Bjegunci pred pravdom sigurno utočište našli u Hrvatskoj: U bjekstvu 49 pripadnika HVO-a optuženih za ratne zločine

Četrdesetdevet bivših pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane optuženih za ratne zločine nalazi se u bjekstvu. Većina njih našla je utočište u Hrvatskoj, koja ne želi da ih izruči sudbenim organima BiH, a nerado se odlučuje da im sama sudi. A i kada se odluči, te preuzme neki slučaj, tamošnje tužilaštvo ne prihvata optužnice koje tretiraju najteža krivična djela i vraća postupak u fazu istrage, navodi se na internet-portalu negatorigenocida.info.

Kao razlog se ističe činjenica da hrvatski kazneni zakoni ne poznaju krivično djelo zločin protiv čovječnosti. Kada se predmet vrati u fazu istrage, onda tužilaštvo gotovo da nema nikakvu obavezu prema javnosti i na svaki upit odgovara ustaljenim frazama, da je postupak u fazi istrage i da ne može dati nikakve dodatne informacije.

Tako je bilo i u slučaju Zlatana Mije Jelića, generala HVO-a. Još 2016. Sud BiH je potvrdio optužnicu koja ga tereti da je od maja 1993. do marta 1994, kao zapovjednik odbrane Mostara, učestvovao u organiziranju i izvršenju etničkog čišćenja, protupravnim hapšenjem muškaraca i zatvaranjem u logore, izvođenjem na prinudne radove na linijama fronta ili u živi štit, te prisilnim premještanjem i progonom žena, djece i staraca na teritorij pod kontrolom ARBiH. Kada je optužnica podignuta, Jelić je pobjegao u Hrvatsku, gdje i danas živi. Regionalno državno tužilaštvo u Zagrebu je 2020. preuzelo krivično gonjenje Jelića, saopšteno je iz Suda BiH. Međutim, predmet je vraćen u fazu istrage, a optužnica još nije podignuta.

Hercegovački bjegunci

Još četvorica bivših pripadnika HVO-a optuženih za ratne zločine na području Mostara nalaze se u bjekstvu. Kriju se u Hrvatskoj. Željko Džidić, još jedan general HVO-a, u bjekstvu je od 2011. Pred Kantonalnim sudom u Mostaru optužen je za ubistvo 13 vojnika ARBiH zarobljenih u zgradi "Vranica" u Mostaru, gdje je bila smještena komanda Četvrtog korpusa ARBiH.

Tadija Šunjić je u bijegu od 2014. Pred Kantonalnim sudom u Mostaru optužen je za ratni zločin protiv civila bošnjačke nacionalnosti – da je ubio Ibrahima Hodžića.

Mario Miličević je u bijegu od 2015. Optužnica potvrđena pred Sudom BiH tereti ga da je, kao zapovjednik Antiterorističke grupe "Benko Penavić" , učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je imao za cilj etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva i to hapšenjem i zatočenjem u logore, izvođenjem na prisilni rad i protjerivanjem djece i žena na područja pod kontrolom ARBiH.

Za Ivicom Kolobarom Interpol je 2019. raspisao potjernicu zbog sumnje da je počinio zločin protiv čovječnosti. Nalog za raspisivanje potjernice izdao je Sud BiH. Ivica Kolobara se više puta spominje u pravosnažnoj presudi iz 2011. Marku Radiću (osuđenom na 21 godinu), Draganu Šunjiću (na 16), Damiru Brekalu (na 20) i Mirku Vračeviću (na 12). Osuđeni su zbog mučenja, ubistva, seksualnog nasilja i progona u mjestu Vojno pored Mostara. Neki mediji navode da Kolobara živi u Sinju.

U bjekstvu su i petorica bivših pripadanik HVO-a optuženih za zločine na području Čapljine. Pretpostavlja se da se svi kriju u Hrvatskoj. Najduži bjegunački staž ima Boško Previšić. Kantonalno tužilaštvo u Mostaru je protiv njega podiglo optužnicu još u novembru 2005. Tamo stoji da je bio upravnik logora "Gabela" i da je poticao čuvare da muče zatočenike, da nije spriječio ubistva sedmorice zatočenika te da je i sam učestvovao u zlostavljanju, a jednog je i ubio: 2. oktobra 1993. pucao je u devetnaestogodišnjeg ratnog zatvorenika Mustafu Obradovića, jer je prekršio njegovu zapovijed po kojoj se zabranjuje zatočenicima da unose hljeb u logor. Previšić živi u Vinkovcima.

