Od slogana "Nikada više" nije ostalo ništa više, zato nam je potrebna literatura koja ne samo da posmatra nego i svjedoči

U ponedjeljak, 3. februara 2025. godine, u Klubu Cankarjevog doma proglašeni su pobjednici literarnog natječaja "Srebrenica i nečujne priče budućnosti", čime je natječaj i zvanično završen.

Događaju je prisustvovao i muftija Islamske zajednice u Republici Sloveniji mr. Nevzet Porić, koji je svojim prisustvom iskazao podršku mladim autorima.

Radove srednjoškolaca i studenata ocjenjivao je žiri u sastavu: Muanis Sinanović, pjesnik, pisac i kritičar, Vojko Rogelj, predstavnik Zavoda za školstvo Republike Slovenije, i Amra Halilović, predstavnica organizatora.

Literarni natječaj je stalni dio programa "8372 živa sjećanja" i pokazuje kako mladi razumiju i doživljavaju događaje u vezi s ratom u Bosni i Hercegovini i genocidom u Srebrenici.

Kako je istakla Amra Halilović, predsjednica žirija, ovo je važno jer "se sjećanje ne prenosi samo činjenicama i podacima već i kroz doživljaj, refleksiju i kreativnost. Također, historija ne pripada samo onima koji su je proživjeli već i onima koji je preuzimaju i nose dalje, i upravo su mladi oni koji će odlučivati kako ćemo, kao društvo, razumjeti prošlost i kako ćemo se odnositi prema nepravdama budućnosti."

Dr. Mirjam Milharčič Hladnik, koja je moderirala događaj, podsjetila je na snažno prisustvo genocida u našem kolektivnom pamćenju.

- Generacija mojih roditelja doživjela je holokaust, moja generacija Srebrenicu, generacija moje kćerke Gazu. Od slogana 'Nikada više’ nije ostalo ništa više - kazala je.

Zato je, prema njenom mišljenju, važno čuvati sjećanje na ove događaje i periode iz nedavne historije, uključujući i kulturu sjećanja prezentovanu kroz literarno i umjetničko stvaralaštvo.

- Radovi su bili žanrovski raznoliki, od drame, poezije do eseja. Svaki smo morali ocjenjivati na njemu svojstven način. Uzimali smo u obzir različite aspekte, od stila do poruke i emotivne snage jezika. Pristigli radovi pokazali su izuzetnu nadarenost mladih autora, većinom autorica. To je već postao standard slovenske književnosti danas – žene očito više zanima književnost i češće joj se posvećuju - rekao je član žirija Muanis Sinanović.

Kako su on i moderatorica događaja primijetili, o Srebrenici u književnosti postoji malo napisanog. Malo u poređenju s tim koliko je rat inače velika tema u literaturi.

- Traume drugih su čitateljima uvijek zanimljive - naveo je Sinanović i dodao da "u američkoj književnoj javnosti postoji izraz ‘industrija holokausta’, koji sam po sebi govori ne samo o popularnosti već i o profitabilnosti ove teme."

Među slovenskim djelima o Srebrenici izdvojio je roman "Tretja pot", autorice Janje Vidmar, naglasivši da kroz uvjerljivu priču obraća pažnju na mlade čitatelje.

Ali, zašto uopće pisati o strahotama, kada o njima već svjedoči obiman spisak historijskih, socioloških i politoloških djela, pitala se moderatorica Milharčič Hladnik.

Prema Sinanovićevom uvjerenju, književnost ima moć koju drugi žanrovi nemaju – da o događajima i činjenicama govori kroz prizmu emocija i pomaže čitatelju da uspostavi lični odnos i stav.

Snažna emotivna priča zajednička je svim nagrađenim radovima na ovom natječaju. Iako žanrovski različiti, ovi radovi donose priče pojedinaca s kojima se čitatelj lahko može poistovjetiti.

Prvonagrađeno djelo napisala je studentica na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani Hana Beganović. Odrasla je u Bosni, pa je njen odnos prema Srebrenici dubok i prožet porodičnim iskustvom.

- Moja majka je u Srebrenici izgubila oca i brata. Tada je imala 15 godina. Često sam imala osjećaj da je njena slika sreće vrijeme prije Srebrenice, a da je sve što se desilo poslije obilježeno potisnutom tugom. Zato mislim da rat nikada ne prestaje. Rat živi dalje u ljudima koji su u ratu patili i izgubili svoje najbliže - kazala je Beganović.

Hanino nagrađeno djelo, koje se žanrovski smješta između priče i eseja, čuli smo u emotivnoj interpretaciji mlade glumice Julite Kropec i pijaniste Roberta Brezovara. Priča govori o jednom 11. julu, kada se u Srebrenici održava komemoracija žrtvama genocida.

Taj događaj prenose sve TV-stanice u Bosni, a Haninu radoznalost i živo interesovanje za sve što je u vezi s Srebrenicom, prekida majka koja gasi televizor. "Ne mogu više." -  ova kratka, ali snažna rečenica otvara pitanja koja Hana postavlja u svom radu - a ona su univerzalna. To su pitanja o tome koliko patnje je još potrebno da bi čovječanstvo shvatilo ono što često ponavljamo – da smo stvoreni za dobro.

Drugo i treće mjesto osvojile su srednjoškolke. Nana Novak, učenica Gimnazije Lava iz Celja i dobitnica druge nagrade, piše od svoje dvanaeste godine. Njeno nagrađeno dramsko djelo, prema mišljenju žirija, uspješno je uhvatilo govor doseljenika s područja bivše Jugoslavije, posebno žena koje su novi dom pronašle u Sloveniji. "Pri tome mi je pomoglo i vlastito iskustvo. Dolazim iz nacionalno miješane porodice i živim u gradu u kojem se čuju jezici ljudi iz različitih dijelova svijeta."

Trećeplasirana je Kristina Petrovska, učenica Srednje škole Jesenice. Njeno djelo propituje smisao prešućivanja zločina, a odlikuje ga neposredan i ponekad grub jezički izraz. "Zločini su strašni i o njima ne možemo govoriti drugačije, nego bez uljepšavanja. Inače ne postižemo cilj."

Sve tri nagrađene autorice dobile su plakete i nagrade koje je donirala Elvira Karaosmanović. Njena velikodušna gesta naišla je na veliko oduševljenje publike.

Dr. Mirjam Milharčič Hladnik zaključila je događaj, koji je posjetitelje duboko dirnuo snagom riječi, razmišljanjem o važnosti sjećanja na događaje poput genocida u Srebrenici.

 - Genocid je zločin nad zločinima. Ne događa se preko noći. Do njega vodi dug put. I, premda se može činiti da smo nemoćni, moramo se zapitati što svako od nas može učiniti protiv malih, svakodnevnih dehumanizacija, nepravdi, poniženja i isključivanja. Jer sve to vodi u genocid. Zato se moramo sjećati - poručila je ona.

Program "8372 živa sjećanja", povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, održava se pod počasnim pokroviteljstvom predsjednice Republike Slovenije dr. Nataše Pirc Musar.

(Preporod.info)