Procesuiranje ratnih zločina počinjenih na teritoriji BiH: Za godinu dana 84 optuženika

U prošloj godini sva tužilaštva koja se bave procesuiranjem ratnih zločina počinjenih na teritoriji BiH podigla su ukupno 29 optužnica i optužila 84 osobe. Najviše optužnica podiglo je Tužilaštvo BiH.

Tužioci ovog tužilaštva su u prošloj godini podigli 22 optužnice i optužili 66 osoba. Treba napomenuti da su na zvaničnoj web-stranici optužnice koje su podignute posljednjih dana 2023, a koje su vraćane na doradu, pa su od Suda BiH potvrđene tek u januaru 2024, upisane kao optužnice koje su podignute u 2024. Pored toga, dvije optužnice koje su podignute u januaru 2025. ubrojane su među optužnice podignute 2024. Očito je da se tužilačka godina u ovom tužilaštvu ne podudara s kalendarskom godinom i da ima dva januara, navodi internet-portal Negatorigenocida.info.

Po dvije optužnice za ratne zločine u prošloj godini podiglo je Kantonalno tužilaštvo u Orašju (i optužilo 13 osoba), Okružno javno tužilaštvo u Doboju (dvije osobe) i regionalno državno odvjetništvo u Splitu (dvije osobe), a jednu optužnicu protiv jedne osobe podiglo je Specijalno tužilaštvo Crne Gore. Optužnice tužilaštava u Crnoj Gori i Hrvatskoj zasnovane su na preuzetim predmetima od Tužilaštva BiH.

VRS i MUP RS-a

Protiv bivših pripadnika VRS-a i MUP-a RS-a u 2024. godini podignuto je 17 optužnica, protiv 46 osoba. Od toga Tužilaštvo BiH podiglo je 15 optužnica protiv 44 osobe, a po jednu optužnicu protiv jedne osobe podigla su tužilaštva u Podgorici i Doboju. Većina optužnica Tužilaštva BiH protiv pripadnika VRS-a i MUP-a RS-a tretiraju zločine protiv čovječnosti a jedna se odnosi na pomaganje u genocidu. Njome se Rajko Milić, Miodrag Pavlović, Radenko Zarić, Milan Tomić i Vukašin Drašković optužuju da su, kao pripadnici Vojne policije Zvorničke i Bratunačke brigade VRS-a, u julu 1995. učestvovali u zarobljavanju, zatvaranju, transportu i strijeljanu više od 829 muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti na lokalitetu šljunkare u Kozluku, pored Zvornika.

Pored ove, Tužilaštvo BiH je podiglo još jednu optužnicu za pogubljenje muškaraca i dječaka iz Srebrenice, ali je zločin kvalifikovalo kao zločin protiv čovječnosti. Prema toj optužnici, Milan Jevtić, kao komandant Prvog bataljona Milićke brigade, a Rajko Čalmić, Ostoja Perišić i Dejan Milanović, kao pripadnici te brigade, u julu 1995. na području Milića i Bratunca zarobili su oko 31 muškarca i dječaka i strijeljali ih na lokalitetu Jasikovača.
I Boro Ivanović je optužen za zločin protiv čovječnosti, ali u Foči. Optužnica od 23. oktobra 2024. tereti ga da je u julu 1992. u više navrata silovao ženu bošnjačke nacionalnosti.

Za zločine protiv čovječnosti optužnica tereti i Dragoljuba Jevtića. Prema optužnici, on je tokom 1992. i 1993. učestvovao u progonu, ubistvima i zatvaranju civila bošnjačke nacionalnosti na području opštine Vlasenica. Međutim, Sud BiH je odbio potvrditi ovu optužnicu, ukazavši da mu se optužnicom na teret stavlja zarobljavanje većeg broja civila, među kojima su bile i žene, dok mu je prilikom prezentovanja činjenica u istrazi iz 2022. rečeno da mu se na teret stavlja „planiranje i naređivanje“ zarobljavanja isključivo djevojaka i žena bošnjačke nacionalnosti. Sud BiH je naložio da se optuženi ponovo ispita, ali to više nije bilo moguće, jer se Dragoljub Jevtić više ne nalazi u Bosni. On je 31. marta 2023. prešao granicu i napustio BiH, skrasivši se u Srbiji.

