Nezir Halilović: Šta želimo postići ovog ramazana?

Riječ "ramadan" ili "ramazan" jezički označava ispucalu zemlju žednu vode i svježine. Upravo po ovoj riječi mjesec ramazan je i dobio svoje ime i označava period kada su duše "žedne duhovnosti" – kazao je to u razgovoru za Fenu voditelj Odjela za vjeronauku Rijaseta IZ u BiH dr. Nezir Halilović.

Zemlju osvježava i oživljava kiša, a ljudske duše osvježava i oživljuje pojačana duhovnost, ona nam se redovno nudi svake godine u mjesecu ramazanu, kazao je.

– Upravo iz tog razloga, u našoj tradiciji se ovaj mjesec i naziva mjesec Allahove milosti i skoro svi mogu primijetiti kako je "atmosfera" u ramazanu nekako drugačija nego u ostalim mjesecima. I dok turisti i ljudi drugih uvjerenja uživaju u mirisu somuna (ramazanija), uživaju u ljepoti naših sela i gradova u kojima se s akšamom pale kandilji i daju poseban čar bh. ambijentu, vjernici imaju dodatno zadovoljstvo, a to je radost zbog posebnog ibadeta koji ovaj mjesec donosi sa sobom, a to je ibadet posta – istakao je Halilović.

On podsjeća da se arapska riječ "ibadet" udomaćila i kod nas i za nju nemamo adekvatnu zamjenu. Jednostavno, ibadet znači "sve što voli Allah, dž. š., od naših misli, riječi i konkretnih postupaka".

– Javnost pogrešno tumači post kao "odricanje" od "hrane, pića i bračnih naslađivanja", a post je, ustvari, samo pomjeranje granica, tj. ne posezanje za tim od tačke A (sehura) do tačke B (iftara), tj. u tačno određenom vremenskom periodu. Dodatna dimenzija posta je sustezanje od vrijeđanja, ogovaranja, potvaranja, jednostavno rečeno, isijavanja negativne energije u društvu – kazao je.

Halilović ukazuje na izuzetnu važnost prve Božije objave – Kur'ana, prve riječi objavljene Muhammedu, a. s. u mjesecu ramazanu, a to nije slučajno slanje posljednje Božije poruke čovječanstvu koje je započeto edukativnim riječima: "Uči, čitaj... u ime Allaha..."

– Iako je islam vjera koju na našim prostorima institucionalno njeguje i čuva Islamska zajednica, jako je zanimljivo da Objava nije započeta nekim od vjerskih naredbi: „Klanjaj!, Posti!“, „Dijeli sadaku!“, niti zabrana: „Ne ubij!“, „Ne kradi!“, „Ne laži!“ itd., nego nas Gospodar svjetova poziva na cjeloživotno učenje, studiranje, čitanje i razvoj. Razlog je jednostavan, „učenjem“, koje je svjesna volja, postiže se svaki uspjeh i napredak u životu – pojašnjava.

Ali, dodaje on, učenje je najteži posao, i upravo zato i vidite da većina ljudi uglavnom „ubija svoje vrijeme“ baveći se raznim besposlicama ili se u razgovoru energija troši na trivijalna pitanja i pristupe.

Stoga je ramazan izvanredna prilika da se svi popravimo nabolje i to u svim dimenzijama svoje ličnosti.

Također, pojašnjava, ramazan je propisan kao „prilika“ i kao i svaka prilika u najav,i na nama je da definiramo ciljeve, šta želimo postići ovog ramazana, kao cjeline i svakog pojedinačnog dana posta koji će nam doći, kao i prilika da na kraju ramazana analiziramo šta smo od svega toga postigli.

– Ta analiza će nam ponuditi direktan odgovor koliko smo se poboljšali ovog mjeseca ramazana, a zlatno pravilo uspjeha je „uvid u postignuti uspjeh“ – tvrdi Halilović.

On podsjeća da je Muhammed, a. s. ukupno doživio samo devet ramazana od kako je propisan post u obliku kako ga i mi praktikujemo.

Govoreći u kontekstu današnjih geopolitičkih, socijalnih i religijskih iskušenja, Halilović navodi da niko od nas nije kreator iskušenja, pogotovo globalnih: ratovi, novi svjetski poredak, globalna inflacija, ali „zato svako od nas mora biti svjestan svoje snage i svojih slabosti, mora dobro poznavati svoje komšije, jer i u lijepom i u najtežim iskušenjima, to su ljudi s kojima dijelimo i sreću i teške trenutke, mora obnoviti veze sa svojom rodbinom bez obzira koliko nam se čini da smo se udaljili jedni od drugih, te sa širom zajednicom“.

Stoga, ramazan je fantastična prilika za obnavljanje pokidanih veza i jačanje postojećih.

Na komšijskom nivou, to je sjajna prilika za zajedničke iftare i zajedničke odlaske u džamiju, na mukabele i namaze, na predavanja, sijela i druženja poslije iftara i teravija, a sve su to elementi jačanja društvene kohezije.

Tim prije, kako smatra Halilović, što je kod nas zaživjela divna praksa da se na iftare i druženja pozivaju i ljudi koji ne poste ili čak nisu uopće muslimani, ali žele da ispoštuju te ljude. Na porodičnom nivou je to isto prilika za obnovu porodičnih iftara, a posebno za pripremu poklona za Bajram kojim će se krunisati mjesec posta.

– U teškim vremenima najvažnije je da se držimo zajedništva, da budemo zajedno i da ne dozvolimo da nas se podijeli u mišljenjima i stavovima u pogledu ključnih stvari kao što su: država Bosna i Hercegovina, Islamska zajednica s reisul-ulemom na čelu, te pomaganja potrebnim kroz razrađeni sistem u okvirima Islamske zajednice – zaključuje Halilović.

(Preporod.info)