Sehurski program RTV BIR "Zapostimo zajedno": Majka
Emotivnim uvodom o majkama, tihim i istinskim bošnjačkim heroinama naše domovine i države Bosne i Hercegovine, započeto je osmo izdanje jedanaeste sezone Sehurskog programa RTV BIR "Zapostimo zajedno". Autor koncepta, urednik i voditelj ovog programa je uvažena prof. dr. Zehra Alispahić.
Gošće ovog izdanja bile su: Ramiza Gurdić – srebrenička majka, majka dva šehida i članica Udruženja Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa", dr. Meldijana Arnaut-Haseljić – viša naučna saradnica Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, te Midheta Kaloper-Oruli, predsjednica Udruženja žrtava rata "Foča 92-95".
U samom uvodu emisije, predsjednica Kaloper-Oruli izjavljuje da se prošlost ne smije zaboraviti, ali se budućnost mora i treba graditi.
– Ono što smo mi preživjeli želimo da prenesemo mlađim generacijama na dostojanstven način, kao i našu borbu za kulturu sjećanja. Foča je, nažalost, danas sinonim zločina, stradanja i silovanja u periodu 1992–1995. Veoma je važno da naše mlade učimo našoj prošlosti te da ona bude pouka svima da se zločin nikada ne isplati. Ogromno zlo je učinjeno našem narodu i to je realnost od koje mi ne možemo pobjeći. To zlo i agresija na BiH je mene zatekla u mojim najljepšim, dvadesetim, godinama. Preko noći, sva moja maštanja i moji snovi su propali. Međutim, hvala Bogu na snazi i hrabrosti za borbu koju vodim. Završila sam u logoru, izgubila mnogobrojne članove svoje porodice, ali sam preživjela i ono što je najvažnije poslije svega proživljenog je to da sam majka dvije predivne kćerke – kroz emocije je kazala Kaloper-Oruli.
U nastavku, dr. Arnaut-Haseljić naglašava da procjene govore da se broj silovanih i seksualno zlostavljanih žena u periodu 1992–1995. u BiH kreće od 25.000 do 60.000.
– Silovanje i seksualno zlostavljanje žena je specifičan zločin, zločin o kojem se često šuti i o kojem se najteže govori. Razlog tome je što žrtva sama po sebi mora da riješi svoj unutarnji problem i stekne dovoljno hrabrosti da progovori o onome što se dogodilo. Zašto? Zato što je strategija zločinaca upravo to i ciljala. Duh islama i bošnjačke tradicije je ono što su naši neprijatelji i htjeli ubiti. Pored broja žrtava ovog zločina, posebnu pažnju izaziva monstruoznost izvršenja tih zločina. Neke žene su u toku dana bile više puta zlostavljane od strane više zločinaca. Nerijetko su ta zlostavljanja vršena pred članovima porodice. Zbog svega toga, o tome je veoma teško govoriti – istakla je dr. Arnaut-Haseljić.
S druge strane, Ramiza Gluhić je govorila o životu u Srebrenici u periodu 1992–1995.
– Iz dana u dan gajila sam nadu u bolje dane tokom rata, ali sam je istovremeno i gubila. Sinovi i muž su bili na raspolaganju Armiji RBiH jer situacija nije bila nimalo dobra. Ali, ni ja nisam sjedila skrštenih ruku. Davala sam svoj doprinos i podršku u teškim danima onoliko koliko sam mogla. Sa svojom djecom i mužem sam se rastala 1995. godine. Žao mi je što mlađeg sina nisam povela sa sobom, jer sam uz sebe imala dimije i maramu i imala sam plan da ga na taj način pokušam provući kroz liniju razdvajanja. Međutim, to se nije desilo. Gledala sam kako razdvajaju muškarce i odvajaju žene za silovanje. Godine 1995, nakon genocida i stradanja, sav teret kuće i porodice preuzela sam ja. Izgubila sam muža i sinove te mnogobrojne članove porodice – rekla je Ramiza Gurdić.
Također, predsjednica Kaloper-Oruli je dodala da je snagu za sve što je proživjela našla u mladima i svojim kćerkama.
– Zaista želim da budem glas koji govori istinu, ne želeći da se mladima ponovi zlo koje se desilo nama. Moja snaga je u želji za mirom, jer mir nema cijenu. Svi mi trebamo uvijek nastojati ostati hladnih glava i cijeniti mir, jer je činjenica da se zna nad kim je počinjen zločin i ko ga je počinio. Samo u Foči je pobijeno 586 žena. To govori o karakteru ratovanja i koliko su ljudi stradali. Zbog toga govorim. Govorim zbog djevojčica koje su bile maloljetne kada su silovane i ubijene. Zbog svega toga, zahvalna sam Bogu na snazi za širenje istine i saburu koji imam zbog toga – istakla je Kaloper-Oruli.
Nadalje, dr. Arnaut-Haseljić osvrnula se na knjigu koju priprema za izdavanje, a koja nosi naziv "Žene i rat".
– To je pionirski pokušaj da se otvori tema o pripadnicama Armije RBiH koje su bile ratni zarobljenici i koje su u takvim situacijama doživjele posebne oblike monstruoznih tortura, kao posljedicu pripadnosti redovima otpora. Studija slučaja se odnosi na tri pripadnice Armije RBiH koje nisu uspjele preživjeti te su njihova tijela pronađena u skrivenim, masovnim te pojedinačnim grobnicama – komentirala je dr. Arnaut-Haseljić.
Srebrenička majka Gurdić je, također, iskazala zadovoljstvo zbog borbe majki na putu istine.
– Biti aktivan i dostojanstven – rješenje je na neki način. Uvijek sam se borila i davala podršku projektima suosjećanja s drugima. Pored svega proživljenog, nemam pakosti i zlobe. Zahvalna sam svima koji su dali doprinos udruženjima majki, općenito udruženjima, na polju širenja istine – naglasila je majka Gurdić.
Na kraju, gošće su poslale poruku slušateljima i gledateljima RTV BIR.
– Pozivamo državu i društvo da se osvrnu oko sebe i prepoznaju heroine i heroje Bosne i Hercegovine. Neka institucije rade svoj posao. Posebna zahvalnost pripada Islamskoj zajednici u BiH koja je prepoznala našu bol i našu patnju od samih početaka – zaključile su.
Cijelu emisiju možete pogledati u prilogu.
(Asim Zukić / Preporod.info)
