Kamberović: Miješanje politike u naučna istraživanja može se loše odraziti na historiografiju

Odjeljenje humanističkih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine upriličilo je pristupno predavanje prof. dr. Husnije Kamberovića, pod nazivom 'Historiografija i politika: pozadina polemike o krizi ustanka u Bosni i Hercegovini 1941/1942. godine.

Profesor Kamberović kaže da je, razmišljajući o toj temi, odlučio nekako pokazati kakav je odnos historiografije i politike. Time istodobno povezuje svoja istraživanja, posebno intenzivna o raznim procesima u BiH tokom razdoblja socijalizma, sa položajem historiografije u tom razdoblju. Učinio je to na primjeru diskusije o krizi narodnooslobodilačkog pokreta (NOP), koja je vođena sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

- Miješanje politike u naučna istraživanja može se loše odraziti na historiografiju. Jednako kao što je miješanje politike u doba socijalizma, na istraživanja Drugog svjetskog rata ostavilo negativne posljedice po razvoj historiografije, i danas bi naše zalaganje moralo biti usmjereno ka slobodi historiografskih istraživanja i oslobađanja od svakog utjecaja politike i kad se radi o istraživanjima o ratovima 1990-tih godina. Najgore što nam se može desiti jeste očekivati od historiografije da slijepo slijede vladajuće političke narative o historiji - naglasio je, među ostalim, dopisni član ANUBiH prof. Kamberović.

Osnova za današnje predavanje prof. dr. Husnije Kamberovića bila je knjiga 'Kriza NOP-a u BiH krajem 1941. i početkom 1942. godine' historičara Rasima Hurema (1927-2008.), objavljena početkom 1973., a obrađuje dešavanja u vezi s tom temom u Istočnoj Bosni. Autor je bio uposlenik Instituta za historiju Sarajevo i tu knjigu je napisao kao disertaciju, početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U početku nije bilo ozbiljnijih diskusija upravo zato jer je rađena kao doktorska disertacija. Uslijedile su potom političke diskusije, a o Huremovoj knjizi diskutiralo se i na nekoliko konferencija. Kako je istaknuto na današnjem događaju, Rasim Hurem u početku (1973. ) tvrdio je da je imao isključivo naučne motive za bavljenje tom temom, a potom je (sredinom 1975.) prihvatio kritike.

- Danas je sasvim normalno razgovarati o krizi NOP-a. U doba socijalizma nije bilo tako, jer je dominantan narativ bio da se NOP stalno razvijao - kazao je prof. Kamberović.

(Preporod.info)