Hadžialijagić: Ključna potreba za uvođenjem prevencije nasilja u obrazovne sisteme

U Sarajevu je danas održana treća zajednička tematska sjednica pod nazivom "O zaštiti žrtava nasilja u porodici", kojoj su prisustvovale komisije za rodnu ravnopravnost oba doma federalnog parlamenta, Komisija Predstavničkog doma za sigurnost i Komisija Doma naroda za ljudska prava i slobode.

Tom prilikom, Elzana Hadžialijagić, predstavnica Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, kazala je da je zaštita žrtava nasilja u porodici i borba protiv femicida, prije svega, moralna i pravna obaveza.

Istaknula je da je ključna provedba i primjena zakonskih odredbi, kao i važnost psihosocijalnog tretmana žrtava, koji je neophodan za njihovu rehabilitaciju.

Također, naglasila je potrebu za uvođenjem prevencije nasilja u obrazovne sisteme, posebno u osnovne i srednje škole, jer su škole, zajedno s porodicama, jasni pokazatelji trenutne situacije u društvu.

- Porast nasilja među maloljetnicima postaje alarmantan problem, a ovaj trend treba posmatrati u širem, integriranom kontekstu - nasilje u porodici, nasilje među mladima i nasilje u zajednici nisu odvojeni problemi, već su međusobno povezani. Pokazatelj rasta nasilja u društvu je i broj od 20 ubistava u samo jednoj godini, što je strašan podatak - kazala je Hadžialijagić.

Dodala je da loša primjena zakona u praksi dodatno pogoršava situaciju, njihova efikasna primjena često izostaje. Istakla je da nasilje treba gledati kao integralni problem, koji se mora rješavati na svim nivoima društva - od porodice, preko obrazovnih institucija, do sistema pravde.

Elzana Hadžialijagić također je ukazala na zabrinjavajući podatak koji ima da FBiH trenutno ima samo dva neuropsihijatra specijalizirana za rad s maloljetnicima, što je nedovoljno za stvarne potrebe.

Ovaj manjak stručnog kadra predstavlja ozbiljan problem u prevenciji nasilja i zaštiti žrtava, naročito među djecom i mladima, ocijenila je ona. Ukazala je da je potrebno ulagati u edukaciju i zapošljavanje dodatnih stručnjaka, kao i u razvoj psihosocijalnih programa koji bi podržali djecu i odrasle izložene nasilju, čime bi se dugoročno smanjili negativni efekti nasilja na društvo.

- Briga o mentalnom zdravlju djece nije samo odgovornost stručnjaka, ona počinje u porodicama, školi i zajednici. Problemi u vezi s mentalnim zdravljem često ostaju neprepoznati, što može dovesti do ozbiljnijih posljedica u odrasloj dobi - kazala je ona.

Zaključila je da samo kroz zajednički angažman institucija i donošenje efikasnih zakonskih mjera možemo stvoriti sigurnije i pravednije društvo, u kojem žrtve nasilja neće biti zaboravljene, već će imati adekvatnu podršku i zaštitu.

(Preporod.info)