Komisija za slobodu vjere predstavila izvještaj za 2024. godinu

Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u BiH danas je objavila Izvještaj o kršenju prava na slobodu vjere muslimana u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu.

Ovaj izvještaj, koji su predstavili predsjednik Komisije, muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić i članica ove komisije Senada Tahirović, dokumentira različite oblike ograničavanja vjerskih prava, diskriminacije i incidenata motiviranih netrpeljivošću.

- U protekloj godini smo uočili da se i dalje nastavlja ugrožavanje vjerskih prava na radnom mjestu, dakle, prava koja se tiču pitanja radnih odnosa - kazao je muftija Pitić.

Ukazao je i na činjenicu da je registriran i povećani broj fizičkih napada na objekte i pojedince, pogotovo povratnike u manjem bosanskohercegovačkom entitetu, ali ne isključivo samo tamo.

Poručio je da je misija Zajednice i Komisije, čiji je predsjednik, da bude na poziciji i dispoziciji svima koji smatraju da su njihova vjerska prava ugrožena.

- Mogu kazati da ćemo i dalje biti na raspolaganju svima koji smatraju da su im vjerska parava ugrožena i da ćemo pokušati omogućiti ostvarenje istih, bez obzira o kojim se pravima radilo i zašto se ugrožavaju. Za nas je svaki naš čovjek u BiH jednako važan, a ako je ugroženo njegovo vjersko pravo, onda, kao Zajednica i kao Komisija, imamo obavezu da budemo uz njih i da se zajedno s njima borimo kako bi ta prava ostvarili - poručio je na kraju muftija Pitić.

Zahvalio je svojim saradnicima, članovima Komisije, ali i svim institucijama, firmama i pojedincima na korektnosti i odgovorima koje su dostavljali na pitanja Komisije, a koja se odnose na ugrožavanje vjerskih prava.

Članica Komisije Senada Tahirović predstavila je neke slučajeve i istakla činjenicu da  je, nažalost, Izvještaj ponovo pokazao da se pravo na slobodu vjere, kao osnovno ljudsko pravo, garantovano Ustavom BiH, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i drugim međunarodnim konvencijama i standardima, i dalje krši.

- Prema ranijim, ali i ovogodišnjem Izvještaju, možemo govoriti o zabrinjavajućem trendu koji ukazuje da su žene češće izložene diskriminaciji, što opet ukazuje na dvostruku dimenziju diskriminacije – i po vjerskoj i po osnovi spola - kazala je Tahirović.

Ove godine Komisija je zaprimila, kako je kazala, tri ozbiljna slučaja institucionalne diskriminacije koji ukazuju na sistemske prepreke ostvarivanju prava na slobodu vjere.

- U Policijskoj stanici Rudo, jednoj građanki je odbijeno i uslovljeno izdavanje ličnih dokumenata jer nosi mahramu. U Općinskom sudu u Tuzli, kandidatkinji je uskraćena mogućnost zaposlenja zbog nošenja mahrame. U firmi UNIS GINEX u Goraždu donesena je odluka o zabrani nošenja brade na radnom mjestu, čime se ograničava sloboda vjerskog izražavanja - navela je Tahirović.

Pojasnila je da je Komisija u svom Izvještaju jasno opisala posljedice ovakvih slučajeva na tri nivoa.

 - Za pojedince, ovakva diskriminacija znači gubitak osnovnih prava, ekonomske nesigurnosti i osjećaj obespravljenosti. Za institucije, ona ukazuje na nepoštivanje zakona, narušavanje povjerenja građana i pravnu nesigurnost, te normaliziranje nepoštivanja konvencija na koje se ova država obavezala. Za društvo u cjelini, normalizacija ovakvih pojava može voditi ka produbljivanju podjela i ugrožavanju temelja demokratskog društva - kazala je Tahirović.

Pored ovih slučajeva, dokumentirani su i napadi na vjerske objekte i vjernike, kao i napade na povratnike, koji nose obilježja širenja vjerske mržnje. Ovi ozbiljni incidenti, koji su zabilježeni  u Izvještaju, narušavaju osnovna prava građana i zahtijevaju reakciju, ali i dugoročnu brigu nadležnih institucija.

Komisija je u Izvještaju donijela i preporuke kojima, između ostalog, poziva nadležne institucije da osiguraju poštivanje zakonskih odredbi koje garantuju slobodu vjere, procesuiraju odgovorne za napade, govor mržnje i diskriminaciju, omoguće bolji sistem prijave i zaštite žrtava vjerske diskriminacije te povećaju svijest i edukaciju o značaju vjerskih sloboda, kako u institucijama tako i u društvu.

- Komisija naglašava da sloboda vjere nije privilegija, već pravo svakog građanina. Kao Komisija nastavit ćemo pratiti stanje, dokumentirati slučajeve i insistirati na zaštiti prava svih građana BiH - poručila je Tahirović.

(MINA)