Tužilaštvo BiH je prošle godine podiglo četiri optužnice za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Zvornika i njima optužilo 22 bivša pripadnika VRS-a. Pored navedenog, podiglo je i jednu optužnicu za zločin protiv civilnog stanovništva počinjenog na području ove opštine i njome optužilo jednog bivšeg pripadnika VRS-a.

Optužene, na dvije od ovih optužnica, predvodi Vidoje Blagojević, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na 15 godina zatvora za pomagenje u izvršenju genocida. Na prvoj optužnici, skupa s Vidojem Blagojevićem, optuženi su i Ivan Arapović, Milan Arapović, Kosta Pejić, Božo Radić, Mile Savić, Mile Blagojević, Ljubiša Pejić, Stevo Vasiljević, Branko Pejić i Verica Radović. Optužnica ih tereti da su u ljeto 1992. učestvovali u zatočenju između 400 i 500 civila bošnjačke nacionlanosti u Domu kulture u Pilici i u njihovom pogubljenju u, takozvanoj, „Gerinoj klaonici“ u Karakaju, kod Zvornika. I Radinko Stevanović je optužen za učešće u egzekuciji 400 do 500 civla bošnjačke nacionalnosti u „Gerinoj klaonici“.

Dragan Spasojević, Vinko Radović, Dragomir Vasić i Petko Panić optuženi su da su krajem maja i početkom juna 1992. učestvovali u sistematskom progonu oko 4.000 civila bošnjačke nacionalnosti iz Đulića, Klise i okolnih mjesta, te za odvajanje 600 muškaraca i dječaka i njihovo zatočenje u Tehničko-školskom centru u Karakaju te za ubistva, mučenja i premlaćivanja.

Zdravka Čvorića optužnica od 5. maja 2024. tereti da je 28. jula 1992. u Diviču, kod Zvornika, silovao ženu bošnjačke nacionalnosti.

Krajem decembra prošle godine Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Radomira Marića Čudija. Optužen je za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno, da je u noći 24/25. septembar 1992. učestvovao u ubistvu 22 civila bošnjačke nacionalnosti iz bijeljinskog prigradskog naselja Bukreš. Za ovaj zločin pred Sudom BiH sudi se Živanu Miljanoviću, Stevi Bokariću, Jovici Petroviću, Mirku Simiću, Ljubi Markoviću, Slavenku Kočeviću, Zvonku Pržulju, Milenku Samardžiji i Kosti Staniću.

U prošloj godini Tužilaštvo BiH je podiglo tri optužnice za zločine protiv čovječnosti, počinjene na području opštine Prijedor. Veljko Brajić, Slobodan Taranjac, Ranko Kaurin, Branko Dženepoljac i Draško Topić terete se da su, kao visoko činovani pripadnici VRS-a i Kriznog štaba Ljubovija, krajem jula 1992. učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu, odnosno, da su planirali i učestvovali u oružanom topničkom i pješadijskom napadu na nebranjeno selo Briševo, nastanjeno pretežno stanovništvom hrvatske nacionalnosti, i ostala sela u blizini Prijedora, Staru Rijeku, Ralijaš, Stari Majdan i Donju Ljubiju. Tom prilikom je, kako se navodi u saopćenju Tužilaštva BiH, ubijen najmanje 61 civil.

Dragoljuba Gligića optužnica od 3. januara 2025. teri da je, kao komandir voda pri SJB Prijedor, sudjelovao u nezakonitom zarobljavanju, mučenju i ubistvu oko 120 civila muškaraca bošnjačke nacionalnosti na području Miske Glave i Ljubije. Optužnica Gligiću stavlja na teret i mučenja i ubistva na području sela Brda i grada Prijedora tokom 1992. Za smaknuće 120 civila u Miskoj Glavi trenutno se pred Sudom BiH sudi Ranku Babiću, Miloradu Glušcu, Ranku Došenoviću, Zdravku Paniću, Trivi Vukiću, Milanu Vukiću, Slobodanu Kneževiću i Miloradu Obradoviću.

Optužnica podignuta u decembru 2024. tereti Mladena Mitrovića za zločin protiv čovječnosti u logoru „Trnopolje“ kod Prijedora. Nedostupan je, te je Sud BiH raspisao međunarodnu potjernicu. Neki mediji su pisali da živi u SAD te da je 2016. osuđen na četiri godine jer je dao lažan iskaz prilikom useljenja.

