U Sarajevu predstavljen zbornik radova "Čengići": Priča o porodici je priča i o dijelu historije naše zemlje
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je predstavljen zbornik radova "Čengići, u kojem su prikupljeni tekstovi koji iz različitih perspektiva govore o oređenim aspektima historije porodice Čengić.
Urednik ovog izdanja je Džemal Čengić, a recezenti su profesor Mustafa Spahić i muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić.
Kako nam pojašnjava sam urednik, o ovoj porodici danas postoje mnoge napisane knjige, nezavisni radovi i novinski članci.
Riječ je o tekstovima koji su pisani tokom 20 stoljeća, te opisuju značaj porodice tokom stoljeća koje mu je prehodilo.
- Razlog objavljivanja ove knjige je otkriće većeg broja novih historijskih činjenica iz prošlosti porodice prije dolaska u Bosnu, što do sada nije bila tema niti jednog rada objavljenog na ovim prostorima - rekao nam je Džemal.
Na personalnom nivou, važno mu je bilo prošlogodišnje studijsko putovanje u Tursku sa ocem Senadom, gdje su se susreli sa ogrankom porodice koji je tamo ostao. Znakovito je to što je riječ o susretu nakon 500 godina, te se može tumačiti kao praktično tumačenje važnih historijskih dokumenata.
- Vezu Čengića sa svojom prapostojbinom Egil predstavlja ferman koji je izdao Ebul-Muzafer Kasim ibn Džihangir, sultan Ak-kojunlu carstva 29. marta 1498. godine u gradu Mardinu, Isfendijar-begu od Egila. U njemu Isfendijar-begu potvrđuje vlast nad Egilom i oslobađa ga svih poreza. Original ovog fermana došao je u Bosnu sa prvom generacijom Čengića, te je čuvan u Odžaku kod Ustikoline sve do kraja 19. stoljeća - ističe Džemal.
Pri tome je pojasnio da je ferman potom poklonjen Zemaljskom muzeju, potom pred Drugi svjetski rat odnesen u Bursu, da bi 2012. godine prodat nepoznatom kupcu u Istanbulu.
Džemalov brat Hamza je promociji prisustvovao u ulozi moderatora, a kao studentu Historije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, objavljivanje ove knjige mu znači, kako na personalnom, tako i na stručnom nivou.
- Predstavlja mi veliku čast biti ovdje, jer ova knjiga ne govori samo o porodici Čengić, nego i o historiji Bosne i Hercegovine. Fokus je čak i na nekim događajima koji ranije nisu bili toliko opširno objašnjeni - kazao nam je Hamza.
Govor o ovakvim temama za njega predstavlja čast sa dozom odgovornosti jer, kako kaže, bavljenje historijom je jednim dijelom i traganje za istinom, te insistiranje na njoj.
- U mometima kad sam upisivao studij historije, čak nismo imali mnogo informacija o ovoj temi. U tom smislu mogu reći da je ovo proširilo moje vidike - zaključuje Hamza.
O knjizi su još govorili Sedad Bešlija i Medina Hadžihasanović Katana, a promociji je još prisustvovao i Yunus Emre Gorduk, profesor na Teološkom fakultetu Univerziteta Balikesir.
Gorduk je ujedno i autor teksta "Kratka historija Emirata Egil i prijevod teksta porodičnog stabla egilskih vladara", u okviru kojeg se uspostavlja od Pira Mensura, prethodnika Čengića, do Muhammeda, a.s.
- Ovaj tekst završava shemom koja prikazuje porodicu Poslanika, a.s., te djecu i unuke Abdulmutaliba. Prema ovoj shemi, loza između Pira Mensura i osobe čije je ime zapisano u genealogiji, koja je proglašena službenim dokumentom - istakao je Gorduk.
Spomenuti tekst je, prema svjedočenju promotora, prvo pronađen na interentu, te je bio pokretač međusobnog upoznavanja, potom i rada na drugim tekstovima, a u konačnici i nastanka ove knjige.
U okviru promocije je u holu Gazi Husrev-begove biblioteke postavljena i izložba 'Čengići – od Egila do Bosne', čiji je autor, također, Džemal Čengić.
(Preporod.info)
