U Konjicu predstavljeno književno stvaralaštvo akademika Enesa Karića

U okviru kulturno-obrazovne manifestacije „Dani Sejfullah-ef. Prohe“ jučer je u Konjicu upriličeno predstavljanje književnog stvaralaštva akademika prof. dr. Enesa Karića.

Direktor JU Narodni univerzitet Konjic Benjamin Mušinović govorio je o profesionalnom putu profesora Karića, dok je profesor Ismet Veladžić, urednik Izdavačke kuće „Tugra“ Sarajevo, koja je dugogodišnji izdavač djela akademika Enesa Karića, govorio je o osnovama Karićevog književnog stvaralaštva, priopćili su organizatori.

- Svi kritičari i književnici koji su pisali i govorili o djelima Enesa Karića mišljenja su da on slijedi najbolju pripovjedačku tradiciju u Bosni i Hercegovini od Meše Selimovića, Ive Andrića, Ćamila Sijarića, Derviša Sušića i drugih. Drugu značajnu karakteristiku Karićevog stvaralaštva najbolje je u svom tekstu objasnio književnik Miljenko Jergović, koji je napisao da književnik Enes Karić, vrhunski teolog i profesor na Fakultetu islamskih nauka, svoja književna djela piše „bez ahmedije na glavi“ i bez primisli u glavi da književnost treba da služi bilo čemu drugom osim književnosti samoj – kazao je Veladžić, dodavši kako su Karićeva književna djela pisana bez ikakvih ideoloških i političkih natruha.

O svojoj književnosti i stvaralačkim motivima prisutnima je govorio sam Enes Karić.

- Moja je želja bila da u svojim književnim djelima načinim jedno književno hodočašće u dubine Bosne, a to su „Pjesme divljih ptica“. Potom sam imao želju da opišem surovi život u opkoljenom Sarajevu i to sam opisao u „Jevrejskom groblju“. Zanimljiva priča je „Slučajno čovjek“, priča o drami muslimanskih izbjeglica u Europi ali i o drami Europe. Meni drag roman je „Boje višnje“, koji je samo "na oko" lokalna priča. To je priča o jednom selu Višnjevu, odnosno o jednoj epohi koje se mi danas, s obzirom na sve ono šta smo pretrpjeli kasnije, mnogi sjećamo po dobru – kazao je Karić.

Spomenuo je i roman „Bogovo roblje“ u kojem je opisao svoje formativne godine, odnosno svoje petogodišnje obrazovanje u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu.

- To je nešto što je odredilo i moja životna opredjeljenja. Teološke škole imaju nešto što imaju i vojničke škole, a ta pribježišta od teološke strogoće, ja sam našao u lijepoj književnosti - rekao je Karić.

U muzičkom djelu programa nastupili su članovi KUU „Sejfullah“, Elmin Sultanić, Alija Korić i Adnan Lapo.

Program kulturno-obrazovne manifestacija „Dani Sejfullah-ef. Prohe“ nastavlja se u srijedu, 12. februara, projekcijama filmova iranske kinematografije, u saradnji s Iranskim kulturnim centrom u Sarajevu. Filmovi će biti prikazani u kinosali Narodnog univerziteta Konjic.