MIZ Konjic: Održano predavanje o važnosti ženskog intelektualnog djelovanja povodom Svjetskog dana hidžaba

U organizaciji Odjela za brak i porodicu Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Konjic u petak, 31. januara 2024, u Bosanskoj sobi Narodnog univerziteta Konjic održano je predavanje o temi “Važnost ženskog intelektualnog djelovanja u savremenom konceptu življenja”. Predavanje je upriličeno povodom obilježavanja Svjetskog dana hidžaba, a gost predavač bila je dr. Lejla Boškailo.

Moderatorica Memnuna Džajić u uvodnom dijelu istakla je da se hidžab u svijetu doživljava na različite načine te da je u nekim zemljama čak i zabranjen, što predstavlja kršenje osnovnih građanskih sloboda.

- U nekim zemljama hidžab je zabranjen, što je kršenje osnovnih građanskih sloboda. Ukoliko žena može donositi odgovorne odluke na poslu, birati profesiju, bračnog druga, upravljati finansijama i odlučivati o načinu odgoja djece, onda treba i mora imati pravo da sama odluči hoće li nositi maramu. Obilježavanje Dana hidžaba, kako u svijetu tako i u našoj zemlji, doprinijelo je većoj vidljivosti pokrivenih žena u društvu te nam omogućilo da o hidžabu govorimo iz vlastitog iskustva, a ne samo teorijski - poručila je moderatorica Džajić.

Dr. Lejla Boškailo je u svom obraćanju istakla važnu potrebu ženskog intelektualnog djelovanja u savremenom konceptu življenja. 

- S obzirom da se žena u savremene društvene i naučne tokove treba uključiti na način koji je u skladu s Kur’anom i sunnetom, predavanje je kroz niz kur’anskih ajeta i vjerodostojnih hadisa prikazalo opseg i kvalitet aktivizma ashabijki na spomenutim poljima. Na početku objave, kur’anski ajeti koristili su samo množinu muškog roda u obraćanju ženama i muškarcima. Godinama se izraz „vjernici“ (el-mu’minun) odnosio na i na muškarce i na žene. Jednom je neka žena (ili više njih, ovisno o različitim hadisima) pitala Poslanika zašto se žene ne spominju u Ku’anu.

U Kur’anu se objavljuje univerzalna poruka čovječanstvu ali će nakon ovog povoda početi zasebno spominjati žene i muškarce, kao u ajetu: "Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslušnim muškarcima i poslušnim ženama; i iskrenim muškarcima i iskrenim ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, i poniznim muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji dijele zekat i ženama koje dijele zekat, i muškarcima koji poste i ženama koje poste, i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima koji često spominju Allaha i ženama koje često spominju Allaha - Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio." (El-Ahzab, 35)

Spomenuti ajet je samo početak dostojanstvene povorke ajeta koji se posebno obraćaju ženi. Kur’an je vječni Božiji govor i svaki je ajet, još prije stvaranja svijeta, bio u vječnom Božijem znanju, ali ovakva gradacija Božije poruke odgaja i ashabijku i savremenu vjernicu da svoje mjesto u nauci treba tražiti i graditi propitivanjem, stremljenjem i društvenim aktivizmom. Ashabijke su to postizale paralelno s ulogama supruge, majke, kćerke i sestre.

Medinski period je doprinio odvajanju vjerskih principa od predislamskih mekanskih običaja i doveo do promjena u statusu žena, u skladu s Objavom i Poslanikovim stavom, kao uzorom koji će ashabi slijediti.

Tada se u Medini muškarcima i ženama, putem Kur’ana, upućuje naredba o obaranju pogleda i pokrivanju stidnih mjesta. Zbog specifičnosti žene, naređeno je da žene pokriju sve osim lica i šaka. Ta naredba, odnosno stil života u kojem se poštuje ova naredba, zove se hidžab. Iz cjelokopnog ambijenta je očigledno da je cilj hidžaba olakšati ženi da na dostojanstven način bude društveno i naučno aktivna, a ne ograničiti ženu da boravi samo u kući.

Jezičko značenje riječi hidžab je „pregrada“, „zastor“, „distanca“. Dakle i za muškarce i za žene postoji ta naredba da u toku svog društvenog i naučnog aktivizma i harmoničnog timskog rada drže distancu naspram osoba suprotnog spola, čuvajući i svoje i njihovo dostojanstvo.

Naučnice, žene iz oblasti društvenih i prirodnih nauka, imaju vjersku i društvenu odgovornost da objektivno, skupa s muškarcima, na pozornici savremenosti preciznije definiraju opću dobrobit (masleha ‘amma), više ciljeve i mnoge druge za isalmsko pravo temeljne pojmove. Općom dobrobiti (masleha ‘amma) se većinom ne može nazvati nešto iz čijeg su objektivnog definiranja i verbaliziranja potpuno isključene žene, te je predavanje akcentiralo činjenicu da su Islamska zajednica i džamija otvorile svoja vrata svim vidovima doprinosa žena, vjernica, društvenom i naučnom aktivizmu - kazala je između ostalog u svom izlagnju.

Predavanje je okupilo veliki broj prisutnih, a kroz inspirativno izlaganje dr. Boškailo naglašena je važnost obrazovanja i intelektualnog djelovanja žena u savremenom društvu.

Odabrane kur’anske ajete i dovu proučila je Azra Selimović Zalihić a prigodne Ilahije izvela je polaznica Mektebskog centra Medžlisa IZ Konjic Farah Murić.

(Preporod.info)