Sedmica međuvjerskog dijaloga u BiH obilježena javnom tribinom "Vjerske zajednice i migracije"

U sklopu programa obilježavanja Sedmice međuvjerskog sklada Misija OSCE-a u BiH i Fondacija Muzeja u Žitomisliću, nadomak Mostara, večeras su organizirali javnu tribinu pod nazivom "Vjerske zajednice i migracije".

O ovoj izazovnoj i višeslojnoj temi govorili su sarajevski muftija prof. dr. Nedžad-ef. Grabus, Ana Rafai direktorica Udruženja RAND, katolička teologinja iz Hrvatske i dr. Branko Sekulić, predavač na Univerzitetskom centru za protestantsku teologiju u Zagrebu.

Tribinom je moderirao iguman Manastira  Žitomislić Danilo Pavlović.

Format ovakvog sadržaja, međuvjerski dijalog, kako je to naglasila Irina Kolak Mandić, direktorica Fondacije Muzeja, ujedno je i dio programske orijentacije Fondacije Muzeja Manastira Žitomislić.

- Tema se ne odnosi samo na migracije stanovništva koje dolazi ili samo prolazi kroz Bosnu  i Hercegovinu, već je i o tema o kojoj se manje govori, a to je odlazak stanovništva i šta to znači za vjerske zajednice, šta znači za čitavu društvenu scenu. Kad o tome govorimo, svi to osjećamo na relativno sličan način i tu postoji jedna nit koja nas sve povezuje - kazala je Kolak Mandić.

Uvodničari su u tematski široko otvorenom okviru, osim ličnih iskustava, apostrofirali i ishodišne principe vjerskih načela, s posebnim akcentom na efekte i značaj dosljedne primjene tih načela u različitim sferama ljudskog djelovanja i društvenog angažmana.

Iguman Danilo Pavlović smatra da je tribina samo jedan od vidova nužnog jačanja međusobnog dijaloga vjerskih zajednica u BiH i regionu.

- Vjerske zajednice su tu prvenstveno  da  nastupaju propovijedajući Božiju riječ kroz objave koje imamo. Znamo da i islamska i hrišćanska objava imaju respekt prema ljudima koji su migranti. Danas imamo fenomen koji je jako zastupljenu medijima da se prema tim ljudima ima negativna konotacija. Znamo da i veliki broj naših ljudi odlazi i da tamo trebaju biti prihvaćeni. Mi smo ti koji trebamo dati poruku, političarima, društvu, ljudima da se prema migrantima treba odnositi sa poštovanjem - naglasio je iguman Danilo.

Sarajevski muftija dr. Nedžad-ef. Grabus smatra iznimno važnim da postoji prostor za dijalog i nastojanje da se podrže izvorne ideje lokalnog i globalnog karaktera.

- Kada ljudi u lokalnoj zajednici imaju želju, potrebu i osjećaju da je važno razgovarati o temama koje ih povezuju, ali često i razdvajaju, onda mi kao društvo imamo šansu da ta pitanja otvaramo i na višim razinama - kazao je muftija Grabus.

Dodao je da je Bosna i Hercegovina specifična zemlja što se razaznaje u činjenicama da su bogomolje objavljenih religija na njenom tlu izgrađene u istim kvartovima, gradovima i selima.

- To bogatstvo koje ova zemlja ima je nešto što je komparativna prednost za savremeno čovječanstvo. To što mi to često ne vidimo kako je to dobro, to je drugi problem. Mi kao Islamska zajednica insistiramo da je dijalog moralna obaveza i da gdje god postoji ta inicijativa, moramo je podržati - rekao je muftija Grabus.  

Govoreći o problemu migracija napomenuo je da se radi o svojevrsnom novom fenomenu  s kojim se suočava savremeni svijet, i kao takav jednako se tiče i političkih krugova, općeg društvenog javnog mijenja kao i vjerskih zajednica. 

Ana Rafai, direktorica Udruženja Rand, katolička teologinja u Hrvatskoj, primijetila je da odnos prema problemu migracija opterećuje nacionalna definiranost nauštrb sveopćeg i katoličkog nauka.

- Voljela bih da katoličke vrijednosti više dolaze do izražaja nego što je to slučaj. Kada govorimo o migrantima koji dolaze u Hrvatsku, gdje živim, ne vidi se šta tačno čini Katolička crkva kao cjelina, koliko tu ima angažmana, pogotovo kada to usporedimo sa Crkvom u Njemačkoj koje su puno agilnije u zaštiti ljudskih prava. Više bih voljela Katolička crkva u Hrvatskoj na tragu strategije Pape Franje koji govori da trebamo imati stav otvorenosti, a potom u duhu razboritosti i strategiju kako djelovati - naglasila je Rafai.

Utjecaji svjetskih trendova u direktnoj su vezi s naslovljenom temom, dakle, odnosom vjerskih zajednica prema migracijama i migrantima, te je stoga jedan od zaključaka ovog događaja učiniti vidljivijim stavove vjerskih autoriteta kao i temeljne postulate objavljenih religija.

(Hasan Eminović/Preporod.info)