Tuzla: Promovisana knjiga „Tragom bosanskih priča Istoka“ Hamze Ridžala

U Velikoj sali Bosanskog kulturnog centra u Tuzli, u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, Instituta za religijska i društvena istraživanja, Biblioteke „Behram-beg“ i Bosanskog kulturnog centra održana je promocija knjige „Tragom bosanskih priča Istoka“ Hamze Ridžala. Promotori su, pored autora bili i dr. Elvir Musić i Izedin Šikalo. Promociju je moderirao književnik Sead Husić, a prisutnima se, u ime organizatora, na samom početku obratio hafiz Ahmed Huskanović, glavni imam MIZ Tuzla.

- Prije nekih pet godina sam se zakačio za priču Puta svile i počeo iščitavati putopise koji su posebno zanimljivi s Puta svile. Uvidio sam da mi u bosanskom jeziku i uopće u južnoslavenskom govorom području nemamo niti jedan putopis Puta svile. To mi je bio okidač da odlučim krenuti na jedno veliko putovanje 2021. godine kada sam sa prijateljem Edibom Kadićem putovao ka Centralnoj Aziji onim pasatom iz ’96. Tek kad smo se vratili sa putovanja i napisali knjigu „Putem svile“ shvatio sam da smo tim projektom zabilježili samo jedan dio ruta Puta svile – kazao je autor Hamza Ridžal.

I onda, nastavlja Ridžal, budući da sam već imao dobar uvid u literaturu o Putu svile odlučio sam da kroz sedam knjiga probam napraviti najkompletniji putopis u svjetskoj književnosti iz Puta svile, da obiđem sve karavanske rute koje se pripisuju toj mreži.

- To je višedecenijski projekat, posebno zbog toga što moja istraživanja traju puno duže od samih putovanja, dvije do tri godine istražujem prije nego se otisnem na put tri mjeseca. Ali onda kad se tako pripremate za put tačno znate gdje idete, zašto tamo idete, šta tamo pokušavate naći, koje su to priče za kojima tragate. Hvala Bogu, prošle godine, 2023. sa prijateljem Ahmedom Šarićem realizirao sam ovo putovanje kroz cijelu Tursku i dio arapskog svijeta, opet tragajući za našim pričama, vrlo važan aspekt ove knjige, druge knjige iz edicije „Putevima svile“ jeste istraživanje građevina koje su ljudi Bosne ostavljali širom Istoka – ističe Ridžal.

Ponosan je na činjenicu da ova knjiga donosi priče o 27 takvih građevina, o njihovim graditeljima, o tragovima Bošnjaka i ljudi Bosne tamo negdje daleko.

- Druga važna velika tema kojom smo se bavili ticala se naših migracija ka Istoku, spektakularno neistražena tema, pokušavali smo putujući i kroz Tursku, i Jordan, Saudijsku Arabiju naći potomke Bošnjaka koji su prije 150, nekada 200, nekada i 300 godina migrirali iz Bosne i Hercegovine ka Istoku, da čujemo koje su to njihove priče, šta su njihova iskustva, šta njima znači identitet, šta im znači Bosna, koja je to formativna kategorija koja je odredila njihovu vlastitost, a tiče se ove zemlje na kojoj sada stojimo – govori Ridžal.

Ponosan je što su uspjeli u Jordanu pronaći potomke Bošnjaka koji su prije 150 godina migrirali iz Hercegovine u Palestinu, a onda su 1948. godine prognani iz Palestine, pa ih je većina otišla put Jordana, jedan dio u Liban, jedan u Siriju.

- Našli smo te ljude, čak smo našli neke koji još uvijek pričaju bosanski jezik, a riječ je o četvrtoj, petoj generaciji, što je meni bilo fascinantno, nestvarno. Mjesecima ste na putu, i onda dole u Amanu sjedite sa našim ljudima, pijete kahvu, ali pričate na onom starom jeziku, taj jezik koji su njihovi preci donijeli ostao je konzerviran u vremenu. Na njega nisu uticale ove silnice koje su oblikovale savremeni bosanski jezik. Putujem Istokom, to je nešto što me intenzivno zanima, pratim Put svile u želji da napravim najkompletniji putopis u svjetskoj književnosti, ali tragam za ovim našim pričama pokušavajući ispuniti stravično velike praznine u našem historijskom ne pamćenju, nego samozaboravu – kazao je Ridžal.

(Preporod.info)