Civilni sektor zaboravljen: Kako nova uredba Vlade FBiH ugrožava rad udruženja i fondacija

Povećanje minimalne plate, prema nedavnoj uredbi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, izazvalo je žustre rasprave u javnosti. Dok Vlada čvrsto brani svoju odluku, mnogi je kritiziraju, ističući da će donijeti više problema i štete nego koristi.

Povećanje neto plate nije problem, već teret dodatnih poreza i nameta koji prijeti opstanku mikro, malih i srednjih poduzeća. Međutim, u ovim diskusijama često se zanemaruju nevladine organizacije, koje se također suočavaju s potencijalno ozbiljnim posljedicama ovog poteza, ostajući na margini rasprava i podrške.

Činjenica je da Vlada u osvrtu na svoju odluku i eventualnu pomoć koju su spremni pružiti poslodavcima uopšte ne prepoznaju organizacije civilnog društva kao poslodavce.

Sa druge strane, sve razvijene demokratske zemlje imaju razvijeno civilno društvo te je stoga i među 14 prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti u procesu pristupanja Europskoj uniji navedeno da je potrebno „osigurati poticajno okruženje za civilno društvo“.

Prema podacima Finansijsko-informatičke agencije objavljenim u izvještaju „Pregled finansijskih/financijskih pokazatelja za udruženja/udruge i fondacije/zaklade u FBiH za 2023.“ aktivno je 9.719 nevladinih organizacija, a u kojima je trenutno zaposleno 6.336 osoba na osnovu ugovora o radu.

- Uredba Vlade FBiH o minimalnoj plati se odnosi i na udruženja i fondacije, tako da će posljedice osjetiti sve organizacije koje su svoje radnike i radnice plaćale neto platom manjom od 1.000 KM, i koje su od 1.1.2025. morale promijeniti ugovore o radu na višu neto platu i posljedično platiti i veće poreze i doprinose.

Međutim, ovaj problem za udruženja je i teži nego za kompanije, jer je ovo neprofitna djelatnost i nemoguće je odvojiti od tačno određenog budžeta za plaćanje ljudskih resursa taj iznos kojim se moraju  povećati i plata i porezi i doprinosi, jer organizacije civilnog društva djeluju na osnovu članarina i projekata, tako da tog novca prosto nemaju, kaže za info Aida Daguda, direktorica Centra za promociju civilnog društva (CPCD).

Daguda ističe da, iako postoji dosta organizacija koje već isplaćuju neto plate veće od 1.000 KM, ova odluka Vlade FBiH je ugrozila upravo organizacije koje najčešće rade na lokalnom nivou, i to uglavnom najvažniji posao brige o najugroženijim kategorijama stanovništva – osobama sa invaliditetom, ženama, mladima, manjinama itd., a te ciljne grupe broje hiljade osoba koje su direktno vezane za djelatnosti ovih udruženja.

- Tradicionalno u ovakvim situacijama vlasti 'zaborave' na naš sektor u raspodjeli subvencija, ali nas ne zaborave pri određivanju nameta. Što je možda još i gore, ne mislim da nas namjerno zaborave, nego je to indikator odnosa vlasti prema organizacijama civilnog društva (OCD), potpuno ignorisanje i suštinsko zaboravljanje u svim razvojnim ali i interventnim programima. Slično se desilo i tokom epidemije COVID-19 kada smo potpuno izostavljeni iz mjera kojima se pomagalo pravnim licima širom BiH da lakše prebrode taj period. Iako smo tražili da uključe i udruženja i fondacije, makar u Kantonu Sarajevo i u Tuzlanskom kantonu, to se ipak nije desilo – ističe Daguda.

Centar za promociju civilnog društva je već poslao pismo premijeru FBiH, govori Daguda, a trenutno je u toku prikupljanje potpisa podrške udruženja i fondacija iz FBiH, koje će, zajedno sa njihovim zahtjevima, poslati nadležnim institucijama.