Ivan Ančić je bio upravnik drugog logora na području Čapljine. Sud BiH je 2014. potvrdio optužnicu koja ga tereti da je imao potpun nadzor i vršio kontrolu nad funkcionisanjem logora "Dretelj", gdje je bilo zatvoreno oko 2.000 civila bošnjačke nacionalnosti s područja Stoca, Čapljine, Prozora, Neuma, Mostara i Ljubuškog. Živi u Splitu.

I Vide Palameta je optužen za zločine u logoru "Dretelj". Optužnica potvrđena od Suda BiH 2014. tereti ga da je, kao komandir smjene logorskih stražara, učestvovao u zlostavljanju zatočenih civila bošnjačke nacionalnosti. Mediji su pisali da živi u Pločama.

I Miljenko Nogolica je optužen za zločine u logoru "Dretelj", ali u ljeto 1992, kada su u ovom logoru zatvarani civili srpske nacionalnosti. Između ostalog, optužnica ga tereti da je prisiljavao zatočenike na međusobni seksualni odnos. Bio je na optužnici skupa s Ivanom Medićem i Tončom Rajićem, koji su pred Sudom BiH pravosnažno osuđeni na 12, odnosno na dvije godine zatvora.

I Miroslav Hrstić je bio na optužnici s Medićem i Rajićem. Optužen je za učešće u protuzakonitim zatvaranjima civila, nečovječnim postupanjima, pljački i prisiljavanju na seksualni odnos.

Nedeljko Matić je optužen za zločine u Ljubuškom. Optužnica potvrđena od Suda BiH 2015. tereti ga da je u Vojno-istražnom zatvoru učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu. Bio je na optužnici skupa s Ivanom Kraljevićem, pravosnažno osuđenim na godinu i tri mjeseca, Stojanom Odakom, osuđenim na dvije godine i šest mjeseci, Vicom Bebekom, osuđenim na godinu, dok su Mate Jelčić, Slavko Skender, Dragan Miloš i Vinko Radišić oslobođeni.

Vinko Papak je optužen za zločine u Prozoru. Optužnica potvrđena od Suda BiH 2011. tereti ga da je učestvovao u progonu bošnjačkog stanovništva, da je zatvarao, pljačkao, palio i zlostavljao civile.

Zdenko Grbavac je u bjekstvu od 2018. Optužnica Tužilaštva BiH tereti ga da je u selu Bradina kod Konjica iz kolone civila srpske nacionalnosti izdvojio trojicu muškaraca, odveo ih iza jedne kuće pored crkve i pobio. Ukinut mu je pritvor uz kauciju od 100.000 KM, ali se on nije pojavio pred Sudom već je pobjegao u Hrvatsku.

Bjegunci sa sjevera

Najviše bjegunaca bivših pripadnika HVO optuženih za ratne zločine je sa sjevera Bosne – njih 32. Među njima najviše je optuženih da su zločine počinili na području opštine Bosanski Brod – 23. Među ovima najduži staž kao bjegunac ima Dalibor Slabić. Okružno tužilaštvo u Doboju je protiv njega podiglo optužnicu još 2009. Tereti ga za zlostavljanja i mučenja civila srpske nacionalnosti u podrumu stare zgrade SJB-a, te za zlostavljanja i silovanja u logorina na stadionu "Polet" i Srednjoškolskom centru "Fric Pavlik". U Okružnom tužilaštvu u Doboju tvrde da živi u Slavonskom Brodu.

I Luka Jozić, koji se u bjekstvu nalazi od 2011, optužen je za zlostavljanja i silovanja u prostorijama stare zgrade SJB i prostorijama stadiona FK "Polet".

