Ako nešto nije u interesu SNSD-a ili HDZ-a neće ni proći

S Midhatom Čauševićem, zastupnikom u Parlamentarnoj skupštini BiH, razgovarali smo o političkoj situaciji na državnom nivou, donesenim zakonima te najvećim izazovima za BiH čija se državnost nastoji narušiti određenim prijedlozima zakona te različitim opstrukcijama

Razgovarao: Elvedin Subašić

PREPOROD: Možemo li početi s analizom zakona koje je Parlamentarna skupština usvojila u proteklom periodu?

ČAUŠEVIĆ: Kao član stranke u opoziciji mogu kazati da smo nastojali djelovati konstruktivno, nismo bili opozicija državi, ali smo nastojali spriječiti sve procese koje su štetni po državu BiH. Činjenica je dok je Trojka zajedno s HDZ-om i SNSD-om bila u situaciji da dijeli pozicije kao dio postizbornih dogovora, mogao se osjetiti neki blagi napredak u dijelu usvajanja određenih zakonskih rješenja. Međutim, kada je nestalo pozicija prestalo se govoriti o usvajanju novih zakona koji su u interesu države BiH. Ako imamo podatak da su se prema planu Vijeća ministara BiH, odnosno ministarstava i institucija u 2023. godini trebala donijeti 63 propisa, a da smo na dnevnom redu imali samo šest onda to mnogo govori put, a samim tim da se napravi suštinski iskorak u funkcionisanju države. Navest ću prijedlog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine koji je imao oznaku EU tj. evropski zakon, ali prilikom usvajanja smo ukazali da zakon nije u potpunosti usaglašen sa zakonskom legistativom EU. Tako samo već u 2024. imali dva puta izmjene i dopune istog tog zakona jer je u praksi bio nesprovodiv. Nije ovo jedini primjer kako su se predlagali zakoni s oznakom EU tj. u skladu s pravnom praksom Evropske unije, a u suštini to nisu bili i zahtijevali su izmjene.

Predlagani i usvajani su i zakoni koji nisu obaveza BiH na evropskom putu, ali su pogodovali određenim grupacijama. Zakon o agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine koji je našim i pritiskom javnosti odbijen i zbog odredbe kojom se uvodio neograničen broj mandata rukovodioca ove agencije, a znamo da je trenutno direktor Davorin Primorac, zet predsjedika HDZ-a, kojem je trebalo da se izglasa takvo zakonsko rješenje o neograničenom mandatu, jer po postojećem zakonskom rješenju više ne može biti direktor. U 2024. godini jedini usvojeni zakon predložen od strane Vijeća ministara je Zakon o sprečavanju sukoba interesa, usvojen po hitnom postupku bez mogućnosti korigiranja tog zakona, ali njegova primjena nije još zaživjela jer se mora formirati komisija koja bi radila na procjeni sukoba interesa.

U međuvremenu su suspendirana sva ranija zakonska rješenja o sukobu interesa i trenutno smo u jednom pravnom vakuumu. Istina je da su usvojena i zakonska rješenja koja su ostala u proceduri od ranijeg saziva Vijeća ministara, jer su bila opstruirana od SNSD-a, i usklađena su s preporukama Evropske unije, kao što je Zakon o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Sve u svemu, kada se analizira rad ministara, onda je to zaista minorno spram onoga što je obećano u kampanji i prilikom uspostavljanja vlasti na državnom nivou. Malo je usvojenih zakona koji su zaista bitni za državu kao što je Zakon o sudu, Zakon o Ustavnom sudu BiH tj. da se napravi funkcionalniji sistem u skladu s preporukama Evropske unije.

Ispunjavanje obećanja koje je Dodik dao

PREPOROD: Ako s jedne strane ne prolaze važni zakoni za našu državu, a s druge strane se nameću antidržavna zakonska rješenja, šta onda bez mnogo rasprave prolazi?

ČAUŠEVIĆ: Ja bih kazao da su usvajana zakonska rješenja koja su manje bitna za državu u ovom momentu. Navest ću primjer Zakona o organizaciji tržišta vina u BiH. To zakonsko rješenje nema veze s evropskim putem BiH, ali je bilo potrebno određenoj grupaciji da se usvoji. Zaista u pojedinim zakonskim rješenjima koja su usvajana u Parlamentu može se prepoznati interes neke od vladajućih politika iz RS-a ili HDZ-a. Opozicija ima pravo također predlagati zakone. Može predložiti zakonsko rješenje, međutim pozicija tj. većina okupljena oko SNSD-a i HDZ-a to najčešće ne prihvati. Ništa nepoznato ili novo. Međutim, određena zakonska rješenja koja su predlagali parlamentarci koji su u vlasti, predstavljaju poziciju, nisu prolazila. Ne zbog opozicije koja i podrži takva rješenja nego zato što nisu dobila entitetsku podršku njihovih koalicionih partnera. Tako ako nešto nije u interesu SNSD-a ili HDZ-a neće ni proći.

