Lakišića harem je sakralna zona i na njemu svi planovi trebaju biti usaglašeni sa vjerskom zajednicom

Javna tribina "Historijsko-pravni kontinuitet lokaliteta Lakišića harema" koju su organizirali Vakufska direkcija Islamske zajednice (IZ) u BiH, Mostarsko muftijstvo i Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Mostar, održana sinoć u Centru za kulturu Grada Mostara, privukla je veliku pažnju mostarske javnosti.

Tribina je pratila kontekste i odnose vlasti u različitim historijskim epohama prema lokalitetu Lakišića harema.

Noviji hronološki slijed administrativno pravnih akata i intenzivni pravni procesi između Islamske zajednice i Grada Mostara, u svom osvrtu istakao je predsjednik Medžlisa Mostar Džafer Alić, počeli su 3. decembra 2002. godine, kada je Gradskoj upravi upućen prvi od četiri zahtjeva za izgradnju objekta Islamske zajednice.

Izdvojio je samo neke od 78 pravnih akata koji su kružili između Islamske zajednice i Grada, Kantonalnog tužilaštva, gradskog Pravobranilaštva, Ministarstva prostornog uređenja HNK, gradskih inspekcija i drugih nadležnih organa i službi.

Uz obrazloženje da ne postoji prostorno-planska dokumentacija, što se odnosilo samo na Islamsku zajednicu, dok su drugi subjekti i institucije na istom tom prostoru imali pozitivne odgovore, Gradska administracija, i pored dokaza da su na u tom dijelu grada pronađeni skeletni ostaci, uporno je negirala i činjenice da se tu uopće nalazio harem.

Na sličan ignorantski način se odnosila i prema svim drugim zahtjevima Islamske zajednice.

- 2022. godine dolazimo do toga da se uvaženi reisul-ulema obrati gradonačelniku i predsjedniku Vijeća i da kaže da je 17 naših predmeta u ladicama neriješeno i da čekaju odgovore. Evidentno je da imamo blokadu svih naših zahtjeva u Gradu Mostaru - kazao je Alić.

Sve aktivnosti Islamske zajednice koje je vodila neosporno upućuju na zaključak da je riječ u gruboj diskriminaciji vjerskih prava i sloboda što su u posljednjem aktu pristiglom u Medžlis potvrdili i iz Ureda ombudsmena za ljudska prava.

Lokalitet Lakišića harema nalazi se u središtu nekadašnjeg administrativnog gradskog područja Centralne zone gdje su s ciljem integracije, ratnim dejstvima podijeljenog grada, trebali biti izgrađeni objekti od šireg značaja za sve građane Mostara i nad kojim nije trebao imati prevlast niti jedan narod, niti bilo koja gradska općina.

O pravnom efektima i nadležnostima nekadašnje Centralne zone govorio je ugledni mostarski advokat Semir Guzin.

Prilike da Centralna zona ima i vizuelne efekte integracije grada u vrijeme postojanja administrativne cjeline Centralne zone su propuštene.

Danas isključivu nadležnost nad tim prostorom ima Grad Mostar, koji nikada nije donio ni prostorni niti regulacioni plan za to područje. Uprkos tim činjenicama gradska administracija nekima dozvoljava, a nekima sprečava gradnju objekata.

- Da bi se koliko toliko investitorima omogućilo bilo kakva gradnja u tako osjetljivom području, formirana je Komisija za davanje stručne ocjene i, na sreću ili nažalost, preuzela ingerencije Regulacionog plana. Možete zamisliti kakav je teret na tim ljudima i kako im je bilo donijeti odluku i uklopiti određeni projekat ili zgradu u šire područje, bez javne rasprave i bez konačnog učešća same struke - primijetio je advokat Guzin, dodavši kako još uvijek nije počela izrada Regulacionog plana, bez čega nama nikakve gradnje, te da je ostavljena jedino mogućnost diskrecione ocjene te Komisije.

O Lakišića haremu kao sakralnom prostoru i legitimnom pravu sadašnje Islamske zajednice da se legitimirao kao stvarni titular zemljišta kroz prikaz i tumačenje pravnih propisa minulih sistema i važećeg evropskog zakonodavstva na tribini je govorio poznati bosanskohercegovački advokat Adil Lozo. 

Nedvojbeno je opovrgao tvrdnje kako, zbog proteka vremena od uzurpacije Lakišića harem od strane austro-ugarske vlasti, Islamska zajednica sada nema pravnu legitimaciju za traženje zaštite tog starog harema.

- Ovo je jako široka tema. Ona je obrađena, naša aplikacija je otišla prema Gradu Mostaru i već smo u komunikaciji sa Kabinetom gradonačelnika koji je zadužio Službu za prostorno uređenje da razmatra pitanje Lakišića harema. Vjerujemo da će ta služba komunicirati s Islamskom zajednicom, jer, prema pozitivnim zakonskim propisima, ne može niko da nametne rješenje bez konsultacija s vjerskome zajednicom kojoj pripada određena sakralna zona - kazao je Lozo.

On je prokomentirao i nalaze i mišljenja ombudsmena u ovom predmetu i kazao da to mišljenje može biti svrsishodno i na postupak kod utvrđivanja diskriminacije i aplikacije koju je pokrenuo kod nadležnog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

- I njima smo proslijedili prigovor da se u Mostaru krše ljudska prava, da su muslimani diskriminirani u odnosu na druge. Mi govorimo otvoreno o tome. Nas nije stid da to kažemo, jer je to istina - naglasio je.  

Lozo je također ustvrdio kako u slučaju oduzimanja Lakišića harema od Islamske zajednice davne 1884. godine ne može biti riječi o zastari primjene Zakona o faktičkoj eksproprijaciji, jer posjeduje čvrste dokaze da Islamskoj zajednici nikada nije izvršena nikakva novčana protunaknada, što taj zakon podrazumijeva, a Lakišića harem svrstava u sakralni prostor čime je Islamska zajednica faktički ima status stranke u postupku.

- Taj zakon štiti sakralni prostor i kaže da se u sakralnom prostoru ne mogu graditi objekti koji nisu kompatibilni sa tom sakralnom zonom. Sakralna zona su i muslimanska mezarja i ima niz propisa kako se to regulira. Zakon izričito kaže da se prostor, lokacija koja je sakralna, treba urediti i usaglasiti sa vjerskom zajednicom - zaključio je Lozo.

O tome šta i na koji način se Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini odredila spram ovog kompleksnog pitanja i zaštite vakufske imovine govorio je Huso Salihović, stručni savjetnik za pravne poslove Direkcije.

(Hasan Eminović/Preporod.info)