatom sve su traženiji na globalnom nivou, a BiH može iskoristiti tu prednost povećanjem izvoza, otvaranjem novih tržišta, unapređenjem standardizacije i jačanjem regulatornog okvira.
S kandidatskim statusom za punopravno članstvo u Evropskoj Uniji i preferencijalnim trgovinskim sporazumima, poput Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU, CEFTA-e, EFTA-e, sporazuma o slobodnoj trgovini s Republikom Turskom i drugim, proizvodi i usluge iz Bosne i Hercegovine imaju direktan pristup evropskom tržištu od preko 500 miliona potrošača. Pored toga, rastuća globalna potražnja za etičkim i halal proizvodima pruža našoj privredi mogućnost da postane ključni distributivni centar za halal certificiranu robu u Evropi.
U tom kontekstu, naša zemlja se može pozicionirati kao evropski lider u halal trgovini, finansijama i industrijskim inovacijama kroz regionalnu saradnju i međunarodna partnerstva, čime širi i jača svoje prisustvo na globalnoj ekonomskoj sceni. Korištenjem svojih komparativnih prednosti, BiH može dodatno unaprijediti halal industriju kroz snažnije institucionalne inicijative, privlačenje investicija i kreiranje novih poslovnih modela koji će omogućiti dugoročni održivi razvoj.
Međunarodni događaji za globalnu vidljivost
Poslovni događaji u zemlj i inostranstvu ključni su za povećanje poslovne vidljivosti Bosne i Hercegovine, proširenje trgovinskih prilika i ubrzanje rasta izvoza. Tokom godina, platforme poput Sarajevo Business Foruma (SBF) i Sarajevo Halal Faira i Foruma (SAHAF) koji se kasnije razvio u Sarajevo Halal Fair (SHF), pozicionirale su Bosnu i Hercegovinu kao regionalnog lidera u halal trgovini i investicijama. Halal Expo Sarajevo (HES), nova inicijativa planirana u 2025. godini, jača ulogu BiH kao izložbenog centra za halal certificirane proizvode i usluge, privlačeći kompanije iz Evrope, Zaljevskih zemalja (GCC) i cijelog svijeta. Ovakvi događaji, ne samo da promovišu izvoz proizvoda iz BiH već i olakšavaju saradnju između proizvođača, distributera i regulatora, podržavajući integrisaniju halal ekonomiju.
Evropski halal kongres koji će se ove godine ponovo održati u Sarajevu, predstavlja važnu platformu za stručnjake iz industrije koji rade na unapređenju halal standardizacije, oblasti u kojoj BiH prednjači zahvaljujući rigoroznim certifikacijskim procesima i usklađenosti s evropskim regulatornim standardima. Međunarodni akademski događaji, poput konferencije “Values for Impact”, dodatno mogu ojačati poziciju BiH isticanjem etičkih finansija, inovacija i održivosti, dok istovremeno promovišu međuvjerski dijalog, ekonomsku i društvenu pravdu i odgovorno investiranje.
Kako bi dodatno proširila svoj globalni utjecaj, Bosna i Hercegovina ima mogućnost razvoja sveobuhvatnog strateškog plana u saradnji s Islamskom privrednom komorom (ICCD), organom pridruženim Organizaciji islamske saradnje (OIC), uz potencijalnu podršku Islamske razvojne banke (IsDB) i drugih multilateralnih institucija, kao i strateških partnerskih zemalja. Ovaj okvir omogućit će BiH da iskoristi proces pristupanja EU i privuče investicije iz tržišta Zaljevskog vijeća za saradnju (GCC), uključujući Kraljevinu Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), Državu Katar, Državu Kuvajt, Sultanat Oman i Kraljevinu Bahrein, ali i drugih zemalja.

Pozicioniranjem BiH kao ključnog mosta za trgovinu između Evrope i muslimanskog svijeta, mogu se generirati brojna nova radna mjesta, ne samo u Bosni i Hercegovine već i širom Balkana. Uz podršku državnih institucija, privredne komore, kao predstavnici privatnog sektora, trebale bi preuzeti vodeću ulogu u podršci ovim inicijativama kroz razvoj modela poslovne saradnje i osiguravanje strukturiranog pristupa lakšoj i ubrzanoj trgovinskoj razmjeni.
