Ganić za Preporod.info: Bosne će biti

Danas se obilježava Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, jedan od najznačajnijih datuma u historiji naše zemlje.

Na današnji dan prije 33 godine, blizu dvije trećine građana Bosne i Hercegovine dalo je svoj glas za suverenu i nezavisnu državu ravnopravnih naroda i građana.

Nakon referenduma, Bosna i Hercegovina se ubrzo našla na karti svijeta kao međunarodno priznata država.

Akademik prof. dr. Ejup Ganić, ratni član Predsjedništva Republike BiH od 1990. do 1996. godine, koji je bio jedan od aktivnih sudionika vremena u kojem je trasiran put ka nezavisnosti, kada su se donosile ključne odluke, ali i dogodili dramatični događaji koji su uslijedili odmah nakon proglašenja samostalnosti i međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine, u intervjuu za Preporod.info ukazao je na važnost očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta, ali i same države.

Povodom Dana nezavisnosti, Ganić je poručio da je Bosna i Hercegovina postojala, postoji i bit će, uprkos nastojanjima onih koji žele da nije tako.

- Skupovi koji se organizuju danas za Dan nezavisnosti podsjećaju me na slične one sastanke i skupove kada se donosila odluka o nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ja pripadam toj generaciji koja se zadesila tada, bio sam član Predsjedništva. Moram reći da su to bile krupne dileme.

Jugoslavija se raspada, mi smo učinili sve s naše strane da sačuvamo državu. Bili smo neka vrsta medijatora, pokušavali smo pomiriti različite stavove Beograda i Zagreba.

Pravljena je tada platforma kako da sačuvamo Jugoslaviju kao decentralizovanu državu, pokušavali smo ugoditi i Beogradu i Zagrebu. Taj dokument u kojem sam ja dosta učestvovao zvao se Izetbegović - Gligorov platforma, to je bio posljednji pokušaj očuvanja Jugoslavije – prisjeća se Ganić.

Taj pokušaj, kako kaže, predstavljao je pokušaj Alije Izetbegovića i Kire Gligorova da se postigne kompromis kojim bi se izbjeglo krvoproliće i omogućila mirna tranzicija po formuli raspada SSSR-a i Čehoslovačke. Nažalost, kako navodi Ganić, ostao je samo uzaludan pokušaj.

- Milošević je odbio tu posljednju ponudu, Tuđman je jedva dočekao i mi smo ostali tu gdje smo. Pričalo se o sastanku u Karađorđevu o podjeli Bosne, svi su željeli uzeti po jedan dio Bosne. Pitali smo se šta nam je raditi. Htjeli smo da poštujemo međunarodnu zajednicu do kraja. Prezentirali smo naš slučaj, ako krenemo sa Beogradom, Hrvati će ostati, bit će rat unutar Bosne i Hercegovine. Ako krenemo sa Zagrebom, dio Srba koji navija za Beograd će nas napustiti, tako da nam je nuđeno da ratujemo na jednoj ili drugoj strani. Odlučili smo da ne treba ratovati ni za jedno ni za drugo, nego braniti Bosnu – priča Ganić.

Tadašnji članovi Predsjedništva i poslanici u Parlamentu su, dodaje, ispunili svoju obavezu i omogućili građanima da glasaju o svojoj državi, time odredivši njenu sudbinu.

Podsjetio je i na izjavu čuvenog historičara koji je proučavao historiju Bosne kroz sve vjekove i zapisao: "Bosna je postojala kao entitet, kao država mnogo starija od drugih."

