Gazi Husrev-begova biblioteka obilježila 488. godišnjicu: U sklopu svečanosti premijerno prikazan film "Sarajevski Divan - Putovanje jednog rukopisa"

U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, danas je organizovana svečanost u povodu 488. godišnjice rada i postojanja ove kulturno-naučne institucije. 

U sklopu svečanosti premijerno je prikazan dokumentarni film "Sarajevski Divan - Putovanje jednog rukopisa", autorice Amele Jordamović, u produkciji Media centra Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. 

Film prati fascinantno putovanje unikatnog rukopisa Divan Hafiza Širazija iz 16. stoljeća, koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, na restauraciju u inostranstvo.

Prisutnima se, na današnjoj svečanosti, obratio i reisul-ulema IZ u BiH dr. Husein-ef. Kavazović.

- Gazi Husrev-begova biblioteka je jedan od temelja Islamske zajednice. Čini se da Biblioteka s novom upravom nije posustala u radu, nego je, naprotiv, dobila novi elan i zamah. Nova uprava se dobro snašla na svojim pozicijama, Biblioteka je s njima zadržala kontinuitet rada i nastavila je raditi na projektima po kojima je prepoznatljiva i poštovana ne samo u BiH nego i van nje. Sve što je nastalo u historiji, nastalo je s razlogom, a sve što je nestalo - nestalo je s razlogom.

Biblioteka se trudi prilagoditi svojim korisnicima, te se trudi napraviti iskorak na međunarodnoj naučnoj sceni. Biblioteka će, pored svojih redovnih zadataka, naše naslijeđe predstaviti evropskim i svjetskim krugovima. Neophodno je da domaća akademska zajednica Biblioteku prepozna i da joj mjesto koje joj pripada. Neka i to bude prioritet narednog vremena. Očekujemo da će UNSA pokazati razumijevanje za to - poručio je danas tokom svog izlaganja reisul-ulema IZ u BiH, Husein-ef. Kavazović.

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Dženan Handžić je poručio kako Biblioteka danas s ponosom obilježava 488. godišnjicu postojanja, te je dodao da je Biblioteka osnovana zadužbinom i vakufom velikog Gazi Husrev-bega.

- Vjerujemo da je iskrenost motiva s kojima je njen dobrotvor osnovao ovu kuću znanja i mudrosti, udružena s mnogo truda i ljubavi, koju su naši intelektualci godinama čuvali i onim što su prethodne generacije njegovale - smatramo da je to odgovor na pitanje kako smo stigli do 488. godišnjice, a bit će ih, akobogda, još. Ova godišnjica prolazi u znaku restauracije rokupisa 'Divana', Hafiza Širazija, velikog perzijskog klasika, a koju smo po ocjeni struke uspješno realizirali u Mešhedu u Iranu. Svaki rukopis nije samo knjiga, on je umjetničko djelo i kulturno-historijski spomenik, ali Divan Hafiza Širazija se po svojoj ljepoti posebno odlikuje.

Nadamo se da će ovo remek-djelo islamske umjetnosti postati dio turističke ponude Sarajeva. Danas promovišemo i dokumentarni film koji je snimljen o neobičnom putu ovog rukopisa, tamo na daleki Istok, u daleki Mešhed - poručio je direktor Biblioteke Handžić, te je dodao kako Biblioteku u 2025. godini očekuje vrlo uzbudljiv plan aktivnosti.

Muftija sarajevski i predsjednik UO Gazi Husrev-begove bilioteke u Sarajevu zahvalio se u svom izlaganju medijima koji prate rad Gazi Husrev-begove bilioteke, te je poručio kako je Biblioteka u protekloj 2024. godini ostvarila značajne rezultate.

- Svi ste upratili restauraciju važnog rukopisa i druge rukopise. Naša je dugoročna strategija i ambicija da Gazi Husrev-begova biblioteka dobije važno mjesto u akademskoj zajednici, kakvo zaslužuje i da postane sastavnim dijelom UNSA. Vjerujem da ćemo u tome uspjeti. Čestitam rukovodstvu i svim ljudima koji su bili uz Biblioteku u protekloj godini. Neka među nama uvijek bude dug Gazi Husrev-bega koji je Sarajevu ostavio materijalno naslijeđe, zgrade, ali nije zaboravio da svaka generacija i svaki pojedinac moraju biti dio tog duhovnog i obrazovnog procesa, kada je osnovao medresu, školu osnovao je i bilioteku koja je najstarija ustanova u BiH s višestoljetnim djelovanjem - poručio je muftija Grabus.

Uz priču o restauraciji i konzervaciji ovog vrijednog dijela rukopisnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, film istražuje kulturni i umjetnički utjecaj Hafiza, jednog od najvećih pjesnika svih vremena, čiji su stihovi oblikovali ne samo perzijsku književnost, već su inspirirali i mnoge svjetske i domaće književnike i velikane.

Hafizov Divan, sa svojom izuzetnom historijom, predstavlja most između različitih kultura, historijskih epoha i umjetničkih tradicija.

