Klimatske promjene ugrožavaju najvažnije svjetske usjeve

Klimatske promjene i rast temperature zraka mogli bi ugroziti do trećine globalne proizvodnje hrane, pokazuje novo istraživanje objavljeno u utorak u časopisu – Nature Food.
Istraživači sa Univerziteta Aalto u Finskoj analizirali su utjecaj budućih promjena u temperaturi i padavinama na uvjete uzgoja 30 ključnih poljoprivrednih kultura širom svijeta.
Prema studiji, rastuće temperature značajno će smanjiti površine pogodne za uzgoj osnovnih usjeva poput riže, kukuruza, pšenice, krompira i soje, koji osiguravaju više od dvije trećine svjetske energetske vrijednosti iz hrane.
Regijama na nižim geografskim širinama prijete daleko ozbiljniji efekti nego onima na srednjim i visokim širinama. U zavisnosti od nivoa zagrijavanja, do polovine poljoprivredne proizvodnje u tim oblastima moglo bi biti ugroženo zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta, što bi dovelo do značajnog smanjenja raznolikosti usjeva.
Sara Heikonen, doktorantica koja je vodila studiju, naglasila je da bi gubitak raznolikosti usjeva drastično smanjio izbor dostupne hrane za uzgoj, dodajući da bi to ugrozilo sigurnost hrane i otežalo osiguravanje dovoljne količine kalorija i proteina.
– Tropske korjenaste kulture, poput biljaka yam, koje su ključne za prehrambenu sigurnost u siromašnijim regijama, kao i žitarice i mahunarke, posebno su ranjive. U podsaharskoj Africi, koja bi bila najteže pogođena, gotovo tri četvrtine trenutne proizvodnje moglo bi biti ugroženo ako globalno zagrijavanje premaši 3°C – rekla je Heikonen.
Nasuprot tome, regije na srednjim i visokim geografskim širinama vjerovatno će zadržati produktivne površine i povećati raznolikost usjeva, pri čemu bi, na primjer, kruške mogle uspijevati i u sjevernijim oblastima.
Matti Kummu, viši autor studije, upozorio je da bi, iako bi klimatski uvjeti mogli biti povoljniji, zagrijavanje moglo donijeti nove štetočine i ekstremne vremenske prilike, što bi dodatno otežalo situaciju.
– Ako želimo osigurati naš prehrambeni sistem u budućnosti, moramo istovremeno ublažiti klimatske promjene i prilagoditi se njihovim efektima – rekla je Heikonen.
– Čak i ako su najveće promjene u ekvatorijalnim regijama, svi ćemo ih osjetiti kroz globalizirani prehrambeni sistem. Moramo djelovati zajedno kako bismo riješili ove probleme – dodala je.
(Preporod.info)