Muftijstvo sarajevsko: Posjete šejhu hafizu Zilki Žolji i profesoru Džemalu Salihspahiću

Muftija sarajevski dr. Nedžad-ef. Grabus danas je sa saradnicima posjetio šejha hafiza Zilku Žolju i bivšeg direktora Medrese "Osman-ef. Redžović" Džemala Salihspahića.

Posjetama su prisustvovali rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva sarajevskog dr. Samed Omerdić, direktor Medrese "Osman-ef. Redžović" Dženan Rezaković, glavni imami Medžlisa Visoko i Gračanica, Midhat Čakalović i Senahid Uzunović.

Hafiz Žolja - Kaligraf, muhafiz, učitelj

Hafiz Zilko Žolja rođen je 1931. godine u Gornjem Paležu kod Kiseljaka. Hifz je završio pred šejhom hfz. Mustafa-ef. Mujićem 1951. godine u rodnom Paležu.

Nakon završetka imamskog ispita, zapošljava se kao imam u džematu Duhri u kojem ostaje dvije godine. Nakon toga, 14 godina radi u džematu Prokos kod Fojnice, a ostatak  radnog vijeka provodi u Uvorićima kod Visokog.

Hafiz Žolja je jedan od poznatijih kaligrafa u BiH i dugo vremena je radio u Medresi "Osman-ef. Redžović", gdje je predavao predmet Kaligrafija.

Mnoge naše džamije su ukrašena njegovim levhama. Njegovi učenici su usvojili određena znanja iz kaligrafije, čemu svjedoći činjenica da su neki od njih danas priznati kaligrafi i autori samostalnih izložbi.

Bio je i muhafiz nekolicini hafiza, a danas živi u Uvorićima.

Profesor Salihspahić - Autoritet koji je podučavao primjerom

Džemal Salihspahić rođen je 4. septembra 1935. godine u Čajangradu, općina Visoko. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a zatim Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Diplomirao je 1961. godine na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Poslije toga je radio kao profesor u gimnazijama u Lištici (Širokom Brijegu) i u Zenici. Od 1976. do 1980. godine bio je direktor Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Od 1980. do 1983. godine, Salihspahić radi u Rijasetu Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, i to kao rukovodilac novoosnovane Službe za islamska istraživanja, dokumentaciju i statistiku.

Početkom akademske 1983/84. godine, na osnovu prijedloga rektora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, akademika prof. dr. Hamdije Ćemerlića i odluke Naučno-nastavnog vijeća Fakulteta islamskih nauka, prof. Salihspahić je izabran za sekretara Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i tu je dužnost uspješno obavljao sve do aprila 1992. godine.

Neposredno pred izbijanje agresije, prof. Salihspahić se našao u posjeti bolesnoj majci Hatidži, koja je i živjela u Čajangradu, odakle se više nije mogao vratiti u Sarajevo, koje je, kao što je poznato, bilo u dvostrukom neprijateljskom okruženju.

U želji da pomogne Bošnjacima i unaprijedi islamsko obrazovanje, Salihspahić je 6. septembra 1992. godine, s profesorima Salih-ef. Trakom i Mirsadom-ef. Mahmutovićem, pokrenuo rad Medrese u Čajangradu kojoj su dali ime uglednog alima Osman-ef. Redžovića. 

Profesor Salihspahić je objavio više od 30 stručnih radova i članaka, koji tretiraju pitanja iz islamske kulture kod nas, kao i pedagoško-psihološke i odgojno-obrazovne probleme vjeroučenika, muallima i roditelja.

Sve mu je to poslužilo kao dobra priprema za knjigu „Imam“, koja je okrenuta imamima, Islamskoj zajednici i ummetu uopće.

Izrečene su mnoge pozitvne ocjene o stručnom i pedagoškom radu, kao i višedecenijskom životnom, stručnom i općem iskustvu te o općoj i posebnoj disciplini i urednosti profesora Salihspahića. Općina Visoko mu je 2007. godine dodijelila Nagradu za životno djelo.

(Preporod.info)