Za zločin protiv čovječnosti optužnica tereti i Jovana Keveca. Podignuta je 30. decembra 2024. i tereti ga da je, kao komandant Drugog bataljona 17. lake pješadijske brigade VRS-a, u Biljanima, kod Ključa, u julu 1992. učestvovao u zarobljavanju i ubistvu oko 250 civila bošnjačke nacionalnosti.

I Danka Kajkuta optužnica tereti za zločin protiv čovječnosti, odnosno, da je, u svojstvu komandira 1. voda Specijalnog odreda milicije CSB Banja Luka, 1992. na području Kotor-Varoši učestvovao u zatvaranju i progonu većeg broja civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, u mučenju, zlostavljanju, premlaćivanju, silovanju i seksualnom zlostavljanju.

Jednu optužnicu za zločin protiv čovječnosti u prošloj godini podiglo je i Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore. Optužnica od 19. juna 2024. tereti Zorana Gašovića da je, kao pripadnik MUP-a RS-a, „učestvovao u ubistvima, porobljavanju, prisilnom preseljenju, mučenju i proganjanju na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, protupravnim zatvaranjima civila i drugim sličnim nehumanim postupcima.“ Do 20. decembra 2023. kada je uhapšen, Zoran Gašović je radio kao policajac u Nikšiću i na graničnom prelazu Šćepan Polje. Otac mu je Ratko Gašović, osuđen na 8 godina za zločine u Hadžićima.

I Okružno javno tužilaštvo u Doboju je prošle godine podiglo jednu optužnicu protiv pripadnika VRS-a. Optužnica od 17. maja 2024. tereti Zorana Stojčića da je, 5. maja 1992, učestvovao u premlaćivanju jednog civila hrvatske nacionalnosti, zatočenog u fiskulturnoj sali Osnovne škole "Todor Dokić" u Kalenderovcima, kod Dervente. Zoran Stojčić je uhapšen 29. maja 2019. u Rumuniji, ali su vlasti ove zemlje odbile da ga izruče.

HVO

U prošloj godini podignuto je sedam optužnica protiv 24 bivša pripadnika HVO-a. Sve optužnice odnose se na ratni zločin protiv civlinog stanovništva. Tužilaštvo BiH je podiglo dvije optužnice protiv osam pripadnika HVO-a. Luka Babić, Alojz Vrbić, Marinko Martić, Franjo Jozić, Viktor Markanović, Slavko Spajić i Ivo Mrkonjić su optuženi da su u periodu od 24. juna 1993. do kraja marta 1994. vršili razne oblike psihičkog i fizičkog zlostavljanja nad civilima bošnjačke nacionalnosti zatočenim u OŠ "Rade Kondić", u školi u Perkovićima i u "Silosu" i "Štalama" Nove trgovine na području opštine Žepče, te da su ih izvodili na radove na prvu linuju fronta "usljed čega je više civila smrtno stradalo a veći broj je ranjen." Marinko Martić je optužen i za silovanje.

Muhameda Ibrahimovića, zvanog Hamčo, optužnica Tužilaštva BiH terti da je, u svojstvu načelnika krim-službe Vojne policije HVO-a Livno, u prostorijama Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“, koja je korištena kao logor za zatvaranje civila srpske nacionalnosti, učestvovao u mučenju, zlostavljanju i drugim nečovječnim postupcima prema zatočenim civilima.

Dvije optužnice protiv bivših pripadnika HVO-a podiglo je i Kantonalno tužilaštvo u Orašju. Njima je optužilo 13 osoba. Na optužnici od 30. decembra 2024. nalazi se 12 imena: Marko Jurić, Marko Maskaljević, Mirko Ilišević, Miroslav Marković, Nikola Filipović, Zijad Agančetović, Ahmet Kabaklić, Ante Mašić, Elvira Hadžiomerović, Ivo Filipović, Ivo Klajić i Mićo Jovanović. Optužnica ih tereti da su, kao pripadnici 106. brigade HVO-a, u periodu od 8. maja 1992. do sredine 1993, premlaćivali i brutalno mučili civile srpske nacionlanosti zatočene u prostorijama osnovne škole u Donjoj Mahali, kod Orašja. Optužnica od 6. februara 2024. tereti Zdenka Mikulića da je, kao pripadnik 102. brigade HVO-a, u periodu od 8. maja do augusta 1992. mučio i premlaćivao ili dozvoljavao pripadnicima, takozvanog, „Zdenkinog voda“ da muče i tuku civile srpske nacionalnosti zatočene u osnovnoj školi u Odžaku.