Primjera radi, slučaj s izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine koji je omogućavao "lakši povratak" državljanstva, nakon što je omogućeno dvojno državljanstvo npr. Njemačke. Oni koji su imali bosansko državljanstvo pa ga izgubili radi prihvatanja državljanstva druge zemlje mogli bi lakše vratiti državljanstvo BiH. Ta izmjena nije prošla zato što to nije odgovaralo politici SNSD-a. To sam na prošloj skupštini i kazao: da mi kao opozicija nismo opstruirali dobra zakonska rješenja ma ko to predlagao, ali smo došli u takvu situaciju da prolazi samo ono što je u interesu RS-a ili HDZ-a. Trojka je u ovom momentu doslovno prepuštena da pokuša iskoristiti momenat dobre volje SNSD-a i HDZ-a kako bi nešto i njihovo bilo usvojeno. Posljednji zakon o PDV-u, u kojem je omogućeno da onaj ko prvi put rješava stambeno pitanje bude oslobođen poreza na 40 kvadrata stana, predstavljeno je kao prijedlog pozicije, ali je to doslovno ispunjavanje obećanja koje je Dodik dao kazavši svojim glasačima da će promijenti zakon na državnom nivou. Niz je takvih primjera da Dodik ili HDZ daju obećanje, a to se predstavi kao zajednički interes pozicije, i tako se izglasa. Sve ostalo je osuđeno na neuspjeh. Ako se bilo kojim zakonskim rješenjem uzima bilo koja nadležnost RS-a to se automatski odbacuje. Tako pokazuju da su i trenutni vladari političke scene u Bosni i Hercegovini SNSD i HDZ.

PREPOROD: Na koji način međunarodna zajednica gleda na aktuelne političke procese te da li vi kao parlamentarci imate mogućnost upoznati važne međunarodne aktere o antidržavnom djelovanju i drugim problemima?

ČAUŠEVIĆ: Trenutna konstelacija vlasti kako na državnom tako i na federalnom nivou je direktan proizvod međunarodne zajednice, koja je željela napraviti vlast udruživanjem više manjih stranaka tj. stranaka koje nisu izborni pobjednici. Međunarodna zajednica je vjerovatno imala obećanje od strane onih s kojima je "dogovarala" vlast, s HDZ-om, SNSD-om i Trojkom da će se zaista desiti određene promjene. Mi smo po uspostavljanju nove vlasti slušali kako je došlo vrijeme nove energije, vrijeme evropske BiH, vrijeme kompromisa, jednostavno da je došlo novo vrijeme, da nema više SDA koja je opstruirala kako evropski put BiH tako i druge procese. Posebno su nas ubjeđivali kako će nova vlast biti neopterećena nacionalnim narativima, da je to nova vlast i nova paradigma politike u BiH. Tako je sve predstavljeno u javnosti. Međutim, desilo se suprotno. Danas svjedočimo opstrukcijama u gotovo svim državotvornim procesima i to baš od strane onih koji su međunarodnoj zajednici obećali da će povesti BiH ka evropskom i NATO putu.

S druge strane vidimo da međunarodna zajednica gubi strpljenje, uviđa da nije problem SDA i da stvari ne funkcioniraju kako su zamišljene. Sama komunikacija parlamentaraca se svodi na komunikaciju centrala iz kojih oni dolaze. Mi nemamo izravnu komunikaciju s međunarodnom zajednicom, osim u onom slučaju da se od nas traži direktna komunikacija o temama koje se odnose na reformski put BiH ka EU. Vjerujem da je međunarodna zajednica svjesna stanja, a to vidimo sada na federalnom nivou gdje se američka administracija direktno uključila i pozvala političke aktere da se riješi pitanje Južne interkonekcije jer oni koji su došli na vlast suspenzijom Ustava BiH nisu uspjeli privoljeti HDZ da se ovo pitanje riješi.

Jasan cilj: Ostaviti državu bez imovine

PREPOROD: Prema Vašem mišljenju, na čemu će antibosanske snage u budućnosti najviše raditi, naročito kada je riječ o zakonima?

ČAUŠEVIĆ: Ono što se može zaključiti iz javnih nastupa je bavljenje državnom imovinom, gdje postoji jasan cilj: da se država ostavi bez imovine, da se državna imovina oduzme državi i prenese na entitete odnosno niže nivoe vlasti. To je, otprilike, strateški cilj politike iz RS-a. Kada su u pitanju zakoni o sudu oni imaju jasan cilj: što veći uticaj na općenito pravosuđe od strane entiteta tj. da se omogući što veći utjecaj na sudske procese. Ostao je Ustavni sud BiH kao posljednja instanca odbrane države i vidimo da u svakom nasrtaju na državu ide i uporedo nasrtaj na Ustavni sud, jer on je ta posljednja brana državnosti.