- Ko smo mi kao Predsjedništvo da budemo posljednji koji će zaključati vrata i zatvoriti Bosnu i Hercegovinu? Odgovornost je bila velika. S druge strane, krenuli smo s idejom da će biti Bosna, a nismo imali ni vojsku ni zalihe bilo koje vrste, ali smo osjetili snagu naroda. Rekli smo: "Idemo na referendum, pa da vidimo šta građani misle." Referendum je bio dobro organizovan, preko 64 posto ljudi složilo se da nastavimo kao nezavisna država. Povratili smo to bošnjačko lice i onda je sve krenulo. Na kraju smo imali 220.000 mobilisanih vojnika i svoje generale. I tada, kroz čitave četiri godine, međunarodna zajednica je gledala kako se Sarajevo graniči, kako je Sarajevo opkoljeno, kako gori sve u Bosni i Hercegovini, a niko značajno ne pomakne prst. Tek onda, kada smo dostigli određenu unutrašnju snagu, rekli su: "Opstat će ova država." Mi smo na taj način postali interesantni međunarodnoj zajednici, a pitanje je bilo samo koliko će još trajati rat, ali tada smo postali faktor. Međunarodna zajednica nam je dala neko rješenje, znamo koliko je pravedno, međutim, takav je život – navodi Ganić.

Naglašava da, kada danas gledamo šta se događa u svijetu, u Ukrajini, na Bliskom istoku i drugim zemljama, možemo reći: "Dobro smo i ovo sačuvali, jer savjest međunarodne zajednice je dosta ograničena. Nemamo naftu, dijamante, plin... Zašto bi neko ginuo za Bosnu umjesto nas?"

- Mi smo na referendumu dobili odziv i proglasili nezavisnost. Uspjeli smo da se brzo instaliramo u članstvo Ujedinjenih nacija. I rat je počeo. Ponekad se pitam šta smo to previdjeli, gdje smo pogriješili.

Ja lično nisam vjerovao da će biti rat uglavnom protiv civila. Civili su ovdje uglavnom stradali. Bilo je trenutaka u Sarajevu kada je bilo mnogo sigurnije biti na prvoj liniji nego u gradu.

To je nešto što će ostati zabilježeno kao rat protiv civila u Bosni i Hercegovini, koji se nisu naklonili ni jednoj ni drugoj strani – navodi Ganić, uz ocjenu da je "ovdje rat nametnut".

Ganić podcrtava da generale koji su izrasli u ratu i bili hrabri, te sve one koji su živote dali za odbranu Bosne i Hercegovine, ne smijemo zaboraviti, čemu polahko svjedočimo.

- Ovo je naš historijski dan, moramo čuvati uspomene na to. Omladina koju gledamo danas potvrda je da je ono za šta smo se borili donijelo rezultate. Jedina osveta koju treba da imamo sada je da ulažemo u obrazovanje, da zapošljavamo što više ljudi – kaže Ganić.

Budućnost Bosne i Hercegovine vidi u njenom razvoju, napretku i ulasku u Evropsku uniju.

- Mi smo krenuli ovim putem, nije bilo drugog puta: ili da se predamo i postanemo provincija jednih od susjeda, ili da ostanemo borbeni. To niko nije zaslužio niti smo mogli prihvatiti odgovornost. Ova država je sada poznata u cijelom svijetu.

Ovi trzaji koje osjećate sada i vidite, to je dosta ograničenog dometa. Na retrogradne politike i napade na suverenitet i teritorijalni integritet treba mirno odgovoriti.

Danas je država mnogo jača nego kad smo napadnuti 1992. godine, tako da je ovo već jedna na svim kartama svijeta uspostavljena država i u međunarodnim institucijama. Mislim da će doći do smjena generacija. Mlađe generacije trebaju smireno ići naprijed – istakao je Ganić.

Kada je riječ o budućnosti naše države, Ganić ističe da se mir ne može smatrati ugroženim u klasičnom smislu, ali da nas stalni izazovi obvezuju da budemo spremni odgovoriti na sve prijetnje.

- Mir nije ugrožen u smislu biti ili ne biti, ali se moramo boriti i biti sposobni da odgovorimo na sve izazove. Odbranili smo Bosnu kad smo bili nepripremljeni, nije bilo ništa. Danas smo mnogo jači, bez obzira na sve udare sa strane. Bosne će biti – poručio je Ganić.

(Amina Nuhanović/Preporod.info)