Na međunarodnim događajima, poput Makkah Halal Foruma (MHF), Bosna i Hercegovina može dodatno učvrstiti svoje globalno prisustvo, predstavljajući investicionu klimu, poslovna dostignuća i kompanije spremne za međunarodna tržišta. Posebno vrijedi istaći sporazum potpisan u februaru 2025. godine s ICCD-om o razvoju AI rješenja u Bosni i Hercegovini za globalnu halal industriju, uz planirano uspostavljanje Instituta za umjetnu inteligenciju i halal industriju, koji može inicirati i pokretati tehnološke inovacije i napredak u sektoru halal ekonomije.
Finansiranje velikih infrastrukturnih projekata putem Sukuk obveznica
Sukuk finansiranje predstavlja transformacijsku priliku za Bosnu i Hercegovinu da osigura sredstva za velike infrastrukturne projekte koji će ojačati ekonomski razvoj te poboljšati regionalnu i globalnu povezanost. Autoput Koridor Vc, investicija vrijedna dvije milijarde eura, koji povezuje BiH s ključnim evropskim trgovačkim koridorima, primjer je kapitalnog projekta za sukuk finansiranje. Struktuiran kao vrijednosni papir osiguran imovinom, sukuk bi mogao privući značajne investicije s tržišta Zaljevskih zemalja (GCC), prateći uspješne globalne modele.
Dodatne prilike uključuju investicije u javno-privatna partnerstva (JPP) za cestovne veze između glavnog grada Bosne i Hercegovine i drugog najvećeg grada Tuzle, zatim Bihaća i Cazina u Unsko-sanskom kantonu preko Travnika u Srednjobosanskom kantonu, kao i autoput koji bi povezao Sarajevo i Beograd, preko Novog Pazara i Goražda.
Dalje investicione mogućnosti postoje u projektima modernizacije željeznica, razvoja pomorskih i riječnih luka, te proširenja aerodroma. Ulaganja u riječnu luku Brčko u Brčko Distriktu, te luku Ploče na Jadranskom moru, značajno bi poboljšala efikasnost trgovine. Istovremeno, modernizacija aerodroma u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci, zajedno s planiranim aerodromom u Bihaću, dodatno bi integrisala BiH u međunarodne transportne mreže. Sve ove investicije mogle bi omogućiti da se BiH pozicionira kao regionalni evropski logistički centar, s boljom povezanošću kroz pomorski, zračni, željeznički i cestovni transport.
BiH bi također mogla postati lider u izdavanju suverenog sukuka u Evropi, koristeći ovaj mehanizam za finansiranje projekata obnovljive energije (solarne, vjetro i hidroenergije). Korporativni sukuk mogao bi osnažiti kompanije fokusirane na halal sektor, omogućavajući im širenje proizvodnje i izlazak na globalna tržišta.
Međutim, kako bi ovaj potencijal bio u potpunosti realizovan, BiH treba uspostaviti specijalizirani regulatorni okvir i razviti pravne strukture koje će omogućiti izdavanje sukuka, osiguravajući usklađenost s finansijskim regulativama EU, uz podršku razvijenijih finansijskih tržišta.
Širenje islamskog bankarstva na Zapadnom Balkanu
Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini ima značajan neiskorišteni potencijal za širenje islamskih finansija. Trenutno je Bosna Bank International (BBI) jedina banka koja posluje po islamskim principima. Vodeće komercijalne banke poput UniCredit, Raiffeisen, ASA, Ziraat i Sparkasse mogle bi uvesti islamske bankarske servise kroz tzv. “islamske bankarske prozore”, model koji je uspješno primijenjen na mnogim globalnim tržištima.
Integracijom islamskih finansijskih rješenja, uključujući Murabahu, Mudarabu i Ijaru, ovi bankarski prozori mogli bi značajno podržati razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP), kao i doznake iz dijaspore, koje premašuju 2 milijarde eura godišnje. Također, mogli bi usmjeriti investicije u ključne sektore halal industrije, poput poljoprivrede, prehrambene proizvodnje, transporta i logistike, obnovljivih izvora energije i turizma, dodatno potičući rast izvoza i ekonomski razvoj zemlje.