- Želim naročito istaći da mi nismo protiv povećanja plata, naprotiv - ali to mora biti dobro osmišljena reforma koja će proizvesti što manje negativnih efekata na poslovanje pravnih lica. Dakle, potrebno je uključiti eksperte, procijeniti uticaj promjene propisa, voditi se dobrim praksama iz drugih zemalja, vršiti konsultacije u izmjenama zakonskih propisa sa svima na koje će ti propisi uticati, a kao rezultat te reforme biti povećanje neto plata na nivou FBiH – kaže Daguda.

U svim zemljama se povremeno dešavaju ove promjene u vezi minimalnih plata, i uvijek je to zahtjevan i rizičan proces jer utiče na ekonomiju i na socijalne uslove, napominje Daguda, ali se obično zna dovoljno unaprijed koje će se promjene desiti, pa svi mogu prilagoditi svoje poslovne planove u skladu sa tim.

- Također, dobra praksa je da se vrši postepeno povećanje, da ne bude preveliki udar na pravna lica. Naprimjer, u Hrvatskoj je također od 1.1.2025. na snazi novi propis u vezi minimalne plate, ali je to povećanje bilo 15%, i bilo je najavljeno dosta ranije, dok je kod nas to povećanje čak 60% - ističe Daguda.

Napominje da udruženja i fondacije u svakoj zemlji igraju previše važnu ulogu da bi vlast ignorisala potrebe ovog sektora.

- CPCD redovno vrši monitoring stanja u civilnom društvu, i u našoj zemlji je trenutno djelomično podsticajno okruženje za rad civilnog sektora. Ovim mjerama će se ukupna situacija za rad organizacija dodatno pogoršati, a očekujemo i smanjenje broja radnika u sektoru. Udruženja su također poslodavci, plaćaju poreze i doprinose kao i kompanije i ne smiju se isključiti iz bilo kakvih mjera za prevazilaženje ove situacije – kaže Daguda.

I Anita Šimić, izvršna direktorica Mreže aktivnih zajednica kaže da će nevladine organizacije značajno osjetiti posljedice odluke o povećanju minimalne plate na 1.000 KM, prvenstveno zbog specifičnosti svog finansijskog poslovanja.

- Način projektnog finansiranja koji u osnovi zahtijeva višegodišnje fiksno planiranje budžeta ograničava fleksibilnost organizacija u prilagođavanju povećanju troškova plata. Plate u našem sektoru su već godinama na istom nivou, jer kao neprofitne organizacije nemamo mogućnost generisanja dodatnih sredstava za povećanje ličnih dohodaka, a dosadašnji donatori nisu pokazali spremnost za dodatna finansiranja u ovoj oblasti – ističe Šimić.

Šimić naglašava da, kao i u poslovnom sektoru, postoje značajne razlike između 'malih' i 'velikih' organizacija u civilnom društvu – kako po broju zaposlenih, tako i po visini godišnjih budžeta, a ove razlike dodatno produbljuju izazove koje donosi ova odluka, jer manje organizacije s ograničenim resursima trpe nesrazmjerno veći pritisak.

- Za sada nam ova odluka donosi ozbiljne probleme. Iznenađeni smo i razočarani što vladajuće strukture nisu imale kapaciteta da prethodno provedu kvalitetnije istraživanje niti da novu uredbu detaljnije definišu. Kao predstavnici organizacija civilnog društva, pozdravljamo svaku inicijativu za povećanje plata, unapređenje životnog standarda i razvojne projekte u našoj državi, ali smatramo da je ova odluka naivni pokušaj obmane koji zanemaruje stvarne ekonomske okolnosti i izazove u sektoru civilnog društva – naglašava Šimić.

Nažalost, dodaje Šimić, u našoj državi nemamo zakonske akte koje posebno tretiraju rad organizacija civilnog društva.

Nije samo ova odluka problematična za nas, ima tu još i raznih poreskih odredbi koje na isti našin tretiraju privredna društva i neprofitni nevladin sektor. Umjesto subvencija, sretniji bi bili da imamo fer i korektan zakon, koji pokazuje širinu razumijevanja svih sektora u kojima su zaposleni građani u FBiH, a posebnim aktima dalje posmatrati spesifičnosti različitih sektora – kaže na kraji Šimić.

(A.D./Preporod.info)