Mi smo upravo kroz apelacije, a zatim kroz djelovanje Ustavnog suda zaustavili primjenu nekoliko zakonskih rješenja prije svega neustavnih, a samim tim i pogubnih za državu BiH, a koja su donesena na nivou entiteta RS. Kada je riječ o HDZ-u, radit će da se implementira njihov dugogodišnji plan ‘legitimnog predstavljanja’ prilikom izbora člana Predsjedništva BiH. Trojka nema mehanizam da se može odbraniti ako se krene u rekonstrukciju Vijeća ministara odnosno parlamentarne većine. Zapravo, samo ona nema taj mehanizam: SNSD ima, HDZ ima, čak i SDA kao opozija ima kroz Dom naroda, i predstavnici Trojke su svjesni ako ne budu ispunjavali ono što SNSD i HDZ budu željeli oni će biti smijenjeni. Oni su svjesni toga i ostaje strah posezanja za ustupcima koji su štetni za državu BiH.

PREPOROD: Kakva je probosanska politika u RS-u i da li postoji opozicija u ovom entitetu?

ČAUŠEVIĆ: Prije ovog razgovora gledao sam sjednicu Narodne skupštine RS-a koja je zakazna u vezi sa suđenjem Miloradu Dodiku te zauzimanja stava zakonima koji su usvojeni na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH. Kada gledate opoziciju u RS-u i kada gledate političku poziciju vi ne možete pronaći apsoluto nikakvu razliku u njihovom nastupu i djelovanju. I jedni i drugi tako grčevito brane interese RS-a pogotovo ako se nekim zakonskim rješenjima uzima bilo kakva nadležnost entiteta i prenosi na državu Bosnu i Hercegovinu. Po tom pitanju nemate nikakvu razliku. Štaviše, opozicija je i glasnija u zaštiti interesa RS-a i oni čak kritikuju Dodika ako se desi da on mora popustiti u nekom zakonskom rješenju. On je podložan kritici zbog takvog rada od strane opozicije iz RS-a. Tako da opozicija u RS-u reaguje na državnom nivou baš kao i pozicija kada su u pitanju interesi RS-a. Opozicija iz RS-a ima problem lične prirode s Dodikom, odnosno s njegovom politikom, oni su više ‘lična’ opozicija Dodiku jer ih pobjeđuje na izborima. Oni se nikada ne suprotstavljaju Dodiku u politici pokušaja zagovaranja interesa RS-a na štetu države. To još nismo doživjeli. Oni su po tom pitanju u potpunosti jedinstveni.

Povratnika u RS-u je sve manje, pa tako i onih koji bi mogli glasati. Dolaze sada i na naplatu zakonska rješenja donesena u prošlosti, kao Zakon o prebivalištu iz 2013. godine. Sada vidimo u potpunosti pogubnost takvih zakona. I tada su nas određeni pojedinci, koji danas predstavljaju Bošnjake u vlasti, uvjeravali da to nisu toliko loša zakonska rješenja, odnosno sada nam govore da nisu znali da će doći do njegove zloupotrebe. Iz tih razloga mi smo i danas oprezni i nastojimo zaustaviti određene prijedloge, jer ako je cijena evropskog puta Bosne i Hercegovine da se gubi država onda smo spremni da se određena zakonska rješenja ne usvoje. Ono što se pokušalo u RS-u uraditi jeste da su ljudi pokušali na zadnjim izborima vjerovati kako ima patriotizma i nekog jedinstva kroz okupljanje stranaka u probosanskom bloku u RS-u nazvanom Pokret za državu. Mjesec dana nakon izbora svjedočili smo takvom jednom razočarenju u smislu da se raspao blok, jer pojedinci su izdali dogovor radi ličnih interesa u politici. Iznevjereno je povjerenje onih među kojima se rodila ta nada da će se doživjeti to probosansko jedinstvo u RS-u. To se potvrdilo sada na ovim lokalnim izborima kada je napravljeno više listi Bošnjaka i kao posljedica je činjenica da nije niko prošao.

Suđenje Dodiku

PREPOROD: Spomenuli ste suđenje Dodiku. Kako gledate na moguće scenarije?