U optužnici protiv Mladena Kurdije, koju je Sud BiH potvrdio 2014, stoji da je bio komandir Vojne policije 101. brigade HVO-a i nadležan za zatočeničke objekte u zgradi SJB i na stadion FK "Polet", te da je naređivao i postrekivao nezakonita zatvaranja civila, ubijanja, mučenja i nečovječna postupanja. Živi u Zadru.

I Kurdijin prethodnik na mjestu zapovjednika Vojne policije 101. brigade HVO-a Zdravko Marinić optužen je za ratne zločine i nalazi se u bjekstvu. Sud BiH je potvrdio optužnicu protiv njega 2016. Tereti ga da je učestvovao, naređivao i postrekivao nezakonito zatvaranje civila, ubijanje, fizičko i psihičko zlostavljanje u Staroj stanici policije, na stadionu FK "Polet" i u robnoj kući "Beograd" u naselju Tulek. U Tužilaštvu BiH smatraju da živi u Slavonskom Brodu.

Miroslava Kopljara optužnica Javnog okružnog tužilaštva iz Doboja tereti da je učestvovao u premlaćivanju civila srpske nacionalnosti u zgradi Skupštine Opštine Bosanski Brod, u prostorijema Štaba HVO-a u naselju Tulek, u staroj zgradi SUP-a, te na stadionu NK "Polet". U dobojskom tužilaštvu tvrde da živi u Slavonskom Brodu.

Goran Brekalo je pred Okružnim sudom u Doboju optužen da je u više navrata tukao i silovao ženu zatočenu u prostorijam stadiona FK "Polet". Potjernica za njim raspisana je 2015. Živi u Zagrebu.

I Kadrija Mlivić je optužen za silovanje na stadionu FK "Polet", te za ubistvo jedne zatočenice prilikom povlačenja prema Slavonskom Brodu, gdje i danas živi.
Za zločine u robnoj kući "Beograd" i na stadionu FK "Polet" optuženi su i Drago Lepan i Tadija Lepan i obojica se nalaze u bjekstvu.

Adama Antolovića, Jakova Antolovića i Miljenka Bazlera, optužnica potvrđena od Okružnog suda u Doboju 2023, pored zločina u prostorijama NK "Poolet", tereti još i za iživljavanje nad jednim civilom na Željzničkoj stanici, za premlaćivanje civila u policijskoj stanici, za vezivanje devetorice civila za ogradu mosta između Slavonskog i Bosanskog Broda u vrijeme kada su avioni raketirali most. Adam Antolović živi u Švedskoj, a Jakov Antolović i Miljenko Bazler u Hrvatskoj.

Za vezivanje civila u "živi štit" za ogradu mosta optužen je i Ante Kurdija. Nije se pojavio na početku suđenja u septembru 2014. Živi na području Slavonskog Broda.

I Blažan Kljajić, zapovjednik IV bojne 101. bosansko-brodske brigade HVO-a, optužen je za vezivanje civila u "živi štit" na mostu 2 maja 1992. Njega optužnica, potvrđena pred Okružnim sudom u Doboju 12. januara 2018, tereti za još niz zločina: za premlaćivanje zatočenika u staroj stanici policije, u zgradi opštine, u Vatrogasnom domu, u Štabu HVO-a u naselju Tulek i u prostorijama FK "Polet".

Ante Golubović i Jurica Božić su optuženi za zlostavljanje zatočenika u logorima u Bosanskom Brodu i Odžaku. Sud BiH je optužnicu potvrdio 2015. Golubović je iz Osijeka, a Božić iz Županje.

Jozo Brico je optužen da je tukao zatočenike u skladištu robne kuće "Beograd" i naselju Tulek, kao i zatočene civile u Domu JNA, vojnom hangaru "Rabić", OŠ "Poljari" i tvornici "Silos" na području Dervente. U novembru 2013. nije se pojavio pred Okružnim sudom u Doboju na izjašnjenju o krivici, iako mu je Ministarstvo pravosuđa Hvatske uručilo poziv.

Marko Jazvić je optužen pred Okružnim sudom u Doboju da je 1992. u selu Mala Brusnica protupravno hapsio muškarce srpske nacionalnosti, uglavnom starije i vojno nesposobne, i sprovodoio ih u Tulek, u skladište robne kuće "Beograd". U aprilu 2013. nije se pojavio na ročištu o izjašnjenju krivice i otad je u bjekstvu.