I regionalno državno odvjetništvo u Splitu podiglo je prošle godine dvije optužnice protiv bivših pripadnika HVO-a koji se već dugo kriju u Hrvatskoj. Optužnica od 4. januara 2024. tereti Ernesta Takača da je, kao komandir voda u ATJ „Vinko Škrobo“, tokom 1993. u Mostaru učestvovao u likvidaciji tri civila bošnjačke nacionalnosti, u zlostavljanju zatočenika u logoru „Heliodorom“ i premlaćivanju civila u Ljubuškom. Optužnica od 14. novembra 2024. tereti Nedeljka Obradovića da je, kao zapovjednik Prve brigade HVO-a „Knez Domagoj“, odgovoran za dešavanja u logorima Dretelj i Gabela, za zatvaranje civila bošnjačke nacionalnsoti, te da je naređivao njihovo raseljavanje na područje pod kontrolom ARBiH ili u druge zemlje.

Okružno javno tužilaštvo u Doboju je u 2024. podiglo jednu optužnicu protiv pripadnika HVO-a. Njome je Miro Ključević optužen da je u maju 1992. godine, u prostorijama Kriznog štaba u naselju Tulek i u Vatrogasnom domu u Bosanskom Brodu, zlostavljao više civila srpske nacionalanosti.

ARBiH

Prošle godine je podignuto pet optužnica protiv 14 bivših pripadnika ARBiH. Sve su podignute od strane Tužilaštva BiH i većina se odnosi na ratni zločin protiv civlinog stanovništva i ratnih zarobljenika. Enes Zukanović, Fikret Prevljak, Emir Redžović, Vahid Alađuz, Rasim Okerić, Mustafa Gegaj, Mujo Vatreš, Vahid Muharemović, Mirsad Tuzlak i Senahid Godinjak su optužnicom od 30. decembra 2024. optuženi da su organizovali nezakonito zatvaranje i zlostavljanje civila srpske nacionalnosti i zarobljenih pripadnika VRS-a u OŠ „Aleksa Šantić“, u garažama u Ulici Igmanskih partizanskih bataljona br. 11 i u podrumskim prostorijama nedovršene stambene zgrade u Ulici Alekse Bojovića bb u Hrasnici, pored Sarajeva.

Optužnica od 23. jula 2024. tereti Amela Isića za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i podstrekivanje na počinjenje krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i povreda običaja ratovanja, odnosno, da je, kao pripadnik Višegradske brigade ARBiH krajem 1992. učestvovao u napadu na selo Jošanicu i okolne zaseoke u kojima su živjeli uglavnom stanovnici srpske nacionalnosti te da je lično učestvovao u ubistvima nekoliko žrtava. „Prilikom napada ubijeno je 56 lica, deset lica je ranjeno, a kuće i pomoćni objekti su uništeni i zapaljeni,“ navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.

Ramiza Drekovića optužnica tereti da je, kao komandant 43. drinske brigade ARBiH, 14. februara 1993. učestvovao u napadu na sela Šapiće, Trpinje i Trojan, u kojima su pripadnici njegove brigade ubili 11 civila srpske nacionalnosti.

Optužnica od 12. septembra 2024. tereti Šerifa Patkovića da je, kao komandant Drugog bataljona Sedme muslimanske brigade ARBiH, 26. januara 1993. u Dusini, pored Zenice, ubio ranjenog komandanta HVO Dusina.

Nermina Porića optužnica od 18. januara 2024. tereti da je, kao komandir Vojne policije 511. slavne brdske brigade ARBiH, lično učestvovao u strijeljanju pripadnika VRS-a zarobljenih na lokalitetima Kobilnjaka, Osmače i Ćojluka. Prema optužnici, tada je zarobljeno najmanje 25 pripadnika VRS-a, „četiri zarobljenika su odmah ubijena, a ostali su odvedeni i zatočeni u vojne objekte koje je koristila vojna policija 511. slavne brdske brigade, nakon čega su navedeni zarobljenici ubijeni na tri lokacije – neki pucnjima iz vatrenog oružja, a drugi premlaćivanjem do smrti.“

(Preporod.info)