ČAUŠEVIĆ: Činjenica je da Dodik institucionalno nikada nije bio jači u smislu da je ovladao mnogim resorima u ovom mandatu. No, druga činjenica je da nikad nije bio u većem strahu od vladavine prava u ovoj državi. Došli smo u situaciju da Dodik nije siguran, više nije nedodirljiv, da može raditi šta želi bez odgovornosti. Kroz ovaj proces se dokazuje da je i najslabiji sistem, odnosno država, jača od najjačeg pojedinca. Šta god mislio Dodik o pravosuđu BiH, on mora doći pred sud i odazvati se sudu. U kojem pravcu će se ovaj proces odvijati može se analizirati s različitih aspekata, ali argumenti koji su protiv Dodika ne idu mu nikako u prilog. Ako se čitav sistem odbrane zasniva na argumentaciji da mu se ne može suditi zato što je, kako oni kažu, "nametnuti visoki predstavnik donio zakonska rješenja, a mi ne priznajemo visokog predstavnika" onda je Dodik u velikom problemu. S velikom pažnjom se posmatra taj proces.

Imam osjećaj da se i pokušava voditi trka s vremenom hoće li se ovaj proces dovesti do kraja prije smjene američke administracije. Sama činjenica da je zasjedala Skupština RS-a koja je razmatrala i ovo suđenje govori o nervozi. Na ovom primjeru će se pokazati u kojem kvalitativnom kapacitetu djeluje država. Ako se desi da država ne reagira preko svojih institucija na način kako je svugdje u svijetu prihvaćeno, onda će se dovesti u pitanje postojanje države i da li stoji pravno na svojim temeljima. Ako se pokaže da je vladavina prava za nekoga važeća, a za nekoga nevažeća onda se šalje poruka da svi ostali koji budu kao Dodik, oni koji se predstavljaju kao moćnici, mogu raditi šta žele u ovoj državi.

Instrukcije iz Srbije i Hrvatske

PREPOROD: Mislite da bi promjena američke administracije mogla djelovati u pozitivnom smjeru za Dodika i separatističke politike u Bosni?

ČAUŠEVIĆ: Vidite, Dodik je bio na crnoj listi u vrijeme prethodne administacije tj. za vrijeme prvog mandata predsjednika Donalda Trampa. U isto vrijeme veliki broj funkcionera iz RS-a je stavljen na crnu listu u vrijeme predsjednika Bajdena. Amerika je toliko moćan sistem i utjecajan u svijetu da oni prosto ne mogu imati istovjetne “emocije” prema svim zemljama, a da ne govorim o ličnostima. Sjetimo se pobjede predsjednika Bajdena, bilo je puno euforičnih komenatra i analiza o potencijalnoj posebnoj pomoći Bosni i Hercegovini, da će doći do Dejtona 2 itd.

Naše pretpostavke smo zasnivali na činjenici šta je predsjednik Bajden govorio u Senatu SAD-a o BiH za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu. On je bio u Bosni i Hercegovini i poznavao je prilike u našoj državi, ali kada se vratimo u vrijeme njegovog predsjedničkog mandata nismo u praksi osjetili veliku razliku prema Bosni u odnosu na prethodnu administraciju SAD-a. Skoro neosjetna razlika između njegove i politike predsjednika Trampa u odnosu prema Bosni. Jednostavno postoji kontinuitet američke politike prema ovom dijelu svijeta, konkretno Bosni i Hercegovini, i on se manifestira na nižim administrativnim nivoima, a ne na nivou predsjedničkog interesovanja. Treba biti realan: Bosna i Hercegovina nije geostrateški bila prioritet niti jedne administracije SAD-a osim za vrijeme agresije tj. do potpisivanja Dejtona. Lično mislim da se ništa neće značajno promijeniti za vrijeme novog mandata Trampa. Nama je najznačajnije da ostanemo u fokusu interesovanja SAD jer gladano u kontinuitetu SAD su prijatelj Bosne i Hercegovine i njenih građana.

PREPOROD: Na kraju, koliko možete kroz rad srpskih i hrvatskih parlamentaraca da čitate politiku i instrukcije Srbije i Hrvatske?

ČAUŠEVIĆ: Jedan od razloga zašto je država u ovom stanju jeste što smo mi taoci upravo politika kako iz Hrvatske tako i Srbije. Odgovorno tvrdim da Bosna i Hercegovina neće ući u Evropsku uniju prije nego što uđe npr. Srbija. Jedan od strateških ciljeva politika iz RS-a jeste da se prati narativ Srbije. To je također posljedica nejasno artikulisane probosanske politike koja je u potpunosti razjedinjena, nema jasne strategije kako da se ponaša bez obzira je li riječ o poziciji ili opoziciji, baš kako se ponašaju predstavnici RS-a u državnom parlamentu.

Čim prepoznaju da su ugrožene nadležnosti entiteta oni odmah reagiraju bez obzira što su politički protivnici u RS-u. Kada je u pitanju Hrvatska mi, nažalost, možemo svjedočiti narativima koji su postavljeni na nivo ultimatuma: ako se ovo ne omogući, mi ćemo zaustaviti BiH na putu EU. Često slušamo taj narativ. Na primjeru Južne interkonekcije smo čuli takve poruke Hrvatske.

(IIN Preporod)