Poseban fokus filma stavljen je na Bosnu i Hercegovinu i Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu, koja čuva pisano naslijeđe svijeta, svjedočeći o bogatoj kulturnoj i intelektualnoj baštini ovih prostora. Dokumentovanjem ovog rukopisa i njegovog putovanja, film ističe važnost očuvanja svjetske baštine i ulogu Bosne i Hercegovine, odnosno Gazi Husrev-begove biblioteke kao njenog čuvara. Na ovom projektu je radio restaurator Gazi Husrev-begove biblioteke Ruhulah Hodžić.

Direktor Media centra Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Muamer Tinjak istakao je kako je primanje ovog priznanja od strane Gazi Husrev-begove biblioteke priznanje radu Media centra IZ i zajedničkim naporima u očuvanju i promociji kulturno-historijskog naslijeđa naše zajednice.

- Posebno nas raduje što je projekat snimanja filma o rukopisu Divan od Hafiza Širazija, u produkciji Media centra, prepoznat kao značajan doprinos očuvanju jednog od najdragocjenijih svjedočanstava naše bogate baštine - kazao je Tinjak.

Dodaje da se misija Media centra IZ temelji na očuvanju tradicije, promovisanju kulturnih i duhovnih vrijednosti te jačanju svijesti o njihovom značaju.

- Naša posvećenost uključuje kontinuiranu saradnju s institucijama Islamske zajednice i šire, kao i pružanje medijske podrške svim projektima od općeg društvenog interesa. Kao medijski servis, Media centar stoji na raspolaganju ustanovama naše zajednice i svim partnerima koji dijele viziju stvaranja trajnih vrijednosti kroz zajednički rad - poručio je Tinjak.

Ističe kako je saradnja s Gazi Husrev-begovom bibliotekom, jednom od ključnih institucija u očuvanju znanja i tradicije, dokaz da sinergijom stručnosti i posvećenosti možemo stvoriti trajne vrijednosti.

- Zahvaljujemo se autorici Ameli Jordamović na izvanrednom doprinosu ovom projektu, kao i Gazi Husrev-begovoj biblioteci na ukazanom povjerenju i podršci. Ovo priznanje dodatno nas motivira da nastavimo našu misiju na očuvanju i predstavljanju blaga islamske tradicije i kulture kroz savremene medijske formate - zaključio je Tinjak.

U okviru svečanosti obilježavanja 488. godišnjice Gazi Husrev-begova biblioteka je dodijelila nekoliko zahvalnica organizacijama i pojedincima za podršku u radu, a plaketa za poseban doprinos u radu i razvoju Gazi Husrev-begove biblioteke će biti uručena dr. Mustafi Ceriću.

- Na današnji dan, prije 16 godina, Evropski parlament je donio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, da se obilježava u zemljama članicama EU i na Zapadnom Balkanu. Veoma sam sretan što se baš na taj dan obilježava 488. godišnjica Biblioteke, kao riznice pamćenja. Ova Rezolucija je bila prvi korak do Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici, a o tome da mi ne prihvatamo negaciju istine. Sretan sam što je Sarajevo, nakon Gazi Husrev-bega, dobilo zdanje bibliote - poručio je dr. Cerić u svom obraćanju medijima.

Gazi Husrev-begova biblioteka je zahvalnicu uručila i Media centru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a također su se zahvalili i autorici dokumentarnog filma koji je danas promovisan, Ameli Jordamović.

Gazi Husrev-begova biblioteka datira otkad i njegova medresa, tj. od 1537. godine. Sve do 1863. godine Biblioteka je bila u sklopu Kuršumlije medrese. Nakon agresije na BiH Biblioteka je smještena u zgradu pored ženskog odjeljenja Gazi Husrev-begove medrese, u ulici Hamdije Kreševljakovića 58, gdje je ostala do 2013. godine. 

Danas se Gazi Husrev-begova biblioteka nalazi u srcu Starog Grada, u ulici Gazi Husrev-begova 46, gdje je izgrađen novi reprezentativan objekat isključivo za tu namjenu. Svečana ceremonija otvaranja nove zgrade, koja je izgrađena i opremljena uz pomoć finansijske podrške države Katar, upriličena je 15. januara 2014. godine. Zgrada se nalazi odmah pored zapadnog zida Kuršumlije medrese. Biblioteka se na kraju, kao što vidimo, ponovo vratila u svoj prvobitni dom, na mjesto svog osnivanja i početka, u kompleks Gazi Husrev-begova vakufa.

Gazi Husrev-begova biblioteka danas ima oko stotinu hiljada bibliotečkih jedinica, među kojima je preko 10.500 rukopisnih kodeksa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku, između devet i deset hiljada pojedinačnih dokumenata na osmanskom jeziku, oko 21.000 štampanih knjiga na orijentalnim i preko 30.000 na na evropskim jezicima, kao i bogat fond periodike od kraja 19. stoljeća do najnovijih časopisa koji se objavljuju kod nas i u svijetu. Biblioteka posjeduje i vrijednu muzejsku zbirku, fototeku i zbirku poštanskih maraka.

(Haris Ahbabović / Preporod.info)