Išerić: Dom naroda treba razmatrati Zakon o graničnoj kontroli u redovnoj proceduri

Pravni stručnjak dr. Enver Išerić ocijenio je da Prijedlog zakona o graničnoj kontroli usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta BiH u Domu naroda treba biti razmatran po redovnoj proceduru, a ne hitnoj, kako bi bile ispravljene greške koje sadrži.

- Mora se prekinuti s praksom hitnog usvajanja zakona jer to onemogućava popravke "grešaka" koje su ugrađene u njegov tekst i koje nanose nemjerljivu štetu državi Bosni i Hercegovini - kazao je Išerić za Preporod.info.

Naveo je kako Zakon o graničnoj kontroli sadrži odredbu u Članu 10. koja glasi :

(lzdavanje graničnog odobrenja)

(l) Kada postoje opravdani razlozi, a ukoliko nije drugačije uređeno međunarodnim ugovorom, mjesno nadležna jedinica Granične policije, uz prethodno pribavljeno mišljenje Uprave za indirektno oporezivanje (u daljnjem tekstu: UIO) i uz saglasnost nadležnog organa susjedne države, može izdati granično odobrenje za prelazak državne granice izvan graničnog prijelaza izvan utvrđenog načina prelaska državne granice iii izvan utvrđenog radnog vremena grančnog prijelaza.

(2) Granična policija će, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti propis o uslovima za izdavanje i poništavanje graničnog odobrenja, o načinu i rokovima izdavanja graničnog odobrenja, o izgledu obrasca zahtjeva za izdavanje graničnog odobrenja, o formi i sadržaju graničnog odobrenja, o provođenju nadzora i statističkog praćenja izdavanja graničnih odobrenja".

- Ovim članom omogućava se prelazak državne granice izvan graničnog prijelaza, a ne definira se koja su to mjesta. Znači, može biti bilo koje. Osim toga, daje se ovlaštenje organizacionoj jedinici Granične policije da o tome odlučuje (jedinica Granične policije) čime se zaobilazi rukovodilac Granične policije i narušava se njegov integritet, ali se time dovodi u pitanje i ukupno funkcioniranje Granične policije kao jedinstvenog organa. Ovim članom se otvara mogućnost zloupotrebe prelaska državne granice i činjenja drugih krivičnih djela - pojasnio je Išerić.

Dodao je, da je osim toga, prijedlogom zakona propisano da za izdavanje odobrenja za prelazak državne granice izvan graničnog prijelaza treba tražiti saglasnost nadležnog organa susjedne države.

- Da li se time dovodi u pitanje suverenitet naše države. Dovodi. Kakva saglasnost? Može samo u saradnji sa nadležnim organom susjedne države biti utvrđen prelazak državne granice. Ovaj član je potpuno suvišan - kazao je Išerić.

Nadalje navodi kako je članovima 17. i 18. Prijedloga zakona o graničnoj kontroli  kojim se uređuje područje graničnog prijelaza i postavljanje graničnih tabli i druge saobraćajne signalizacije potrebno odrediti i širinu graničnog pojasa u kojem isključivu nadležnost imaju državni organi.

- U važećem zakonu, koji će prestati važiti usvajanjem ovog zakona, širina graničnog pojasa je bila 300 metara. Mišljenja sam da bi širina ovoga pojasa trebala iznositi minimalno 500 metara.
U novom zakonu te definicije nema, osim što je u Članu 18. tačka 8. propisano da se administrativne turističke i table za izraz dobrodošlice mogu postavljati na udaljenosti većoj od 50 metara od granične linije. Stavom 2. Člana 18. Prijedloga zakona propisano je "Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo komunikacija i prometa) postavlja i održava granične table tako da obavještenja budu jasno vidljiva. Svu ostalu signalizaciju postavlja i održava upravljač puta". Ako su ovo evropski zakoni onda aferim. A siguran sam da bi se detaljnijim analizom utvrdilo da nisu sporna samo ova pitanja i ovi članovi. Zato u Domu naroda ovaj zakon ne treba biti razmatran po hitnoj proceduri, već u redovnoj, kako bi bile ispravljene greške sadržane u ovom tekstu zakona - poručio je Išerić.

(Preporod.info)