Tezkiretnama: Salih Hadžialić i Muhamed Ždralović ostavili su neizbrisiv trag (VIDEO)

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, u partnerstvu sa Medžlisom Islamske zajednice Bugojno i Mešihatom Islamske zajednice u Hrvatskoj, danas je organizirala program "Sjećanje na Saliha Hadžialića i Muhameda Ždralovića".

Navodeći izreku "Zaboraviti pretke znači biti potok bez izvora, stablo bez korijena“, direktor Biblioteke mr. Dženan Handžić kazao je da je današnje okupljanje izraz zajedničke želje za dostojanstvenim i primjernim sjećanjem na rahmetli Saliha Hadžialića i rahmetli Muhameda Ždralovića.

- Oni su, svaki na svoj način, svojim nesebičnim radom ostavljali tragove i obogatili naše razumijevanje kulturne i islamske baštine. Hvala vam što današnjim prisustvom ovom skupu pomažete njegovanju uspomene na njih - kazao je Handžić.

Događaj je održan u okviru Tezkiretname, programa institucionalnog obilježavanja datuma rođenja ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu. Kako je ocijenio Handžić, Tezkiretnama, time i današnji skup, izraz je opredjeljenja Islamske zajednice da na organiziran način doprinese kulturi sjećanja.

- Ujedno je i prilika da iskažemo zahvalnost i poštovanje prema znanju i učenosti, i damo poticaj i inspiraciju mladim istraživačima na putu nauke.

Sretni smo da upravo Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, koja baštini jednu od najznačajnijih originalnih zbirki orijentalno-islamskih rukopisa u Evropi, ima čast biti domaćin ovom skupu posvećenom dvojici naučnika koji su  veliki dio svog profesionalnog života proveli izučavajući orijentalno-islamske rukopise - akcentirao je Handžić.

U ime Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj skupu je prisustvovao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Osijek Senad-ef. Hevešević.

- Čast mi je biti ovdje. Profesor Ždralović je zaista ostavio veliki, nemjerljiv, trag u radu i djelovanju Islamske zajednice u Hrvatskoj, bivši učenici sjećaju ga se s izrazito velikim poštovanjem. Ovakve situacije su svima nama podsjetnik da jednog dana, kada završimo svoje postojanje na ovom svijetu, bit će onih koji će se sjećati ako smo se potrudili ostaviti pozitivan trag - kazao je on.

O dvojici značajnih ličnosti govorili su prof. dr. Hilmo Neimarlija, mr. Meho Manjgo, prof. dr. Tatjana Paić-Vukić, mr. Hamza Lavić i Mirveta Kreštić-Smajić. Moderator programa je bila Šahsena Đulović.

- Ždralović je jedan od utemeljitelja procesa katalogizacije u Bosni i Hercegovini, posebno kada je u pitanju standardiziranje pojedinačnih oblasti, disciplina, vezanih direktno za rukopise, rukopisne kodekse, sve vrste nomenklature. Dao je ogroman doprinos, i danas smo pokušali podijeliti određene nalaze koji su utjecali bitno na sve kasnije obrađivače rukopisa i pisane kulturne baštine u Bosni i Hercegovini - kazao je, između ostalog, Lavić.

Meho Manjgo je više govorio o Hadžialiću u svjetlu arhivskih dokumenata, fotografija i sjećanja njegove porodice. Kako je istaknuo, Hadžialić je bio jedan od onih ljudi čiji je najbolji drug bila knjiga, te da je s njom provodio skoro svo svoje vrijeme.

- Iza njega je ostala vrlo vrijedna biblioteka koja se čuva u njegovom rodnom mjestu Donje Moštre. Interesovanje za otkupom biblioteke prof. Hadžialića pokazivale su 70-tih i 80-tih godina brojne naše institucije kulture, među kojima izdvajamo Orijentalni institut, Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku, ali i Islamsku zajednicu na čelu sa dr. Ahmedom Smajlovićem, koji je smatrao da je gubitak biblioteke prof. Hadžialića, za Bosnu i Bošnjake, ravan gubitku biblioteke dr. Safeta Bašagića - akcentirao je Manjgo.

Salih Hadžialić (1914-1997) i Muhamed Ždralović (1944-2007) ostavili su neizbrisiv trag u proučavanju kulturne baštine Bošnjaka, s posebnim naglaskom na rukopisno naslijeđe, a godišnjice njihovog rođenja obilježavaju se kao podsjećanje na njihov veliki naučni doprinos.

(MINA)