U Visokom održana tribina "Prof. Salih Trako - život i djelo"
Kao programski sadržaj pete manifestacije "Dani islamske tradicije Bošnjaka" večeras je Medresi "Osman-ef. Redžović" u Visokom održana tribina "Prof. Salih Trako - život i djelo".
Ove godine navršava se 100 godina od rođenja prof. Saliha Trake koji je dao nemjerljiv doprinos izučavanju orijentalnog kulturnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini, ali i snažan doprinos nastanku i razvoju Medrese "Osman-ef. Redžović" u Visokom. Upravo zbog toga je u ovoj obrazovnoj ustanovi upriličena tribina.
- Nakon završene četverogodišnje osnovne škole Salih-ef. Trako je 1935. godine upisao osmogodišnju Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Iste godine je na ahiret preselio njegov učitelj Osman-ef. Redžović, a zanimljivo te godine se rodio utemeljitelj naše medrese i prvi direktor Džemal-ef. Salihspahić. Medresu je završio 1943. godine. Nakon toga upisao je Višu islamsku šerijatsko-teološku školu u Sarajevu, koju napušta na drugoj godini zbog liječenja, jer je tokom bombardovanja željezničke stanice na Bistriku i rušenje jedne kuće bio ranjen. Nakon liječenja je otišao na služenje vojnog roka. Kasnije je 1951. godine upisao Filozofski fakultet i bio student prve generacije tog fakulteta - naveo je o njegovom životu Dženan Rezaković, direktor Medrese.
Govoreći o njegovoj osobnosti, rekao je da je bio vrlo blag, tih, odmjeren, susretljiv, nasmijan, pažljiv, inteligentan, oštrouman, mudar, tihog i jezgrovitog govora.
Osvrnuvši se na njegovu ulogu pri osnivanju Medrese, Rezaković je naveo da je, prema riječima Salihspahića, Trako bio taj koji je predložio da Medresa nosi ime po njegovom prvom učitelju Osman-ef. Redžoviću. Također, ono što će ostati upamćeno jeste da se učenički list ove medrese zove "Šahid" jer je to predložio Salih-ef. Trako.
Elvir Duranović, v.d. direktora Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, govorio je o značaju Salih-ef. Trake za razumijevanje islamske tradicije Bošnjaka.
- Na polju razumijevanja islamske tradicije Bošnjaka Trako je dao veliki doprinos. Imajući u vidu da se stoljećima Bošnjacima kroz islamske odgojno-obrazovne ustanove nude gotova pravna rješenja te da se od malih nogu navikavaju na svoju vjersku praksu i tradiciju, jasno je da je porijeklo brojnih elemenata naše kulture i tradicije ostalo nepoznato. Prevođenjem vakufnama, sudskih registara i drugih pravnih osmanskih dokumenata Salih-ef. Trako, zajedno s drugim istraživačima, otkrio je kako su pojedine tradicije, koje mi i danas njegujemo, nastale - kazao je, između ostalog, Duranović.
Akcentirao je da bi "bez Saliha Trake i ljudi sličnih njemu naše poznavanje sebe, svoje vjere, tradicije i kulture, bilo siromašno i slabo."
- Kroz svoj rad on je osvijetlio zamračene dijelove naše slavne historije, koja bi nam trebala pomoći u susretu s neizvjesnijom budućnošću - poručio je on.
Neizostavno je spomenuti i njegov doprinos u izučavanju perzijskog jezika, o čemu je na tribini više govorio Munir Drkić, profesor na Katedri za perzijski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
- Nakon skoro 50 godina od kada je napisao Katalog perzijskih rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu, ja skoro svakodnevno otvaram taj katalog. Koristim ga za pisanje svojih naučnih radova širom svijeta. Pisao je, prevodio. Ljudi poput njega nije bilo puno nikada. Jedan je od rijetkih koji je vladao svim orijentalnim jezicima - kazao je Drkić.
Dodao je da je najznačajnije čime se bavio Salih-ef. Trako u polju perzijskog jezika i književnosti prevod "Đulistana".
- "Đulistan" je posve zanimljiva i važna knjiga. To je bio globalni udžbenik za učenje perzijskog jezika. Spada u vrhunac perzijskog jezika, perzijske proze. Djelo je koje se čita od malih nogu, i djeci je zanimljivo, a iz njega uče i najveći intelektualci i filozofi svijeta. Brojni rukopisi "Đulistana" su sačuvani širom svijeta. Najstariji rukopis ovog djela, što je zanimljivo, nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Salih Trako prevodio je "Đulistan" od 1964. do 1989. godine - kazao je on.
O Salih-ef. Traki iz perspektive učenika u Medresi govorio je Dženan Handžić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke.
- On nas je oblikovao svojom dobrotom. Iz svega što je govorio izviralo je ogromno iskustvo klasične literature. Nikad ni prije, ni poslije, nisam upoznao s tako suptilnim smislom za humor. Bio je izrazito vedrog duha, šale su mu bile lucidne, ali daleko od laži, pretjerivanja ili banalnosti. Iz njegovih usta smo prvi put slušali muziku i ritam perzijskih stihova, znao ih je bezbroj, citirao i prevodio - kazao je, između ostalog, Handžić.
Tribina je održana u okviru Tezkiretname, programa institucionalnog obilježavanja datuma rođenja ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini.
(Preporod.info)
