Hrvatska namjerava odlagati nuklearni otpad na granici sa BIH!
Iako bi trebala, Hrvatska još uvijek nije tražila saglasnost BIH za realizaciju ovog projekta.
Reakcije iz BIH za sada su blage,osim iz opštine Novi Grad kod Prijedora čije stanovništvo bi bilo direktno ugroženo.
Lokacija gdje Hrvatska namjerava graditi odlagalište radioaktivnog otpada bliže je urbanom dijelu Novog Grada u BIH nego Dvora u Hrvatskoj. Zvanične obavijesti iz susjedne države još nema, ali je Regulatorna agencija BiH za radijacionu i nuklearnu bezbjednost ovu informaciju dobila kao ogovor na pitanje postavljeno u skladu sa potpisanim konvencijama.
- Informaciju o izgradnji ovog otpada dobili smo prije 15 dana kroz zajedničku konvenciju o zbrinjavanju potrošenog nuklearnog goriva i zbrinjavanju radioaktivnog otpada, koju je BiH ratifikovala. Mi smo postavili pitanje Hrvatskoj u vezi sa ovom problematikom, o kojoj se u medijima govori još od 2003. i oni su nam konkretno odgovorili da namjeravaju na lokaciji Trgovska gora u blizini Une u opštini Dvor na Uni da rade odlagalište , potvrdio je za TV1 Emir Dizdarević direktor Regulatorne agencije BiH za radijacionu i nuklearnu bezbjednost.
Reakcije državnih institucija koje je obavijestila Agencija za sada nema. Reagovala je i općina Novi Grad te njeni građani potpisujući peticiju protiv izgradnje ovog odlagališta. Razlog za zabrinutost je činjenica da bi se tu u budućnosti mogao odlagati materijal i potrošno gorivo iz Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji iz koje Hrvati za sada, prema riječima Dizdarevića, besplatno dobijaju 50% procenata električne energije. Dizdarević upozorava da se tu može deponovati potrošno gorivo iz reaktora nuklearke, a onda to nije radioaktivni već nuklearni otpad. Iako Hrvatska za sada tvrdi da nema obavezu tražiti saglasnost iz BIH Dizdarević misli drugačije.
- Bosna i Hercegovina ima tri potpisane konvencije po kojima može reagovati. Čak su u entitetskim ministarstvima određene osobe kao tačke kontakta i trebalo bi da učestvuju u radu zajedničkog tima koji bi pratio kompletan proces, kaže Dizdarević za TV1.
Svoje protivljenje izgradnji ovog odlagališta izrazili su i građani opštine Dvor u Hrvatskoj. Njih ne zanima što bi Opština imala godišnju naknadu od 8 miliona kuna jer na ovom lokalitetu postoji 150 izvorišta vode. Osim toga, po međunarodnim pravilima odlagališta tog tipa moraju biti okružena nepropusnim stijenama, što ovdje nije slučaj. Ista pravila nalažu da se odlagalište smjesti bar 20 kilometara od međunarodne granice. Sad je red na konkretne poteze državne administracije u BIH.
(Vijesti.ba)
