Komšić će tražiti izuzimanje mađarskog kontingenta iz misije EUFOR-a u BiH

Ambasador Republike Mađarske Krisztian Posa odazvao se na sastanak po pozivu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića, upućenom nakon izjava zvaničnika te zemlje u ponedjeljak u Banjoj Luci.
Tokom razgovora, ambasadoru je saopćeno da Bosna i Hercegovina u budućem periodu neće davati nikakva odobrenja za ulazak mađarskih vojno-policijskih snaga u BiH.
- Od misije ALTHAE biti će zatraženo izuzimanje mađarskog kontigenta iz EUFOR-a, a koji su prisutni u BiH - saopćeno je nakon sastanka.
Izražen je protest protiv miješanja u unutarnja pitanja BiH i protest zbog pristrasnosti Republike Mađarske u pogledu izjava mađarskih zvaničnika da će u slučaju sukoba stati na stranu secesionističkih politika.
Također, istaknuto je kako Mađarska nema pravo da se miješa u ishod pravosudnih postupaka u Bosni i Hercegovini.
U ime kabineta člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, s ambasadorom Republike Mađarske razgovarao je savjetnik Slaven Kovačević.
Komšić je pozvao na razgovor ambasadora Mađarske u BiH nakon izjava zamjenika ministra vanjskih poslova i trgovine Levanta Mađara u Banjoj Luci, gdje se u ponedjeljak ujutro sastao s predsjednikom bh. entiteta RS Miloradom Dodikom.
Zamjenik mađarskog ministra vanjskih poslova i trgovine nakon sastanka s Dodikom izjavio je kako je došao da podrži Dodika protiv kojeg se "vodi politička hajka".
Mađar je naveo da Budimpešta želi da učestvuje u procesu dijaloga i traženja rješenja i to kao blizak komšija, za razliku od onih koji žele da se miješaju, a udaljeni su hiljadama kilometara od Balkana: "Bilo šta da vam se desi, to se tiče i nas. Prošlo je vrijeme kada je Mađarska bila samo posmatrač događaja na Balkanu. Mi smo se odlučili za politiku razumijevanja i protiv namjera Zapada".
Posjeta zamjenika mađarskog ministra vanjskih poslova Leventa Mađara Banjoj Luci uslijedila je nakon burnih reakcija iz bh. entiteta Republika Srpska na presudu kojom je Dodik, pred Sudom BiH, osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH.
NSRS je nakon toga usvojio niz zakona, uključujući i one o zabrani rada pravosudnih i sigurnosnih institucija BiH na teritoriji RS-a.
(Preporod.info)