Širenje islamskog bankarstva na susjedne zemlje, poput Srbije, Hrvatske i Crne Gore, te ostale zemlje Zapadnog Balkana, oslanjajući se na pozitivno iskustvo Bosne i Hercegovine i Albanije, moglo bi značajno ojačati regionalni finansijski ekosistem. Dodatno, integracija islamskog bankarstva u projekat Jedinstvenog europskog platnog područja (SEPA) za Zapadni Balkan predstavlja veliku priliku za jačanje finansijske inkluzije, prekogranične trgovine i investicijskih tokova, omogućavajući islamskim finansijama da postanu još konkurentnije i dostupnije na regionalnom nivou.
Prilike za Takaful u dinamičnoj industriji osiguranja
Rastući sektor osiguranja u Bosni i Hercegovini dobro je pozicioniran i moglo bi se reći spreman za uvođenje Takaful osiguranja, koje bi moglo poboljšati otpornost poslovanja i ekonomsku stabilnost. Uspostavljanjem Takaful prozora unutar postojećih osiguravajućih kuća ili pokretanjem samostalnih Takaful kompanija, mogla bi se ponuditi široka paleta Takaful proizvoda, uključujući porodični Takaful (životno osiguranje) i opći Takaful (osiguranje imovine i zdravstveno osiguranje).
Reforma penzionog i zdravstvenog osiguranja koja je u toku u BiH otvara prostor za integraciju Takaful modela, osiguravajući dugoročnu finansijsku održivost i etičke investicijske opcije. Oslanjanjem na ekspertizu Turske, Malezije i drugih zemalja koje prednjače u Takaful sektoru, BiH bi mogla razviti konkurentan i regulisan Takaful sektor, koji bi pružio dodatne benefite osiguranicima i povećao otpornost finansijskog sistema.
Integracijom Takaful modela u finansijski sektor, Bosna i Hercegovina može proširiti svoje prisustvo na međunarodnim tržištima, ojačati trgovinu i rast izvoza, te dodatno učvrstiti svoju ulogu kao vodeći evropski halal centar.
Rastuće turističko tržište i halal friendly destinacija
Turizam je posljednjih godina jedan od pokretača ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine, a njene halal-friendly usluge privlače posjetioce iz Zaljevskih zemalja (GCC), Turske, Velike Britanije i Azije. Sarajevo je od strane magazina National Geographic prepoznato kao jedna od najboljih svjetskih turističkih destinacija, dok je Mostar već 20 godina dio UNESCO-ove liste svjetske baštine.
Pored toga, BiH nudi širok spektar atraktivnih destinacija, uključujući Nacionalni park Una, olimpijske planine Jahorinu, Bjelašnicu, Igman i Trebević, vodopad Kravice, te historijske gradove poput Travnika, Banje Luke i Trebinja. Rijeke, jezera i planinski pejzaži dodatno obogaćuju turističku ponudu, pružajući posjetiocima jedinstven spoj kulture i prirodnih ljepota.
Inicijativa „Feel the spirit of Ramadan – Visit Sarajevo“, koju provode Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Turistička zajednica Sarajeva, uspješno privlači hiljade posjetilaca tokom mjeseca Ramazana, ističući Sarajevo kao multikulturalni i višereligijski centar koji promoviše toleranciju i dijalog.
Daljnje širenje halal-certificiranih turističkih usluga, uključujući eko-resorte, luksuzni turizam i wellness centre, uz jaču podršku vlasti, moglo bi učvrstiti poziciju BiH kao vodeće evropske destinacije za halal turizam.
Strateška mapa i multisektoralna saradnja
Kako bi u potpunosti iskoristila potencijal svoje halal industrije, Bosna i Hercegovina zahtijeva koordiniranu strategiju koja uključuje ključna regulatorna tijela, poslovna udruženja i investicijske agencije. Agencija za certificranje halal kvalitete, Udruženje halal industrije i privredne komore vode razvoj sektora, dok nadležna ministarstva finansija, privrede, turizma, poljoprivrede i poduzetništva, kroz reforme, trebaju kreirati povoljno poslovno okruženje. Kombinacijom sukuk finansiranja, islamskog bankarstva, integracije Takaful osiguranja, rasta halal industrije i tehnoloških AI-driven inovacija, BiH se može pozicionirati kao vodeći halal centar Evrope i globalni centar izvrsnosti.
Uz snažnu saradnju javnog i privatnog sektora i ciljanu političku podršku, Bosna i Hercegovina može otključati značajne investicione prilike, potaknuti regionalnu trgovinsku ekspanziju i učvrstiti svoju ulogu u globalnoj halal ekonomiji do 2030. godine.
(Preporod.info)