U bjekstvu su i Ivica Pavić, Anto Opačak i Ilija Tolić, optuženi za zločine protiv civila srpske nacionalnosti.

Antu Štuca, optužnica potvrđena pred Okružnim sudom u Doboju 27. aprila 2011. tereti da je premlaćivao civile srpske nacionalnosti na širem području opštine Bosanski Brod.

I Nijaz Čaušević je u bjekstvu od 2011. Pred Okružnim sudom u Doboju optužen je da je u selu Sijekovac u martu 1992. učestvovao u pljački, hapšenju i zatvaranju civila srpske nacionalnosti. U Okružnom tužilaštvu u Doboju tvrde da živi u Slavonskom Brodu.

Optužnicu protiv Dražena Čička Okružni sud u Doboju je potvrdio 2022. Tereti ga da je u maju 1992. u zgradi Doma JNA premlatio dvojicu zatočenika. Iz dobojskog tužilaštva su naveli da Dražen Čičak živi u Zagrebu.

I Željko Pudić je optužen za zločine u Domu JNA, odnosno, za učešće u ubistvu, premlaćivanju i protivpravnom zatvaranju civila srpske nacionalnosti. Živi u Belgiji. Tamošnje vlasti su odbile zahtjev za izručenje i zatražile dodatnu dokumentaciju.

U bijegu su i Dražen Kisić i Petar Krajnović. Obojica su optuženi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Petar Krajnović, prema sudskoj dokumentaciji, živi u Zagrebu.

Luka Ćoso je optužen za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na području opštine Doboj. Uhapšen je u Sloveniji 2021. i tada je Hrvatska zatražila da preuzme njegov slučaj.

Petorica optuženih za zločine na području opštine Odžak nalaze se u bjekstvu. Marka Miloša optužnica, potvrđena pred Okružnim sudom u Doboju 2011, tereti da je učestvovao u zlostavljanju civila zatočenih u odžačkoj osnovnoj školi. U dobojskom tužilaštvu tvrde da živi u Slavonskom Brodu.

Marka Martinovića je optužilo Kantonalno tužilaštvo u Orašju. Optužnica potvrđena od Kantonalnog suda u Odžaku 2023. tereti ga za silovanje žene srpske nacionalnosti. Živi u Hrvatskoj.

I Zdenka Mikulića je optužilo Kantonlano tužilaštvo u Orašju. Optužnica ga tereti za premlaćivanja i iživljavanja nad civilima srpske nacionalnosti zatočenim u prostorijama osnovne škole u Odžaku.

Božo Matanović je optužen za zločin protiv civilnog stanovništva pred Kantonalnim sudom u Tuzli. Živi u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj se krije i Mato Dragičević, a optužen je pred Kantonalnim sudom u Odžaku.

Bjegunci iz srednje Bosne

Ilija Perak je u bjekstvu od 2018. Te godine je Kantonalni sud u Novom Travniku potvrdio optužnicu koja ga tereti da je 1992. u prostorijama SJB Jajce više puta mučio i tukao 11 zarobljenih pripadnika SJB Mrkonjić Grad i jednog pripadnika VRS-a.

Miroslav Biletić je bio na optužnici skupa s Marinkom Štekom, koji je 2023. pravosnažno oslobođen. Optužnica Kantonalnog tužilaštva u Novom Travniku tereti ga da je 1993, kao zapovjednik voda vojne policije 4. bojne brigade "Josip Ban Jelačić" HVO-a, učestvovao u premlaćivanju ratnih zarobljenika i civila, među kojima je bilo i maloljetnike, zatočenih u kasarni u Kiseljaku.

Ivo Crepulja je pred Kantonalnim sudom u Zenici optužen za ratni zločin na području opštine Kakanj. Optužnica ga tereti da je 16. oktobra 1993. ubio maloljetnu civilnu osobu u mjestu Ratanj – dječaka Mirzeta Kovačević. Međunarodna potjernica za njim raspisana je 2018. Živi u Hrvatskoj.

(Preporod.info)